Je li vam se ikad učinilo da vas internet “sluša” i “prati”? Možda niste sasvim ludi…

Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su zabranu korištenja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu. Koliko često primjećujete oglase na internetu?

Tražim cipele i onda mi odjednom samo cipele iskaču, kazao je Domagoj iz Zagreba. Smetali nam ili ne – isključiti ih ne možemo.

Ako hoćemo doći do nekakvog sadržaja, mi trebamo pristati na kolačiće i automatski time dali smo privolu davatelju usluge da on može ustupiti naše podatke oglasnim firmama koje će nam onda slati određene oglase, objasnio je tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Tomislav Lončar.

Kako bi se tome stalo na kraj, u Europskom parlamentu usvojena je zabrana praćenja na internetu radi oglašavanja. Korisnicima se tako daje – pravo izbora.

Da ima jednaku mogućnost reći ‘ja želim da me se prati’ ili ‘ne želim da me se prati’. Vi kad ste na ulici, nije normalno da vas se prati, pa što bi to onda bilo normalno na internetu? Znači, u ovom slučaju vam se te reklame i oglasi neće pojavljivati automatski nego samo ako vi to dopustite, objasnila je zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan.

Posebno se štite djeca i ranjive skupine

 

Posebno se štiti djecu i ranjive skupine. Internet, naravno, već zna tko u koju skupinu spada, no Borzan smatra da: Ljudi koji imaju određene ovisnosti, ne smiju im iskakati oglasi koji će ih mamiti dublje u ovisnost.

Dosadašnji Zakon o digitalnim uslugama star je 22 godine. Sad se mijenjaju pravila igre – korisnicima više kontrole, ali i veća sigurnost. No još će neko vrijeme proći dok sve to što je u četvrtak izglasao Parlament osjetimo na svojoj koži.

Kako biti što sigurniji na internetu?

Reporterka Dnevnika Nove TV Karla Trstenjak razgovarala je sa stručnjakom za internetsku sigurnost Alenom Delićem o tome što možemo već sada učiniti kako bi bili sigurniji na internetu.

Možemo paziti gdje ostavljamo svoj digitalni trag, standardno – ne ostavljati svoje podatke na neprovjerenim stranicama, OIB, bankovne kartice… Ipak, svakodnevno barem nekoliko puta kliknemo “Prihvati kolačiće”.

Vi odete u trgovinu, šetate trgovinom, uzmete njoke s police, stavite u košaru i to sve netko zapiše u blokić i vama to na kraju da. Tako je i na mrežnim stranicama, ovisno o njihovoj potrebi, različite naše aktivnosti se zapisuju, objasnio je Delić.

Dalje s tom bilježnicom ili papirićem odlazite negdje drugdje pa se onda može dogoditi čitav niz stvari. Možete se vratiti u istu trgovinu pa vas pitaju što ste do sada radili ili odete u drugu trgovinu, netko uzme taj blokić, vidi da ste kupili njoke i pita vas želite li kod njih kupiti njoke, dodao je.

Mobiteli imaju mikrofone

Događa nam se da o nekom proizvodu samo razgovaramo s prijateljima, uživo, komentiramo neki proizvod koji nismo tražili na internetu i odjednom nam počnu stizati reklame za taj proizvod.

To se ljudima u velikoj većini slučajeva pričinjava. Ili su oni nešto radili ili su pretraživali. No, tehnološki gledano je i to moguće jer svaki mobitel ima mikrofon, moguće je slušati što se zbiva na tom mikrofonu i, naravno da oni koji se bave obradom podataka mogu i takve glasovne naredbe raditi. Pitanje je – je li to uopće potrebno uz sve već spomenuto, a što se može raditi, objasnio je Delić.

Često slušamo – pazite na svoje podatke. Što nam se može dogoditi ako naši podaci upadnu u krive ruke i koliko je danas to često?

Ako netko ukrade naše podatke, postoji cijeli niz kriminalnih aktivnosti koje se mogu dogoditi, od najbanalnijeg da netko iskoristi neki osobni podatak, do potpune krađe identiteta, zaključio je Delić. Najvrjednije što imamo na internetu upravo su naši podaci, javlja Zimo.

 
internetmobiteliprisluškivanje