Promatranje ptica zimovalica povodom Svjetskog dana močvarnih staništa

Povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa u nedjelju, 30. siječnja 2022. godine, održat će se promatranje ptica na Vranskom jezeru.

Svjetski dan močvarnih staništa obilježavamo svake godine 2. veljače kako bi naglasili važnost močvara, posebno kao staništa ptica močvarica.  Na taj datum potpisana je Ramsarka konvencija koja za cilj ima očuvanje i zaštitu močvarnih područja koja su od presudne važnosti za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta te u životu ljudi imaju mnogostruku korisnu ulogu. Države potpisnice konvencije se obvezuju na očuvanje močvarnih staništa na vlastitom teritoriju.

 

Ovogodišnja tema Svjetskog dana močvarnih staništa naglašava važnost djelovanja i poduzimanja konkretnih koraka za očuvanje i održivo korištenje močvara radi zdravlja ljudi i planeta. Močvare su najugroženiji ekosustavi na Zemlji, nestaju tri puta brže od šuma. Važno je uložiti sve kapacitete – intelektualne, financijske i političke kako bi spasili postojeće i obnovili one koje smo već izgubili.

U Republici Hrvatskoj se na Ramsarskom popisu nalazi 5 područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Donji tok rijeke Neretve i Park prirode Vransko jezero, uvršten 2. veljače 2013. godine kao najveće prirodno, bočato i stalno vodeno u Hrvatskoj, od presudne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti  i život ptica.

Promatranje ptica zimovalica održat će se u nedjelju 30. siječnja 2022. godine na lokaciji Info centra Crkvine i poučnoj stazi „Ptice Vranskog jezera“ s početkom u 11:00 sati. Prijave za sudjelovanje moguće su do petka 28. veljače 14:00 sati na e-mail: pp.vransko.jezero@gmail.com

 

Činjenice o ugroženosti močvara

 

 

– Najugroženiji su ekosustavi na Zemlji – nestaju tri puta brže od šuma. U posljednjih pet desetljeća nestalo je 35% svjetskih močvarnih staništa, dok se broj slatkovodnih vrsta  smanjio za 81%, a morskih i obalnih područja za 36%,
– Aktivnosti koje ugrožavaju močvare su isušivanje ili zatrpavanje radi prenamjene u poljoprivredne površine, onečišćenje, narušavanje ravnoteže invazivnim vrstama, pretjerano i neodrživo korištenje resursa te sve izraženije klimatske promjene,
– Jedna od tri slatkovodne vrste te 25% svih močvarnih vrsta na rubu su izumiranja – uključujući ptice vodarice, sisavce ovisne o slatkoj vodi, morske kornjače i vrste koraljnih grebena,
– Brojne ugrožene vrste biljaka, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca žive u močvari.

Močvarna staništa nam pomažu jer:

– filtriraju vodu i na taj način je pročišćuju
– upijaju i pohranjuju vodu čuvajući zalihu slatke vode
– ublažavaju posljedice poplava
– ublažavaju suše
– ublažavaju posljedice oluja
– apsorbiraju i pohranjuju ugljik – reguliraju klimu
– izvor su hrane

Možemo zaustaviti gubitak močvarnih staništa:

– revitalizirajmo (obnovimo)
– zaštitimo
– održivo koristimo
– ne isušujmo
– ne zatrpavajmo
– ne zagađujmo

 
močvarepromatranje pticavransko jezero