Hrvati u čarapama čuvaju 36 milijardi kuna, uskoro će morati objašnjavati otkud im taj novac

Mjesecima već guverner HNB-a poziva građane da “na vrijeme” donesu gotovo 36 milijardi kuna koliko ih, procjenjuje, čuvaju “u čarapama”, a prelaskom na euro i nestankom kune morat će ih provući kroz sustav.

Taj sustav ima pak ograničenje od 105.000 kuna iznad kojeg se banci mora objasniti porijeklo novca.

Banka koja to ne učini sama će biti prijavljena za prekršaje vezane uz pranje novca.

Takvih je prekršaja, u kojima se utvrdilo kršenje Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, od 2009. bilo 20. Nije neka velika brojka, što svjedoči da banke uglavnom revno prijavljuju potencijalne sumnjivce, no zapravo se većini banaka omaknulo bar jednom.

Prekršajni je postupak vođen protiv Addika, Agram banke, Erste, HPB-Stambene štedionice, HPB-a, Imex banke, Istarske kreditne banke Umag, J&T banke, Karlovačke, Partner banke, Primorske, PBZ-a, RBA, Sberbanke, Slatinske, Veneta i Zabe, piše Večernji list.

Osim od klasičnog kriminala raznih vrsta, sumnja se da najčešće dolazi od prodaje nekretnina na crno ili s prijavljenom nižom vrijednošću u ugovoru, iznajmljivanja, ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti.