Ostatke pripremljenih obroka baca 51 posto hrvatskih građana, pokazala je anketa o navikama hrvatskih kućanstava koju je za Dukat provela agencija Improve. Anketa je provedena u lipnju na 523 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina. Prema rezultatima ankete, 44 posto građana odlučuje baciti hranu jer su na nju zaboravili, a 51 posto jer se pokvarila. Radi se o onima koji su u jednom od pitanja označili da bacaju hranu, njih 78 posto od ukupnog broja ispitanika.

Najčešće se bacaju ostaci pripremljene hrane, gotovo polovica kućanstava baca kruh i peciva, a svako četvrto kućanstvo baca povrće, voće, mlijeko i mliječne proizvode. Višak pripremljene hrane se u većini slučajeva zamrzava. Više od polovine ispitanika koristi ga kao sastojke za sljedeći obrok, a 40 posto kao hranu za životinje, prenose agencije.

Većina ispitanika potrudi se iskoristiti kupljenu hranu u roku. Svaki drugi zamrzava višak kupljene hrane koju neće iskoristiti do isteka valjanosti. Da baca mlijeko i mliječne proizvode, kaže 23 posto anketiranih, a gotovo jednak udio (25 posto) pogrešno smatra da se ni jedan mliječni proizvod kojemu je istekao naznačeni rok ne bi trebao konzumirati.

U kategoriji mliječnih proizvoda jogurt se najčešće navodi kao proizvod koji se baca. Anketa je pokazala i kako građani nedovoljno dobro prepoznaju razliku između oznaka “najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do”. Naime, svega 40 posto jasno razumije značenje ovih dviju oznaka hrane.

U kupovinu namirnica uglavnom se odlazi više puta tjedno, što čini 62 posto ispitanih. Prevladava kupovina namirnica prema planiranim obrocima. 49 posto anketiranih najprije isplanira obroke pa zatim kupuje namirnice, dok 38 posto najprije kupuje namirnice, a potom planira i priprema obroke.

Da često ili gotovo uvijek kupuje velika ili akcijska pakiranja, kaže 62 posto anketiranih, a 41 posto često ili gotovo uvijek kupuje proizvode pred istekom roka trajanja.

Objava Svaki drugi Hrvat baca ostatke hrane pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Luka Jalžabetić i Mirko Martinuš iz Crvenog križa gostovali su u Novom danu na N1 gdje su govorili o viškovima hrane.

Jalžabetić radi u socijalnoj samoposluzi gdje se dijele paketi hrane. “Imamo dnevno 20-30 ljudi koji dolaze po pakete, to je oko 600-tinjak korisnika u mjesec i pol. Oni jesu gladni i svojim primanjima ne mogu podmiriti svoje potrebe”, rekao je.

Većinom su to osobe starije životne dobi i, umirovljenici. pripadnici manjina, ali i mlađe osobe koje su u pandemiji ostale bez posla”, dodao je.

Martinuš otkriva kako se na godišnjoj razini u Hrvatskoj baci 400.000 tona hrane. “Zagreb sam baci 120.000 tona. Polovica bačene hrane je iz kućanstava, a polovica iz gospodarskih subjekata. Cilj banke hrane je povezati gospodarske subjekte koji, ili proizvode ili prodaju hranu koja je pred istekom roka trajanja, na centralno skladište koja bi se raspodijelila potrebitima. Mi smo se prijavili za projekt i pribavili smo dva laka dostavna vozila i kamion koji će služiti u svrhu prijevoza i skladištenja hrane da ne propadne”, rekao je.

“Gospodarski subjektima je u interesu da se riješe skladišnog prostora, a nama da to podijelimo. Banka hrane je zamišljena kao centralna institucija koja će prikupljati i distribuirati tu hranu. Tu ima svega, od konzervirane hrane do svježeg mesa i povrća. Mi imamo veliko skladište u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici i od tamo distribuiramo hranu”, dodao je.

Jalžabetić je otkrio što se nalazi u paketima hrane koje dijeli Crveni križ. “Tu su osnovne stvari kao brašno, ulje šećer, sol, riža i konzervirana hrana i dnevne donacije – voće, povrće i meso. Da bi postali naš korisnik moraju biti osobe u sustavu Centra za socijalnu skrb i osobe izvan centra čija su primanja manja od 300 eura mjesečno za samca ili 250 za kućanstva”, rekao je.

Dodaje da je najveći problem mali broj donacija. “Taj paket korisnici dobivaju jednom u mjesec do mjesec i pol dana, odnosno oko osam puta godišnje”, napomenuo je.

Objasnio je i kako se prijaviti za dobivanje za donaciju hrane. “Najkraći put je doći na adresu socijalne samoposluge u Zagrebu u Heinzelovu 66 ili se javiti u Centru za socijalnu skrb svom nadležnom, ako su u sustavu”, rekao je.

Obojica su ustvrdili da ih pomoć apsolutno ispunjava.

Objava Otkriveno koliko se hrane u Hrvatskoj baci pojavila se prvi puta na Antena Zadar.