U prvoj godini trećeg mandata predsjedanja Vladom, HDZ i Andrej Plenković dobili su nakon parlamentarnih izbora novog koalicijskog partnera – Domovinski pokret, nastavljeno je s poslijepotresnom obnovom, a kraj godine obilježio je pad Vilija Beroša kao ministra zdravstva.

Turbulentni pregovori o sastavljanju nove većine, koji su nakon travanjskih izbora potrajali gotovo mjesec dana, rezultirali su koalicijom HDZ-a, DP-a, HSLS-a, HDS-a, HNS-a, HSU-a i dijela nacionalnih manjina. Izvršnu su vlast, na zahtjev DP-a, morali napustiti predstavnici srpske manjine i njihov SDSS, a nova, 16. Vlada RH, s radom je počela 17. svibnja.

Junior partneri dobili su tri ministarske pozicije u Vladi, koja je formirana i s dva ministarstva više u odnosu na prethodnu, pa ih je sada ukupno 18. Iz kvote DP-a novim su ministrima imenovani Josip Dabro, Ante Šušnjar i Ivan Šipić.

Malenica nastavio karijeru u Saboru

Zbog toga, ali i odlaska nekih HDZ-ovih ministara svojom voljom, došlo je i do rošade na čelnim pozicijama u pojedinim ministarstvima. Dabro je naslijedio Mariju Vučković u Ministarstvu poljoprivrede, kojemu je dodan i resor šumarstva i ribarstva, a Vučković je preuzela novoosnovano Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Šušnjar je od Damira Habijana preuzeo Ministarstvo gospodarstva, dok je Habijan “prešao” u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, pri čemu je digitalna transformacija također novoformirani resor u tom Ministarstvu. Habijan je uz to zamijenio i Ivana Malenicu, koji je napustio Vladu, a političku karijeru nastavio u Hrvatskom saboru.

Vlada je osnovala još jedno novo ministarstvo – demografije i useljeništva, na čije je čelo došao Šipić. Nikolina Brnjac napustila je Ministarstvo turizma i sporta, a mjesto ministrice zamijenila pozicijom zastupnice u Europskom parlamentu, dok je na čelo Ministarstva došao Tonči Glavina, dotadašnji državni tajnik u tom ministarstvu.

Uhićen Beroš

Zbog akcije USKOK-a, Vlada je mjesec i pol prije kraja ove godine ostala i bez ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je završio u istražnom zatvoru zbog sumnje u namještanje natječaja za određenu tvrtku prilikom nabave medicinskih uređaja, ali i njihovu preplaćenost, zbog čega ga je premijer Plenković odmah razriješio dužnosti. Vrlo brzo Vlada je dobila novu članicu – Ministarstvo zdravstva preuzela je Irena Hrstić.

Fokus rada Vlade bio je na dodatnom ubrzanju poslijepotresne obnove, poreznoj reformi, nastavku povećanja plaća, kako građanima, tako i sebi i svim dužnosnicima, stambenoj politici, demografskoj obnovi, ali i nabavi vojne opreme.

Tako je do sada, prema posljednjim podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za područje obuhvaćeno petrinjskim i zagrebačkim potresom, obnova završila na 12.747 objekata od čega na 12.058 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 48.018 stambene jedinice te na 689 javnih zgrada i objekata infrastrukture.

Trenutno je u obnovi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 1938 gradilišta (1721 privatnih zgrada i kuća te 217 zgrada javne namjene i objekata infrastrukture), izgrađeno je 309 kuća dok je njih 283 u postupku gradnje. Izrađen je i predstavljen i Nacionalni plan stambene politike kojem je cilj priuštivo i održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja.

Limitiranje kratkoročnog najma

Donesena je i Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. koja kao dva temeljna strateška cilja definira – izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnoteženu mobilnost stanovništva, a ukupni troškovi provedbe planirani su u iznosu od 9.6 milijardi eura.

Vlada je predložila, a Hrvatski sabor usvojio i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe. Cilj je limitirati kratkoročni najam i povećati ponudu stanova za dugoročni najam.

Donošenjem novih uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenata za obračun plaće završena je reforma sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te su one za 244.000 službenika i namještenika u travnju porasle za 32 posto u odnosu na 2023. godinu, a broj naziva radnih mjesta smanjen je za 1155 te je uveden dodatak za učinkovitost u radu.

Povećani koeficijenti djelatnim vojnim osobama

Po prvi put nakon 2008. godine djelatnim vojnim osobama povećani koeficijenti za izračun plaće – najviše, oko 40 posto, onima s najnižim koeficijentima (vojnici i dočasnici) te bruto plaća vojnika sada iznosi 1515 eura (prije 1103). Povećana je i naknada za služenje dragovoljnog vojnog osposobljavanja sa 700 na 900 eura.

Donesene su i odluke o nabavi osam raketnih lansera HIMARS s pripadajućim raketama i opremom, koji će biti isporučeni 2028. i vrijedni su 290 milijuna dolara, potpisan je i ugovor o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 (šest modernih, naoružanih besposadnih letjelica), vrijedan 67.01 milijun eura (bez PDV-a) koji će u operativnoj uporabi Hrvatske vojske biti do kraja rujna iduće godine.

U Hrvatsku su tijekom godine počeli stizati i prvi višenamjenski borbeni avioni Rafale, a do kraja travnja iduće godine trebao bi stići i posljednji – 12., pa će Hrvatsko ratno zrakoplovstvo tada imati kompletu eskadrilu.

Sjednice ukupno trajale 46 sati

U ovoj godini Vlada je održala ukupno 87 sjednica, od toga telefonskih 36, a ukupno je na njima bilo 1186 točaka dnevnoga reda pri čemu su se na usklađivanje sa zakonodavstvom EU odnosile 74 točke, a sjednice su sveukupno trajale 46 sati.

Na vladin prijedlog Hrvatski sabor donio je 91 zakon (usklađivanje sa zakonodavstvom EU njih 35). Vlada je donijela ukupno 1716 akata, a ukupno je bilo 158 utvrđenih prijedloga zakona. Bila su dva prijedloga državnog proračuna, 118 uredbi, 534 odluke, 63 prijedloga odluka drugim tijelima, 398 zaključaka i 443 rješenja.

U ovoj je godini Vlada razmotrila 83 strateška i analitička materijala, stajališta te informacije, a Saboru je uputila 21 izvješće, 94 mišljenja, a odgovorila je i na dvije interpelacije o svome radu te se očitovala na jedan prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja te odgovorila na 15 zastupničkih pitanja. Ustavnome sudu uputila je tri akta, kao i Upravnome sudu, piše Index.hr.

Objava NIZ PROMJENA Vlada u 2024. godini pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Uskok nastavlja ispitivanje troje osumnjičenih u velikom slučaju korupcije koji uključuje HDZ-ovog bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića, predsjednika Uprave Osijek-Koteksa Zorana Škorića i Sandu Bajtl, direktoricu tvrtke Structivo. Svi su osumnjičeni za pogodovanje u poslovima vrijednim deset milijuna eura.

Josip Škorić i Zoran Škorić već su dali iskaz, dok se ispitivanje Sande Bajtl očekuje iza podneva. Nakon ispitivanja, USKOK će donijeti odluku o mogućem zahtjevu za istražni zatvor. Ako USKOK odluči zatražiti pritvor, slučaj će biti proslijeđen Županijskom sudu.

Odluka o daljnjim koracima očekuje se u ranim poslijepodnevnim satima, nakon što svi osumnjičeni budu ispitani.

Ovo je prvi veliki slučaj u mandatu novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića te v.d. ravnatelja USKOK-a Svena Miškovića, što dodatno povećava pažnju javnosti na ovaj slučaj.

Priopćenje USKOK-a o daljnjim koracima očekuje se uskoro, prenosi Index.hr.

Detalji afere

Prema informacijama do kojih je došao N1, Škoriće i Bajtl se povezuje korupcijom tijekom rekonstrukcije državne ceste DC na dionici Baćin-Dol-Rešetari koji su bili vrijedni oko 6.4 milijuna eura. Naime, za taj posao u veljači 2023. na natječaj se javila tvrtka Strabag, čija je ponuda iznosila nešto više od 8.2 milijuna eura, dok je Osijek-Koteks poslao ponudu stotinjak tisuća eura jeftiniju.

Hrvatske ceste nakon toga povećavaju vrijednost javne nabave, a Josip Škorić potpisuje ugovor s Osijek-Koteksom jer je njihova ponuda bila teška upravo onoliko koliko je iznosila nova procijenjena vrijednost radova.

U posao se zatim uključuje i Sanda Bajtl jer Zoran Škorić njezinoj tvrtki, kako piše N1, prepušta oko 700 tisuća eura vrijedne radove na bukobranima na ovoj dionici državne ceste.

USKOK tvrdi da je ovakvim manevrom Josip Škorić pogodovao i Osijek-Koteksu i Structivu.

Još jedan sumnjiv posao

Drugi posao koji je istražiteljima sumnjiv jest postavljanje bukobrana na tzv. Koridoru Vc, odnosno osječkoj obilaznici. Za radove na čvorištu Tenjska natječaj je bio raspisan u srpnju pošle godine. Vrijednost radova procijenjena je na 2.150.000 eura.

Ponude su poslali tvrtka Fracasso Production i to u visini od 1.679.669 eura, dok je Osijek-Koteks ponudio 1.678.881 euro. Ponovno je Josip Škorić odabrao Osijek-Koteks, a onda je Zoran Škorić tvrtki Sande Bajtl prepustio radove u vrijednosti od oko 1.5 milijuna eura.

Mito za šefa Hrvatskih cesta?

Istražitelji vjeruju da je Sandra Bajtl za uzvrat Josipu Škoriću preko Zorana Škorića poslala oko 100 tisuća eura mita. On je taj novac, tvrde istražitelji, uložio u obnovu obiteljske kuće u Osijeku. Formalno se kuća vodi na ime Škorićevog sina, no u pitanju je, kako doznajemo, nekretnina koja je od ranije u vlasništvu obitelji Škorić.

Škorić je kao mito, prema neslužbenim informacijama, dobio i prilično luksuzan Audi.

Zanimljivo je da su radovi na čvorištu Tenjska započeli 10. rujna ove godine, a Glas Slavonije o njima izvijestio jučer, dakle samo dan prije USKOK-ove akcije.

Objava HDZ-ov bivši šef Cesta ide u zatvor? Uskoro odluka, ispituju ključnu ženu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.