Novi toplinski val pogodio je u ponedjeljak Balkan, tri tjedna nakon ranijeg vala koji je izazvao kvar na elektroenergetskoj mreži u nekoliko zemalja u regiji, piše N1.

U Albaniji, gdje temperature prelaze 40 stupnjeva Celzijevih, vlada je u ponedjeljak ujutro upozorila da za “namjerno ili slučajno izazvan požar” prijeti kazna od 15 godina zatvora.

U Srbiji, hidrometeorološki institut RHMZ upozorio je u ponedjeljak na snažan toplinski val prognozirajući da će trajati cijeli tjedan s temperaturama do 40 stupnjeva i tropskim noćima u urbanim područjima.

Institut je oglasio narančasti alarm za dobar dio zemlje.

Na Kosovu vrućinu prati vjetar s pijeskom i građanima je preporučeno da ne izlaze na Sunce.

“UV indeks bit će jako visok”, upozorile su vlasti, pozivajući vozače na oprez.

Za vrijeme ranijeg toplinskog vala, 21. lipnja dogodio se raspad elektroenergetske mreže u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji.

Objava Toplinski val zahvatio Balkan pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Moskva pokušava “otvoriti novi front na Balkanu”, ali da bi to postigla ne mora slati svoju vojsku u regiju, navode Ivana Stradner i Mark Montgomery iz Fondacije za obranu demokracije u analizi za Wall Street Journal. Upozoravaju da se “Rusija treba samo osloniti na Srbiju u poticanju nasilja i nestabilnosti, računajući na to da će NATO posustati”.

“Dok su sve oči uprte u Ukrajinu, u Europi se sprema još jedan sukob. Tri desetljeća nakon krvavog raspada Jugoslavije, nedavni sukobi između Srbije i Kosova ponovno su zapalili dugotrajne etničke sukobe. Dok Srbija pokreće događaje na terenu, Moskva raspiruje vatru.

Vladimir Putin je bio iskren u svojoj želji da oslabi Organizaciju Sjevernoatlantskog pakta i vrati Rusiju na njene povijesne granice. Ali s obzirom na to da ruske snage trpe gubitke u Ukrajini, Moskva može dobiti puno poticanjem problema na drugim mjestima na kontinentu. Prava regionalna kriza bi Kremlju dala priliku da stekne lokalni utjecaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, dok bi skrenula pažnju sa Ukrajine i dala Rusiji utjecaj nad zapadnim liderima.

Zapadni Balkan je savršen kandidat. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu članice NATO-a. Kao što Moskva nastoji dominirati onim što naziva “ruskim svijetom”, Srbija već dugo poziva na ujedinjenje “srpskog svijeta”. Taj koncept je 1998. godine potakao Srbiju da izvrši invaziju na Kosovo — sukob koji je okončan tek vojnom intervencijom NATO-a u ožujku 1999. kako bi se okončala srpska kršenja ljudskih prava nad etničkim albanskim stanovništvom.

Iako tisuće vojnika NATO-a ostaju na Kosovu kao mirovne snage, tenzije su visoke. Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije i dobilo priznanje od mnogih zapadnih zemalja, uključujući i SAD. Ali Srbija i dalje ne priznaje suverenitet Kosova. Predsjednik Srbije Aleksander Vučić jača vlast u zemlji i tijekom prošle godine je, uz rusku podršku, vršio pritisak na Kosovo.

Srbija je u svibnju stavila svoje trupe u borbenu pripravnost nakon sukoba između pobunjenika etničkih Srba i međunarodnih mirovnih snaga u kojem je ozlijeđeno 90 vojnika NATO-a. Bio je to potez po uzoru Kremlja, koristeći etničke tenzije kao izgovor za vojni pokret. U rujnu je Vučić prepisao još jednu stranicu iz Putinove knjige. Trideset teško naoružanih etničkih Srba, za koje je Kosovo navelo da ih je opremila Srbija i da su povezani sa Vučićem, napalo je policijsku patrolu na Kosovu, pri čemu su četvorica poginula. Predsjednik Srbije je negirao da je naoružao napadače.

Srbija je taj incident iskoristila kao izgovor za slanje masovne količine teškog naoružanja i vojnika na granici sa Kosovom krajem rujna. Bijela kuća je postala “jako zabrinuta da se Srbija sprema pokrenuti vojnu invaziju”, izjavio je kasnije američki dužnosnik za Time. Takav sukob bi se lako mogao preliti na susjednu Sjevernu Makedoniju, članicu NATO-a. Zabrinutost zbog nastale krize navela je Washington da objavi obavještajne podatke sa kojih je skinuta povjerljivost u vezi sa jačanjem vojske Srbije i napadom na kosovsku policiju.

Danima kasnije, Srbija se povukla sa granice, ali očigledno je da Beograd i Moskva spremaju drugu kampanju nasilja i provokacija za 2024. godinu. Rusija provodi operacije utjecaja s proratnim porukama u Srbiji i slanjem oružja. Kina također isporučuje oružje. Srbija je obećala da će ove godine povećati vojnu potrošnju i nastavlja biti domaćin takozvanog humanitarnog centra koji vodi Rusija u blizini glavne baze NATO-a na Kosovu, za koju zapadni dužnosnici kažu da služi kao ruski špijunski centar. Srbija i Rusija to negiraju. Čini se da su Srbi željni izgovora za akciju. U veljači je Srbija izjavila da kosovska zabrana srpskog dinara kao valute predstavlja etničko čišćenje.

I ovo nije jedino bure baruta u regiji. Bosna i Hercegovina se također nalazi na rubu kolapsa. Krajem prošle godine, lider bosanskih Srba Milorad Dodik, još jedan ruski saveznik, zaprijetio je da će se njegova poluautonomna regija, Republika Srpska, odcijepiti od zemlje. U narednim mjesecima ovo bi moglo ponovo zapaliti etničko nasilje koje je ubilo više od 100.000 ljudi tijekom rata u Bosni 1992.-95.

U izvještaju od 5. veljače, američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe priopćio je da očekuje povećan rizik od međuetničkog nasilja 2024. godine na Zapadnom Balkanu. Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je krajem prošle godine da Rusija ima planove za destabilizaciju Balkana, što je zabrinuto izrazio britanski ministar vanjskih poslova David Cameron u siječnju.

Zapadne sile moraju spriječiti dalju nestabilnost na Balkanu. NATO bi tamo trebao preusmjeriti vojne i diplomatske resurse i pojačati vojne obaveze na Kosovu.

Koalicija voljnih članica NATO-a trebala bi se sada javno obvezati da će pružiti vojnu pomoć ako Srbija ili Rusija poduzmu agresivne korake na Balkanu.

U međuvremenu, SAD trebaju nastaviti s uvođenjem sankcija dužnosnicima koji potkopavaju sigurnost na Zapadnom Balkanu, a Europska unija im se pridružiti. Washington i njegovi saveznici također bi trebali nastaviti koristiti obavještajne podatke s kojih je skinuta oznaka tajnosti da podrže svoju diplomaciju. NATO bi trebao rasporediti timove protiv hibridnog ratovanja za borbu protiv ruskih i srpskih propagandnih kampanja uz poboljšanu cyber sigurnost.

Dok NATO slavi 75. godišnjicu, a Putin trpi sve više gubitaka u Ukrajini, Moskva pokušava otvoriti novi front na Balkanu. Moskva ne mora slati svoju vojsku u regiju. Rusija se treba samo osloniti na Srbiju u poticanju nasilja i nestabilnosti, računajući na to da će NATO posustati”.

Objava Stručnjaci za sigurnost upozoravaju: Putin želi rat na Balkanu… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Neuspjeh zemalja bivše Jugoslavije da se pozabave svojom nasilnom prošlošću imao je razorne posljedice za ljudska prava i mogao bi u konačnici dovesti do obnove sukoba u regiji, navodi se u novom izvješću Vijeća Europe koje je danas predstavila povjerenica Vijeća za ljudska prava Dunja Mijatović.

U izvješću se navodi da regija već dugi niz godina nazaduje u traženju pravde i odgovornosti za brutalne ratove 90-ih godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, u kojima je ubijeno više od 130.000 ljudi, piše The Guardian.

Posljedice pravnih pomaka i postupaka nakon tih ratova, poput uspostave suda za ratne zločine u Haagu, te uhićenja i osude mnogih političkih i vojnih čelnika odgovornih za masovna ubojstva, počinju blijedjeti i nekažnjivost se vraća, navodi se u izvješću, a prenose agencije.

“Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo”

Postojala je nada da će nacionalni sudovi nastaviti goniti mnoge tisuće drugih počinitelja, ali njihov se zamah dramatično usporio. Etnonacionalisti su politički dominantni diljem regije, promičući govor mržnje i poricanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.

“Nakon suđenja u Haagu, većina ljudi koji su odslužili kaznu i koji su obilježeni kao ratni zločinci vraćaju se u svoje sredine kao heroji, što smatram poraznim”, rekla je Mijatović. Njezino izvješće pod naslovom “Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost”, zaključuje: “Vrijeme istječe, a žrtve čekaju jako dugo. Što je još gore, priče koje izazivaju podjele i mržnje koje su izazvale ratove 90-ih godina vratile su se i ponovno jačaju”.

“Ovo ne ugrožava samo pomirenje, nego čak i mir. Neuspjeh u potpunom suočavanju s nasilnom prošlošću u regiji ima razorne posljedice za poštivanje ljudskih prava i vladavinu prava”, piše nadalje Mijatović. Većinski srpska područja sjevernog Kosova nedavno su se pokazala novim žarištem.

Dana 24. rujna došlo je do pucnjave u blizini pravoslavnog manastira u selu Banjska između teško naoružane paravojne skupine Srba i kosovske policije. Trojica srpskih napadača i policajac iz redova albanske većine ubijeni su u sukobu za koji je vlada u Prištini okrivila srbijansko vodstvo u Beogradu.

Upozorenje Zelenskog

U Bosni i Hercegovini, polovicu zemlje kojom upravljaju Srbi, Republiku Srpsku, koja je uglavnom kreirana etničkim čišćenjem u ratu od 1992. do 1995. godine, vodi militantni separatist Milorad Dodik, koji genocid u Srebrenici 1995. opisuje kao “izmišljeni mit”.

I Dodik i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić imaju bliske veze s Moskvom. U svom je izvješću Mijatović, koja će napustiti svoju dužnost u ožujku, napisala sljedeće: “Ruska potpora srpskim desničarskim aktivistima i organizacijama je višestruka i proteže se od podrške online aktivnostima do vojne obuke”.

Prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da Vladimir Putin planira ponovno potaknuti sukob u bivšoj Jugoslaviji. “Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dalekosežan plan: Bliski istok, a druga distrakcija bit će Balkan. Ako zemlje svijeta sada ništa ne učine, opet će doći do eksplozije”, rekao je Zelenski.

Objava Vijeće Europe: “Zemlje Balkana moraju se suočiti s prošlosti ili riskiraju nove ratove” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.