HZZO je izdao naputak svojim ispostavama da prijavljuju liječnike Prekršajnom sudu ako utvrde da ne poštuju ugovorne obveze. To se tiče i reguliranja bolovanja, iako smo ovdje u europskom prosjeku, a izrečenih kazni gotovo da i nema

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je svojim ispostavama poslao naputak u kojim stoje da bi liječnike kod kojih utvrde nepravilnosti u izvršavanju ugovornih obveza trebali – prijaviti Prekršajnom sudu. Takva odredba stoji i u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Prekršaji se odnose uglavnom na bolničke liječnike zbog propisivanja lijekova mimo liste, a na obiteljske liječnike zbog duljine propisanog bolovanja. Također, prekršajno mogu odgovarati i pacijenti, ako se utvrdi da su na lažnom bolovanju ili ako svjesno i namjerno prouzroče bolovanje ili sprječavaju ozdravljenje. Uz to, novčanu kaznu mogu platiti i ako rade za vrijeme bolovanja ili otputuju bez dozvole liječnika. Zakonom predviđene kazne se kreću od 660 do 2650 za liječnike, odnosno od 1060 do 1990 eura za pacijente.

Prema podacima iz prošle godine, HZZO je na naknade za bolovanja utrošio 220 milijuna eura. S obzirom na najavljeno povećanje tih naknada, jasno je da će svota rasti. Stoga pokušavaju smanjiti stopu bolovanja koja se kreće oko devet posto, što je i europski prosjek.

– Zakon je takav, nije to nešto novo, ali to je dodatni pritisak na nas. Doživjeli smo to kao šamar i pokušaj zastrašivanja. Liječnici su revoltirani jer mi nikako nismo odgovorni za duljinu bolovanja naših pacijenata. Krivac su liste čekanja na preglede i sporost vještačenja radne sposobnosti, na koje se čeka i dulje od godinu dana, rekla je za Novi list Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Komore hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Odmazda HZZO-a

Ona smatra da se radi o svojevrsnoj odmazdi HZZO-a, jer je KoHOM u prosincu pozvao članove da više ne potpisuju anekse ugovora s tom institucijom. Iako se iz naputka HZZO-a implicira da liječnici masovno krše zakon, pretprošle godine ih je zbog bolovanja kažnjeno svega 18, unatoč 6401 kontroli bolovanja i pregledu 24.782 pacijenta.

Najčešći uzrok kažnjavanja je bio nepravilno vođenje bolovanja i medicinske dokumentacije, odnosno neopravdana promjena šifre dijagnoze po kojoj se vodi bolovanje i kasno upućivanje pacijenata Zavodu za vještačenje. Huđek Leskovar to smatra nepravednim, jer se 98 posto kontrola provodi u ordinacijama obiteljske medicine koje ovise o brzini ili sporosti bolničkog sustava. Naime, bolovanja ovise i o listama čekanja za preglede ili zahvate te trajanju čekanja na vještačenje.

– Bolovanja potraju dugo osobito kod lokomotornih bolesti, na primjer, kod bolova u križima. Ne možete doći do fizijatra, neurokirurga, ortopeda, a ako vas pošalju na magnet, što je vrlo često, praktički kod svake lumboishijalgije, jako se dugo čeka. I ultrazvuk abdomena čeka se mjesecima, ako posumnjate da je bolove u trbuhu uzrokovao žučni kamenac ili gastritis. Kliničkom se dijagnozom može puno, ali ne usudiš se pacijenta bez ultrazvuka poslati na posao, govori liječnica.

Kritika Zavodu za vještačenje

Posebnu kritiku uputila je Zavodu za vještačenje, gdje se odgovori nerijetko čekaju dulje od godinu dana. Za to vrijeme pacijenti su na bolovanju, jer im ne može biti utvrđena sposobnost za rad. Huđek Leskovar govori da je tek ovih dana dobila odgovore na dva zahtjeva za vještačenje koje je uputila još u siječnju i travnju prošle godine.

– Tijekom 2024. godine bilježi se veliki porast zaprimljenih zahtjeva za vještačenje, što je dovelo do produljenja postupka. Svjesni smo problema produženih rokova vještačenja za potrebe svih sustava koji osiguravaju prava s osnove invaliditeta. Uz iznimno veliki priljev zahtjeva za vještačenje, suočeni smo s problemom nedostatka liječničkog kadra. Zato kontinuirano provodimo natječaje za zapošljavanje vještaka-specijalista i ulažemo napore da dodatno angažiramo vanjske vještake, liječnike specijaliste i stručne savjetnike na ugovor o djelu, poručuju iz Zavoda za vještačenje.

Dodaju da su vještačenja dulja od godinu dana rijetka i to samo ako pacijent pokrene sudski postupak na Upravnom sudu. Stoga šefica KoHOM-a rješenje vidi u povratku povjerenstava za bolovanja kojima je HZZO nekad kontrolirao bolovanja dulja od mjesec dana. Danas, kaže, liječnici mogu zatvoriti bolovanje, a pacijent zbog toga može podnijeti žalbu HZZO-u, koji odlučuje o opravdanosti tog poteza, prenosi N1.

Objava OGROMNE KAZNE ZA LAŽNO BOLOVANJE Liječnici će ići na prekršajni sud, a odgovarat će i pacijenti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na skijanje je otišao početkom siječnja, a banka je za njim poslala privatnog detektiva. Na koncu je sve završilo na sudu, a sutkinja je ovaj tjedan odlučila kako otkaz nije zakonit te naložila banci da menadžeru isplati 14.240 eura odštete te mu pokrije 1.500 eura troškova.

Menadžer u poznatoj hrvatskoj banci navodi kako je skijanje u cijelosti uplatio još u studenome, ali mu je nadređena osoba sredinom prosinca rekla kako mu godišnji nije odobren. On je, međutim, 5. siječnja odlučio otići na skijanje te se 8. siječnja vratiti kako mu uplata ne bi posve propala, piše Danica.

No, 8. siječnja je morao otvoriti bolovanje, a 10. siječnja je završio na hitnom bolničkom liječenju u Albertvilleu, odakle je hitno premješten u bolnicu u Chambery radi potrebe za koronarografijom. S bolničkog liječenja otpušten je 15. siječnja, nakon čega se vratio u Hrvatsku.

Izvanredan otkaz

Banka mu je ipak uručila izvanredan otkaz, i to nakon što je uprava “primila detektivski nalaz iz kojeg je vidljivo da je menadžer, unatoč neodobrenom godišnjem odmoru, realizirao planirano privatno putovanje u Francusku”.

“On se uopće nije razbolio, a svakako se nije razbolio 7. siječnja jer je taj dan proveo na skijalištu, već je u pozadini svega to da je on realizirao svoj plan da u razdoblju za koje je uplatio privatno putovanje, bez obzira na obvezu rada, otputuje i odmara se.

Nakon što je stekao saznanje da je banka inicirala kontrolu njegova bolovanja, na samom putovanju u Francuskoj počeo je prikupljati medicinsku dokumentaciju kojom je nastojao dokazati opravdanost svog bolovanja.

Formalno otvaranje bolovanja od liječnice obiteljske medinice koja je u Zagrebu, a on u Francuskoj, nije ni od kakvog pravnog značaja. Osporavamo i vjerodostojnost medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu”, rekli su predstavnici banke na sudu.

Kažu kako nije “logično ni životno uvjerljivo da bi menadžer putovao na skijalište u Francusku, koje je udaljeno 1.009 kilometara od Zagreba, autobusom samo na vikend, a nije dostavio ni voznu kartu, koju je trebao imati ako se stvarno imao namjeru vratiti u Zagreb do 8. siječnja”.

Zadiranje u privatni život

Dali su mu, ističu u banci, mogućnost iznošenja obrane na sastanku 19. siječnja, ali on obranu na predmetnom sastanku nije iznosio, već je rekao da će to učiniti poslije, kad prikupi svu potrebnu dokumentaciju.

Menadžer je naglasio kako je prve znakove viroze na skijanju osjetio 7. siječnja nakon 13 sati. Dobio je visoku temperaturu te mu partner, koji je medicinske struke, nije dao da putuje autobusom u Zagreb.

“Otišao sam do lokalnog liječnika u Val Thorens, koji me je odmah vozilom hitne uputio u bolnicu na odjel intenzivne njege, a sutradan sam premješten u veću bolnicu u Chamberyju radi koronarografije gdje je na kraju utvrđeno da sam boraveći na planini razvio visinsku bolest“, branio se.

Sutkinja je na osnovi medicinske dokumentacija zaključila kako “nije zlorabio bolovanje u razdoblju od 8. do 18. siječnja, a što je bio razlog za donošenje izvanrednog otkaza ugovora o radu”.

Također, “angažiranje privatnog detektiva za praćenje u njegovo privatno vrijeme te u razdoblju u kojem on obavlja rad i nije privremeno nesposoban za rad ocjenjuje se neopravdanim i pretjeranim zadiranjem u privatni život”.

Ovotjedna presuda je nepravomoćna i banka se na nju može žaliti u zakonom predviđenom roku.

Objava Hrvat dobio otkaz jer je bio na skijanju za vrijeme bolovanja, razotkrio ga je privatni detektiv pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Odvjetnički ured izgubio je spor protiv svoje bivše djelatnice, odvjetničke vježbenice, koja je u rujnu 2019. zaposlena na određeno vrijeme. Spor je bizaran jer je Odvjetnički ured unajmio detektivsku agenciju koja je pratila djelatnicu, kako bi utvrdila je li doista na bolovanju, prenosi 24sata.

Poslodavac joj je, zaključivši da je povrijedila radne obveze i “”zlouporabila institut privremene nesposobnosti za rad” uručio izvanredni otkaz, pa je ona podigla tužbu i dobila spor na Općinskom sudu u Varaždinu. Nepravomoćno, prenosi 24sata.

Ona tvrdi kako je opravdano bila odsutna s posla zbog bolesti te da je o tome pravovremeno i na zakonski utvrđeni način obavijestila svojeg poslodavca, pa to ne može, stoji u tužbi, biti okvalificirano kao teža povreda radne obveze. Kazala je i kako je iz kuće izlazila samo na misu, na preglede doktoru, psihijatru i u teretanu, po preporuci liječnice.

Njezin poslodavac je smatrao da je lagala da je bolesna jer joj nije odobrio godišnji odmor. Angažirali su detektiva koji ju je pratio 16 do 17 sati dnevno u razdoblju od tjedana dana. Detektiv je znao, doznaje Večernji, kojeg će dana ići kod liječnice, pa je tad nadzirao ambulantu. Zabilježio je da je doista bila na pregledu. Odvjetnički ured u kojem je radila poslao joj je i kontrolu bolovanja, prijavio ju je policiji tražeći da je pozovu na izvanredni liječnički pregled zbog lijekova koje je u to vrijeme uzimala.

Sud je utvrdio da poslodavac nije dokazao da je imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz.

Objava Poslodavac na sjeveru Hrvatske angažirao detektivsku agenciju da prati radnicu na bolovanju?! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.