Hrvatski gradovi su u 2024. godini povukli ukupno 206 milijuna eura iz europskih fondova, a među deset najjačih po ostvarenim sredstvima po stanovniku je – Novalja…

U prošloj godini Novalja je povukla 1.110.007 eura, odnosno 302 eura ‘per capita’, uz to s udjelom u ukupno ostvarenim EU sredstvima u RH najuspješniji je grad u povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova u Ličko-senjskoj županiji, pokazala je nedavna analiza portala Gradonačelnik.hr napravljena na temelju podataka konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, za minulu godinu (PR-RAS).

Novalja se posljednjih godina, uostalom, kontinuirano nalazi u vrhu hrvatskih gradskih središta. Podsjetimo, na temelju kompozitnog indeksa koji kombinira iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim povučenim sredstvima, zauzela je osmo mjesto u nacionalnom poretku, s ukupno 5,9 milijuna eura povučenih u razdoblju 2021. – 2024., odnosno 1.601 euro po stanovniku i 0,54 posto udjela u ukupnim povučenim sredstvima, ustvrdila je naša mandatna analiza.

Kroz protekle godine u Novalji su realizirani brojni projekti sufinancirani potporom europskih fondova. Među istaknutijima su projekt pristaništa Žigljen, Ribarska luka, pročišćivač otpadnih voda i nova ovog proljeća svečano otvorena gradska tržnica. Ukupna vrijednost projekta tržnice i ribarnice iznosila je 955.096,75 eura, kod čega je 575.000 eura osigurano putem sufinanciranja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Taj objekt u visoko kvalitetnoj turističkoj destinaciji doprinosi unapređenju lokalne ponude hrane stanovnicima i tisućama posjetitelja iz zemlje i inozemstva, kao i poticanju domaće poljoprivrede i ribarstva, osiguravajući funkcionalnost, pristupačnost i visok higijenski standard.

Važnu ulogu u novom financijskom razdoblju – piše Gradonačelnik.hr – ima Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP), odobren iz Europske komisije u prosincu 2022. Za otoke je predviđena ukupna alokacija 150 milijuna eura, kod čega je 8,5 milijuna eura namijenjeno Ličko-senjskoj županiji i upravo području Grada Novalje koji je kroz spomenuti program prijavio više projekata, uključujući izgradnju i opremanje Društvenog doma u Zubovićima, uređenje dječjih igrališta i vježbališta u Samorašnjem putu i Lunu, hortikulturno uređenje poduzetničke zone Čiponjac II,  izgradnju i opremanje prostorija Crvenog križa. Planiraju se i dodatni projekti poput uređenja park šume Špital, izgradnje hidrantske mreže na Zrću, Mediteranskog vrta, obnove bazilike u Jazu i arheološke plaže Caska.

Minulog mjeseca gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo potpisao je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Unaprjeđenje društvene infrastrukture na području Grada Novalje“, ukupna vrijednost projekta iznosi 3.291.101,87 eura, pri čemu se 2.312.709,34 eura, odnosno 70,46 posto, osiguralo bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru ITP-a namijenjenih otocima. Projekt obuhvaća navedenu izgradnju zgrade Crvenog križa i Mjesnog odbora Novalja, izgradnju Društvenog doma u Zubovićima, uređenje dječjih igrališta i formiranje novih zelenih površina.

-EU investicije potiču razvoj društvenih sadržaja, omogućuju bolju dostupnost javne infrastrukture i stvaraju prostor za humanitarni rad, rekreaciju i zajedničke aktivnosti, što u konačnici doprinosi podizanju kvalitete života u Novalji koja povučenim sredstvima nastavlja ulagati u projekte koji jačaju ekonomsku otpornost, potiču lokalni razvoj i unaprjeđuju svakodnevicu svojih stanovnika- ističu iz Grada.

Objava GRAD NOVALJA Među najuspješnijim u povlačenju EU sredstava – izgrađeni novo pristanište, Ribarska luka, pročistač otpadnih voda, gradska tržnica… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na kraju prošle godine u hrvatskim je gradovima bilo 92.426 registriranih obrta dok ih je na kraju 2023. bilo 84.088, a na kraju 2021. – 72.240. Najviše ih je, naravno, u velikim gradovima – Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru, a gledano u odnosu na broj stanovnika prednjače mali otočni gradovi – Hvar, Komiža, Novalja, Rab. Najveći rast broja obrta u odnosu na 2021. bilježi Hrvatska Kostajnica, a u odnosu na godinu ranije – Đurđevac…

Mala i srednja poduzeća, među kojima se ističu mnogi obrti, čine dominantnu većinu poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Razvitak obrtništva stoga ima ključnu ulogu u gospodarskom rastu, doprinosi stvaranju održivih i prosperitetnih gradskih sredina i smanjuje nezaposlenost, jačajući društvenu stabilnost unutar lokalnih samouprava. Obrtnici često tako postaju važan izvor radnih mjesta na razini gradova, a njihov rad potiče i domaću potrošnju, čime se dodatno osnažuje napredak lokalnih zajednica, ali i RH.

Broj obrta nerijetko može biti pokazatelj ekonomskog zdravlja neke sredine, ukazujući na rast ili potencijalne probleme, a uz to taj broj daje uvid u poduzetničku klimu koja vlada u određenim gradovima. Podaci o rastu obrta mogu pomoći lokalnim vlastima u donošenju i prilagođavanju razvojnih politika. Gradske uprave stoga često igraju nezanemarivu, pa i ključnu, ulogu u poticanju razvoja obrtnika, usmjeravajući različite programe, mjere i potpore koje olakšavaju pokretanje, rast i daljnji razvoj obrtnika i njihovih poslovanja. U tu svrhu pružaju različite potpore, uključujući one za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja, stručno usavršavanje ili sufinanciranje tradicijskih i umjetničkih obrta. Mnogi obrti, osim toga, čine i neizostavan dio kulturne baštine, pa ulaganje u očuvanje i promociju tradicionalnih zanata može poslužiti kao poticaj za razvoj turizma. Također, dodjeljuju se potpore za sudjelovanje na sajmovima, čime se potiče promocija lokalnih proizvoda i usluga…

Nedavna analiza portala Gradonačelnik.hr podataka Ministarstva gospodarstva pokazuje da je u prošloj godini u odnosu na predlanjsku čak 125 gradova od njih 128 zabilježilo rast broja obrta. Postotno najveći porast bilježe mali i srednji gradovi, a od samo tri grada s negativnim trendom dva su s jednim obrtom manje, a 1 s 4 manje nego li su ih brojali u 2023.

Po gradovima, najveće postotno povećanje broja obrtnika u 2024. u odnosu na preklani imao je Đurđevac + 21.09 posto, kojega je slijedila Hrvatska Kostajnica + 20.0, potom su tu: Prelog+19.67 posto, Ivanić-Grad +19.55 posto, a Top 10 zaključuju- Sinj, Trilj, Oroslavje, Solin, Benkovac i  Vrlika, sa 16,0-19.3 posto porasta broja obrta. Iznad 20 posto povećanja imala su dva grada, od 10 do 20 posto- 55, a između 1 i 10 posto- 65 gradova.

Najizraženiji nominalni porast imao je Split (+471), a slijedili su: Osijek (+306), Rijeka (+285) i Pula (+277). U Top 10 su i: Zadar (+268), Dubrovnik (+262), Velika Gorica (+184), Varaždin (+183), Slavonski Brod (+152) i Kaštela (+146 obrta). Blizu su i Šibenik, Sinj, Samobor, Solin, Poreč, Koprivnica… (od +90 do +138)…

Najveći broj obrta i obrtnika registriran je naravno u najvećim gradovima, pa tako je i krajem 2024., za kada smo analizirali podatke, ponovimo to- bez Zagreba, listu predvodio Split sa 4.703 obrta, Rijeka sa 3.600 obrta, Osijek 2.919, Zadar 2.875, Pula 2.445, Dubrovnik 2.366, Velika Gorica 1.803, Šibenik 1.711, Varaždin 1.486, Slavonski Brod 1.459 obrta. Među 15 su Kaštela, Samobor, Poreč, Karlovac, Sisak…

‘Per capita’ tablicu na liderskim pozicijama otvaraju redom 4 otočna središta- prvak Hvar sa 130 obrtnika na 1.000 stanovnika, ispred Komiže s 99, Novalje s 91 i Raba- 86 obrtnika ‘po glavi stanovnika’ grada. Top 10 čine i: Poreč- 76, Krk-75, Biograd na Moru-72, Vis – 69, Vodice i Stari Grad-po 68, si nabrojani s jadranskim ‘adresama smještaja’. Potonje naročito ‘upada u oči’ nastavimo li s nabrajanjem redoslijeda: Rovinj, Pag, Cres, Supetar, Pazin, Korčula, Novigrad, Umag, Trogir, Novi Vinodolski, Dubrovnik, Makarska, Crikvenica…, prvi ‘kontinentalni je Đakovo na 36. mjestu poretka.

Kako smo na samom kraju mandata aktualnih gradskih uprava, usporedili smo u analizi i podatke o razlici u broju i trendu obrtnika na koncu 2024. s onima iz 2021.

Evo i tih rezultata….

Postotno najveći porast ubilježila je i tu Hrvatska Kostajnica +68,0 posto, pa Trilj +59.22 posto, Sinj +57.94 posto, Benkovac +53.61 posto, Solin +48.3 posto, Dubrovnik 47.69 posto povećanja. U Top 10 su i: Đurđevac, Dugo Selo, Stari Grad i Prelog – od 41.75 do 46.23 posto porasta.

Prema nominalnom povećanju opet prednjači Split uz rekordnih +1.078 obrta, a visoko su plasirani i: Dubrovnik +764, Osijek +749, Rijeka +747, Zadar +733, Pula +647, Velika Gorica +491, Kaštela +385, Varaždin +373 i Šibenik +323 obrta. Porastom se mogu pohvaliti i: Slavonski Brod, Sinj, Samobor, Solin, Poreč, Koprivnica, Zaprešić, Vinkovci, Karlovac, Sveta Nedelja, Vukovar…(+164-+300 obrta)…

Prema podacima Ministarstva gospodarstva (slični su i oni obrtnika osiguranika iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje), broj obrta i obrtnika na stalnoj uzlaznoj je putanji; krajem prošle godine u zemlji ih je bilo 92.426 što predstavlja ‘plus’ 8.338 u odnosu na pretprošlu 2023. (84.088), a posebno prema 2021. (72.240) uz povećanje +20.186 obrta.

Objava PORAST BROJA OBRTA Zadar, Biograd na Moru i Benkovac – u Top 10 gradova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U liječenju 19-godišnjaka koji je počinio masakr u OŠ Prečko nije utvrđena stručna liječnička pogreška, priopćilo je u utorak Ministarstvo zdravstva (MIZ) nakon inspekcijskog nadzora u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, gdje se napadač liječio kao kronični bolesnik.

“Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore utvrdilo je da je liječenje pacijenta u klinici na Jankomiru provedeno po pravilima struke, da su u konkretnom slučaju učinjeni svi kliničkim stanjem pacijenta indicirani medicinski postupci te nisu nađeni stručni propusti liječnika”, navodi se u priopćenju.

Tragični se događaj zbio 20. prosinca prošle godine, a Ministarstvo je odmah pokrenulo zdravstveno-inspekcijski nadzor u Klinici na Jankomiru, gdje se napadač prethodno liječio.

Nakon mjesec dana, Ministarstvo je danas objavilo da je zdravstveno-inspekcijski nadzor završen. Obavljao ga je Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu, a obuhvaćao je detaljan uvid i analizu cjelokupne medicinske i druge dokumentacije pacijenta, kao i očitovanje zdravstvenih radnika, liječnika koji su ga medicinski zbrinjavali.

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nakon što je nadzor dovršen, cjelokupna dokumentacija dostavljena je Hrvatskoj liječničkoj komori, Povjerenstvu za stručna pitanja i stručni nadzor, radi donošenja stručnog mišljenja je li liječenje pacijenta provedeno po pravilima struke.

Povjerenstvo je ocjenjivalo prethodni psihijatrijski tretman napadača koji je zadnjeg dana nastave uoči božićnih blagdana nožem usmrtio sedmogodišnje dijete i teško ranio učiteljicu te još troje učenika. Nakon napada 19-godišnjak je otrčao u obližnji dom zdravlja i pokušao izvršiti samoubojstvo, u čemu su ga spriječili policajci.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tada je izjavio da je napadač već bio evidentiran zbog psihičkih smetnji te da je ranije pokušao i suicid.

Napadačeva je majka neposredno nakon napada novinarima ispričala kako se liječio u Jankomiru i kako je ona molila da ga hospitaliziraju.

Preispitat će se smjernice liječenja

Iz Ministarstva danas poručuju kako smatraju nužnim preispitati stručne medicinske smjernice i njihovu primjenu u praksi nakon tragičnog događaja u OŠ Prečko, imajući u vidu rast poremećaja mentalnog zdravlja posljednjih godina.

Naglašavaju važnost razvoja dostupnih i kvalitetnih usluga mentalnog zdravlja, uključujući krizne intervencije, terapijske programe i podršku obiteljima. Institucionalna skrb treba ostati krajnje rješenje, primjenjivano kada su iscrpljene sve dobrovoljne opcije i uz strogo poštivanje ljudskih prava.

Napominju i da je otvoreno pitanje izmjena zakonodavnog okvira kako bi se povećao prag za deinstitucionalizaciju osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima, uz osiguranje sigurnosti oboljelih i zajednice.

Stoga će Ministarstvo zdravstva nastaviti raditi na jačanju sustava mentalnog zdravlja kako bi se unaprijedila sigurnost pojedinaca i društva u cjelini te stvorio robustan sustav prevencije i liječenja koji će odgovoriti na ove i slične izazove, piše N1.

Objava OBAVLJENA ANALIZA Nema psihijatrijske pogreške u liječenju napadača u OŠ Prečko pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kolumnist Expressa i 24 sata Tomislav Klauški u N1 Studiju uživo kod Ilije Jandrića komentirao je dominantnu pobjedu Zorana Milanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora. 

Objava KLAUŠKI Primorcu bi se više isplatilo da je izgubio u prvom krugu” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je za N1 televiziju cijene u turizmu.

“Hrvatska obala je iznimno privlačna za turiste iz Europe i svijeta. Naravno, svi imaju svoja turistička odredišta, ljepote i atrakcije, ali dvije trećine svih noćenja na globalnoj razini tijekom godine se ostvaruje u Europi. Htjela Hrvatska to ili ne, turisti će dolaziti”, kazao je Novotny pa dodao:

“Cijene neće promijeniti broj dolazaka. Tu ne djeluje tržišni mehanizam. U ekonomskoj teoriji postoji nešto što se naziva elastičnost cijena. Kao Vatikan ili Rim, uvijek će netko doći, bez obzira na cijene. Tako je s Hrvatskom.”

Istaknuo je i negativne trendove.

Objava NOVOTNY ISTIČE Hrvatska je kao Vatikan ili Rim. Bez obzira na cijene, uvijek će netko doći pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Brojčana nadmoć Rusije na bojištima u Ukrajini mogla bi početi opadati do kraja ove godine, prema predviđanjima vojnog analitičara Michaela Kofmana. U intervjuu za američki magazin Intelligencer Kofman je naglasio da se ruska vojska suočava s ozbiljnim logističkim i operativnim ograničenjima, što bi moglo oslabiti njezinu sposobnost vođenja rata.

Kofman, vojni analitičar i suradnik u zakladi Carnegie Endowment for International Peace, ističe da, iako Rusiji ne prijeti neposredni nedostatak ljudstva i opreme, njezina ofenzivna sposobnost slabi, što bi moglo donijeti predah ukrajinskim snagama.

Rusija pod pritiskom

Tijekom rata Rusija je održavala pritisak na Ukrajinu zahvaljujući brojčanoj nadmoći, koristeći značajno više ljudstva i vojne opreme na istočnom frontu. Kofman tvrdi da Moskva primjenjuje taktiku iscrpljivanja ukrajinskih snaga, šaljući veći broj vojnika na bojišta, što joj je omogućilo polagano napredovanje. No, kaže, ovaj model nije dugoročno održiv.

“Rusija sada trpi značajna ograničenja”, rekao je Kofman. “Ta prednost na bojištu će se vjerojatno smanjiti kako ulazimo u zimu i gledamo prema 2025.”, dodao je.

Iako ne vjeruje da će Rusiji uskoro ponestati vojnika ili opreme, Kofman tvrdi da Rusija neće moći zadržati trenutni tempo ofenzive na neodređeno vrijeme. Moskva se sve više oslanja na sovjetsko oružje i zalihe iz prošlih desetljeća kako bi nadoknadila gubitke. “Rusija troši svoju sovjetsku zaostavštinu, a proizvodnja nove opreme je znatno manja u usporedbi s gubicima na bojištu”, pojašnjava Kofman.

Zbog toga se Rusi moraju prilagođavati novim taktikama kako bi smanjili gubitke, što umanjuje njihovu sposobnost postizanja značajnih operativnih proboja. To bi moglo prisiliti rusku vojsku na defenzivniji pristup, jer im ponestaje napredne opreme za vođenje velikih ofenzivnih operacija, prenosi Index.hr.

Objava VOJNI ANALITIČAR Nadmoć Rusije slabi pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ured zastupnika je pripremio zajedničku analizu presude Kalčićek protiv Hrvatske te odluke o nedopuštenosti Strancarić protiv Hrvatske. Zajednička analiza pripremljena je s namjerom da se prikaže kako Europski sud pomoću subjektivnog i objektivnog testa analizira je li u predmetu došlo do povrede prava na nepristran sud.

U predmetu Kalčićek protiv Hrvatske isti sudac je odlučivao o žalbi podnositeljice u kaznenom postupku i o ustavnoj tužbi. Također, navedeni postupci bili su i materijalnopravno povezani jer je u oba postupka ključno bilo pitanje vjerodostojnosti podnositeljičine obrane. Posljedično, činjenica da je isti sudac u kaznenom postupku sudio o uvjerljivosti podnositeljičine obrane, a onda kao član tročlanog vijeća odlučivao o ustavnoj tužbi podnositeljice o istom pitanju, bila je dostatna Europskom sudu da zaključi da sastav Ustavnog suda nije jamčio njegovu nepristranost i nije ispunio konvencijske standarde temeljem objektivnog testa te je utvrdio povredu članka 6. stavka 1. Konvencije.

S druge strane, u predmetu Strancarić protiv Hrvatske Europski sud je utvrdio da nepristranost Ustavnog suda nije dovedena u pitanje. Činjenica da je isti sudac podnositeljici sudio i u parničnom i u ustavnosudskom postupku nije bila presudna. Naime, materijalna pitanja koja su ispitivala oba suda nisu bila povezana, a Europski sud nije utvrdio ni postojanje jasnih dokaza zbog kojih bi pretpostavka osobne nepristranosti suca bila upitna. Slijedom navedenog, zahtjev podnositeljice zbog povrede prava na nepristran sud proglašen je očigledno neosnovanim.

Predmetna analiza je dostupna u rubrici Sudska praksa – Praksa Europskog suda za ljudska prava pod člankom 6. Konvencije, te u rubrici Sudska praksa – Analize presuda i odluka.

Objava ANALIZA PRESUDE Kalčićek (Strancarić) protiv Hrvatske pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kao i svake godine, na početku nove školske godine, na popularnom analitičkom portalu Gradonačelnik.hr istražili su koji su gradovi najviše pomogli roditeljima školaraca u nabavci školskog pribora i materijala.

Država je prije nekoliko godina na sebe preuzela troškove financiranja udžbenika za učenike osnovnih škola pa su gradovi koji su već tada izdvajali  za sufinanciranje ili pak financiranje udžbenika ta sredstva preusmjerili u financiranje školskog pribora – radnih bilježnica, mapa, atlasa, kutija za likovni i tehnički… Uz radne bilježnice i pribor, dio gradova koji se na ovaj način odlučio pomoći roditeljima svojih školaraca ide i korak dalje pa svoje male učenike prvi dan u školama dočekuje i sa različitim poklonima – u Koprivnici prvašićima dijele pernice i posebne majice ‘Veselo u školu’, u Osijeku majice za tjelesni i platnene torbe, u Đurđevcu pernice i četkice za zube, Dugom Selu i Svetoj Nedelji personalizirane pernice, Samoboru kutije za pribor, Ogulinu posebne drvene pernice s priborom, u Zlataru personalizirane vrećice za papuče, Trogiru termosice, Đakovu kacige za bicikle, a Grad Vukovar i dalje je jedinstven jer svojim školarcima na početku školske godine dijeli tenisice – popularne startasice…

Zagreb, Osijek, Split, Velika Gorica, Zadar…

Kao i svake godine, upite smo poslali svim gradovima, a sudeći prema odgovorima koje smo dobili te dodatnom pregledu službenih stranica gradova, ustanovili smo da je sredstva za pomoć školarcima i njihovim roditeljima na početku ove školske godine izdvojilo dvadesetak gradova nego prošle godine – njih 74.

Prema odgovorima i podacima koje smo dobili iz gradova, ne računajući Grad Zagreb koji je zbog veličine svog proračuna kategorija za sebe i ne možemo ga uspoređivati sa ostalima (ove godine Grad Zagreb za učenike je na početku školske godine izdvojio 10,4 milijuna eura i još jednom osigurao besplatne radne bilježnice osnovnoškolcima te udžbenike i radne bilježnice svim srednjoškolcima!), ove godine najviše sredstava za svoje školarce izdvojio Grad Osijek – 1,2 milijun eura. Grad Osijek ove je godine krenuo s mjerom sufinanciranja radnih materijala svojim školarcima, a uz radne bilježnice za 7.203 osnovnoškolca na klupama su dočekali i kutije za tehnički, atlasi te mape za likovni, kao i majice za tjelesni i platnene torbe. Vrijednost sufinanciranja ovisi o razredu i kreće se od 69 eura za učenike prvih pa do čak 212 za učenike osmih razreda.

Nakon Osijeka, po ukupnom iznosu za pomoć školarcima slijede Split sa 800.000 eura i Velika Gorica sa 785.000 eura. I dok je u Splitu iznos sufinanciranju po učeniku osnovne škole oko 65 eura, a srednjoškolci ne dobivaju ništa jer srednje škole nisu u domeni gradova, Velika Gorica za svakog je osnovnoškolca osigurala po 90 eura, a svaki srednjoškolac dobiva po 120 eura. Gledajući ukupne iznose, Velika Gorica za osnovnoškolce je izdvojila 485.000, a za srednjoškolce 300.000 eura i tako se svrstala među još rijetke gradova koji financijski pomažu i srednjoškolcima i to s budžetom koji je značajno veći od većine ukupnih iznosa koje su gradovi osigurali za ovu mjeru.

Po ukupno osiguranom iznosu za pomoć osnovnoškolcima slijedi Zadar koji je osigurao pola milijuna eura i koji je učenicima pokrio troškove u visini 70 eura. Tu je, potom, Samobor sa 460.000 eura i koji je svojim osnovnoškolcima osigurao sve besplatne radne materijale, a srednjoškolcima, pak, pomaže sa čak 200 eura! Grad Dubrovnik za svoje je školarce osigurao 410.000 eura, Rijeka 405.000 eura, dok je Grad Kaštela sa izdvojenih 300.000 eura učenicima osigurao radne bilježnice, mape za likovni, radne kutije iz prirode, biologije, fizike i tehničkog, zbirku zadataka  od 1. do 4. razreda ukoliko za navedeni predmet od izabranog izdavača nije predviđena radna bilježnica te geografski atlas za učenike 5. razreda.

Grad Slavonski Brod, nadalje, u proračunu je za učenike osigurao 228.306 eura, odnosno 58,14 eura po učeniku, a Vukovar 226.346 eura, odnosno 128 eura po učeniku. Ovim iznosom osigurali su im bilježnice s motivima grada, radne bilježnice, likovne mape, povijesni i zemljopisni atlas, kutiju za tehničku kulturu, biologiju i kemiju, likovne kutije prvašićima te – kako smo već spomenuli – preobuku, odnosno startas tenisice. Slijedi Grad Solin koji je za osnovnoškolce osigurao 225.000 eura, odnosno 82,47 eura po učeniku. Grad Vinkovci je osigurao 210.000 eura za učenike, po 70 eura za osnovnoškolce i po 100 eura za srednjoškolce koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Iznad 200 tisuća eura osigurao je još jedino Grad Karlovac – 208.069 eura s kojima je osigurao besplatne radne bilježnice i materijale za 3.677 svojih osnovnoškolaca.

Grad Koprivnica za svoje je školarce osigurao 196.945 eura i sa 84 eura po učeniku osigurao besplatne bilježnice, besplatne radne bilježnice za obvezne i izborne predmete za sve osnovne škole kojima je Grad Koprivnica osnivač, pamučne majice i personalizirane pernice za sve prvašiće. Grad Ludbreg osigurao je za školarce 168.653 eura, a Grad Čakovec 155.000 eura, 30-tak tisuća eura više nego prošle godine. Povećani su tako u Čakovcu iznosi sufinanciranja za svakog školarca i ove se godine, ovisno o razredu, kreću od 40 do 80 eura.  Grad Zaprešić za svoje je učenike osigurao 134.314 eura, a Požega 125.271 eura, 12.500 eura više nego prošle godine, pa je za svakog učenika iznos sufinanciranja povećan na 71,29 eura.

Grad Trogir sa 120.000 eura, koliko su izdvojili, svojim je školarcima osigurao i radne bilježnice i mapa i atlase, u iznosu od 110 eura po učeniku. Slijedi Grad Vrbovec koji je sa 119.500 eura pokrio i osnovnoškolce sa po 71 eura, ali i srednjoškolce kojima pomaže sa po 70 eura po učeniku. I osnovnoškolcima i srednjoškolcima, sa po 60 eura, pomaže i Grad Metković sa ukupno osiguranih 105.000 eura.

Po ukupno osiguranom iznosu slijedi Grad Ivanić-Grad sa 96.000 eura, s tim da je za obrazovne materijale – radne bilježnice, nastavne listiće, pisanke, zbirke zadataka, likovne mape…, osigurano 13.300 eura, a 80.000 eura je namijenjeno za novčanu pomoć od po 50 eura učenicima osnovnih  srednjih škola u dobi od 6 do 18 godina, kao i mlađim punoljetnicima do njihove 18. godine života.

Grad Rovinj je, nadalje, za svoje onovnoškolce osigurao 94.500 eura, odnosno 80 po učeniku, slijedi Daruvar sa 92.000 eura te Bjelovar koji je osigurao 86.000 eura i iznose od 30 do 55 eura, ovisno o razredu. Grad Našice za školarce je osigurao 83.721 eura, odnosno 68,74 eura po učeniku, Opatija 76.000 eura, a Donji Miholjac i Krk po 70.000 eura. Grad Krk je povećao izdvajanja za učenike u odnosu na prošlu godinu za preko 20 tisuća eura te ove godine učenicima, ovisno o razredu, osigurao sufinanciranje od 80 do 100 eura. Po iznosu osiguranom za učenike slijedi Sveti Ivan Zelina sa 68.387 koji sa po 100 eura pomaže i srednjoškolcima.

Iznad 60.000 eura za učenike su osigurali Virovitica – 66.400, Đurđevac – 66.080, Omiš – 65.000 te Benkovac, Biograd na Moru, Čazma i Ivanec po 60.000 eura. Iznosi po učeniku u ovim gradovima variraju od 81,48 eura u Čazmi, 85 eura u Benkovcu, 110 eura u Ivancu pa do 200 eura po učeniku u Biogradu na Moru!

Petrinja je, nadalje, za svoje učenike osigurala 54.110 eura, Pleternica 53.325 eura, Crikvenica 51.000 eura te Duga Resa i Ogulin po 50.000 eura. Grad Otok osigurao je 48.036 eura i spada među one rijetke koji pomažu i srednjoškolcima, i to sa 78,64 eura. Slijedeći su po iznosu Kastav sa 48.000 eura, odnosno 80 eura po učeniku osnovne škole, Bakar sa 44.800 eura te Šibenik i Varaždinske Toplice sa po 40.000 eura.

Među gradovima koji pomažu i srednjoškolcima je i Mursko Središće koje je sa ukupnim iznosom od 39.140 eura osiguralo po 60 eura za svakog osnovnoškolaca i po 70 eura za svakog srednjoškolca. Beli Manastir izdvojio je, nadalje, 35.000 eura i 70 eura za svakog osnovnoškolca, Lepoglava 33.354 eura i 72,61 za svakog učenika, Lipik 33.000 eura, a Orahovica 31.000 eura i 78,55 eura za svakog osnovnoškolca i po 175 eura za srednjoškolce! Grad Valpovo osigurao je 30.000 eura, odnosno 40 eura po učeniku.

Iznad 20.000 eura osigurali su Supetar – 26.136 eura, Pregrada, Otočac i Zlatar po 26.000 eura, Gospić 25.521 eura, Kutjevo 25.158 eura, Oroslavje 25.000 eura, Mali Lošinj 23.300 eura, Delnice 21.600 eura te Novi Vinodolski 21.000 eura.

Među gradovima koji su osigurali sredstva i na početku nove školske godine pomogli svojim učenicima i njihovim roditeljima još su – Slunj sa 19.000 eura, Nin sa 14.000, Senj sa 12.000 te Vrgorac i Jastrebarsko sa 11.000 eura, odnosno 100 eura po učeniku. Nadalje, tu je Umag sa osiguranih 8.959 eura, Komiža sa 7.800, Čabar sa 7.500, Vis sa 7.000, Cres sa 5.000 te Buje sa 4.665 eura.

Iznosi po učeniku od 26 do 211 eura!

Iznosi sufinanciranja koje su gradovi ove godine namijenili svojim učenicima poprilično variraju i kreću se od 26 pa do čak 211 eura. Ovo je, pak, maksimalni iznos kojega je za svoje osmaše osigurao Grad Osijek. Drugi najveći iznos za osnovnoškolce dodjeljuje Biograd na Moru – 200 eura. Slijede Varaždinske Toplice sa 140 eura i Vukovar sa 128,82 eura kao najviši iznos za osnovnoškolce. Iznad 100 eura su još svojim učenicima osigurali Trogir i Ivanec po 110 eura i Jastrebarsko 100 eura. Slijedeći najveći iznos po učeniku osnovne škole osigurali su Velika Gorica i Opatija, po 90 eura, Komiža 97 te Benkovac i Crikvenica po 85 eura, Koprivnica 84 eura, Bakar 83,2 eura, Čazma 81,48 eura te Varaždin, Čakovec, Rovinj i Kastav po 80 eura.

Kad su, pak, srednjoškolci u pitanju, pomaže im tek 20-ak gradova, a najveće iznose su ove godine osigurali Komiža – 275 eura te Samobor, Sveta Nedelja i Senj po 200 eura, Orahovica .- 175 eura, Krk i Velika Gorica po 120 eura, Mali Lošinj 116 eura, Opatija 110 eura te Cres, Đakovo i Sveti Ivan Zelina te Vinkovci (za određene kategorije socijalno ugroženih srednjoškolaca) po 100 eura.

Objava NASTAVA SE ZAHUKTALA Sve više gradova pomaže roditeljima školaraca, evo kako stoje neki iz Zadarske županije prema ostalima… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Završile su još jedne Olimpijske igre na kojima su sportaši i sportašice iz cijelog svijeta pokazale svoje sportske vještine i dali sve od sebe da za svoju državu osvoje čim bolji rezultat. Hrvatska je tako u Parizu imala predstavnike u ukupno 15 različitih sportova, te smo osvojili ukupno 7 medalja, te prema tom rezultatu zauzeli 30. mjesto po medaljama u konkurenciji svih država.

Luka Kobeščak, stručnjak za Excel i druge programe iz Office paketa, koji je osim po svojoj poslovnoj uspješnosti, poznat i po svojem angažmanu na internetu i društvenim mrežama, objavio je analizu statističke uspješnosti Hrvatske na Olimpijskim igrama.

“Analiza podataka jako bitan aspekt svakog poslovanja, ali i zanimljiva za napraviti za područje sporta, posebice za ovako veliko događanje kao što su Olimpijske igre. Pa sam tako kroz analizu doznao kakva je Hrvatska po broju osvojenih medalja na milijun stanovnika, budući da je realno puno lakše od 1000 ljudi naći 10 vrhunskih sportaša, nego na njih 100”, istaknuo je o svojoj motivaciji za ovu analizu Luka Kobeščak, koji je i sam ljubitelj i pratitelj sporta, kao i sportske statistike – što nije iznenađenje s obzirom na njegovu profesionalnu poslovnu karijeru.

Evo nekih zanimljivih rezultata te analize po broju medalja:

1. Hrvatska je 9. država u svijetu po broju osvojenih medalja na milijun stanovnika
2. Hrvatska je 4. država u Europi po broju osvojenih medalja na milijun stanovnika
3. S obzirom na top 10 država u svijetu po najviše medalja, jedino su ispred nas Australija i Nizozemska
4. S obzirom na države iz našeg područja  Hrvatska je na 1. mjestu(Slovenija, Kosovo, Srbija, Albanija i Hrvatska)
5. Ako gledamo samo države koje imaju manje od 5 milijuna stanovnika, Hrvatska je na vrhunskom 5. mjestu
6. Ako gledamo s državama koje su 2,5 puta veće od nas, znači koje imaju do 10 milijuna stanovnika tu smo na izvrsnom 7. mjestu u svijetu

Objava LUKA KOBEŠČAK: Statistička analiza uspješnosti Hrvatske na Olimpijskim igrama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava Stručnjak s Instituta Ruđer Bošković: Vransko jezero umire! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.