Dostavljači i vozači Wolta, Glova, Ubera i Bolta, zaslužuju jednaku zaštitu kao i svi drugi radnici. Tako misli Europska komisija, koja je prvi put predložila mjere kojima im planira poboljšati uvjete rada.
Imaju dobru zaradu i rade kad žele, ali nemaju pravo na bolovanje i godišnji odmor. Ursula von der Leyen misli da to više ne može tako.
Procjenjuje se da u Europskoj uniji putem platformi radi 28 milijuna ljudi, od čega je najmanje pet i pol milijuna radnika lažno samozaposleno i bez ikakvih radničkih prava i socijalnih naknada. To bi trebala promijeniti nova europska Direktiva koja na snagu stupa za dvije godine, prenosi RTL.
Trebali bi imati pravo na minimalnu plaću, bolovanje, godišnji. Da im plaća bude registrirana, da mogu dizati kredit i djecu slati u vrtić, a što sada ne mogu.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
“Takva ekonomija je nama potrošačima omogućila jednostavnu dostavu hrane po relatvino povoljnim cijenama, jednostavno naručivanje taksija po isto tako nižim cijenama. S druge strane, mi potrošači u tome zaboravljamo radnike, odnosno bicikliste koji voze po gradu, koji nemaju nikakvo osiguranje u slučaju ozljede, a kamoli u slučaju gubitka života. Tako da su ti radnici poprilično nezaštićeni.”
U Boltu, ali i u Uberu su zabrinuti zbog prijedloga Europske komisije i upozoravaju da bi to moglo imati suprotan učinak, dovodeći tisuće radnih mjesta u pitanje.
Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za Hrvatsku:
“Ono što je evidentno je da platformski rad ima vidljiv utjecaj tržištu rada. Tu bih istaknuo fleksibilnost tog rada i to je nešto što je prepoznato od strane našeg kurira. Što se tiče utjecaja na poslovanje Wolta, teško je reći, trebamo pričekati nekih 12 do 18 mjeseci kako bi stvari bile jasne.”
U Glovu kažu da kuririma neovisnost odgovara i da bi za njih “Direktiva” značila manju fleksibilnost i mogućnost rada na samo jednoj platformi.
Ta takozvana GiG ekonomija se proslavila 2009. u recesiji kada je brojnima bila spas nakon otkaza, ili blokiranima kruh. U pandemiji je doživjela bum pa se s njom počela baviti i Europska komisija.
“Ja osobno ne mislim da će ta ekonomija nestati, ali će troškovi takve ekonomije postati veći pa će i određene usluge postati skuplje”, tumači Ivanov.
Pa bismo mogli ostati bez vožnje s jednog kraja grada na drugi za 50 kuna ili ručka čiju dostavu plaćamo 6 kuna.