KOLUMNA

SVAKI TJEDAN DRAGULJ JEDAN

Piše: Nenad MARČINA

Mladenu Anti Uškoviću, od milja zvani Mlađo posvetio sam pregršt novinskih članaka. Jedan od tih članaka u Zadarskom listu brbinjskog kalafata i brodograditelja „Mlađu“  je vinuo u prepoznatljive autorske i predavačke visine.

A kako se to dogodilo?

Reportažu u Zadarskom listu napisanu prije 16 godina, 2009. godine preuzeo je magazin More. Tadašnji glavni urednik magazina More pročitavši reportažu  osjetio je snagu, profesionalnost, dosljednost, ljudskost, ljubav prema prirodi, drvu, otočanima…brbinjskog majstora Male brodogradnje, Mladena Ante Uškovića.

Te spoznaje putem reportažnog opisa, glavnom uredniku magazina More  bile su putokaz u prepoznavanju  Mladonove sposobnosti i ne samo majstora već edukatora, znalca i vrhunskog predavača.

Početkom travnja te 2009. godine u ranim jutarnjim satima zazvonivše —- mi mobitel. Zove brodograditelj Mladen, drhtavim uzbuđenim glasom.

„Prijatelju , uništio si me, ča mi je to tribalo?. Zovu me da budem predavač u Gradu. Ma kakav predavač,  gospodin u veštidu sa laštanim postolima. Neka zaborave. Nema do moga triliša u njemu se najbolje osjećam“.

Razuvjerivši  Mlađu, istaknuvši kako je upravo on osoba prezenta, znalac,  majstor i odličan govornik te  uz blagoslov fameje i nagovor prijatelja, Mlađo je prihvatio poziv glavnog urednika.

MLAĐO SE DOGODIŠE, POSTADE ODLIČAN PREDAVAČ,  

DVORANE PREPUNE ZAINTERESIRANIH LJUBITELJA MALE BRODOGRADNJE I KALAFATA

Prvi puta 21. travnja 2009. godine  omiljeni Mlađo je održao predavanje u Gradskoj knjižnici na tradicionalnoj tribini zvanoj Morski utorak naslova Mala brodogradnja i kalafati na zadarskom području. Pred punim auditorijem posljednji brbinmjski kalafat je dominirao, stručno i zanatski (daj materi dite)  odgovarao na pitanje diplomiranih inženjera i profesora brodogradnje, kalafata, vlasnika brodica, ribara, otočana, pomoraca,  primoraca…Svi prezadovoljni. Čak Mladenu nije bila strana i povijest Male brodogradnje na području Dalmacije te je 7. svibnja 2013. godine u Gradskoj knjižnici održao predavanje naslova Kalafati i brodograditelji u Dalmaciji pod mletačkom vlašću.

Vrhunska predavanja brodograditelja i kalafata događala se često i to ne samo u Zadru već i u mnogim  mjestima Dalmacije. Predavao je i Mladen učenicima zadarske Pomorske škole.

NAŽALOST DOGODILO SE ONO ALI ..

U ime Udruga kao predsjednik te u moje osobno ime kao građanin predložio sam bribinjskog brodograditelja Mladena Ante Uškovića  četiri puta u četri godine  za dodjelu Javnog priznaja za Životno djelo. Predlagali su Mlađu i njegovi mještani, Mjesni odbor Brfbinj.  Mlađo nije nikada našao u užem izbotu. A tko je brbinjskog majstora Male brodogradnje i kalafata ugrozio?. Bez komentara sam, jer nije u redu ikoga spominjati. Međutim, koga interesira, lako je  saznati tko su bili laureati za dodjelu nagrade za Životno djelo.

Upravo su u tijeku dodjele Javnih priznanja Zadarske županije kako Godišnje tako one za Životno djelo. Ufamo, se kako će laureati postati oni najzasluženiji bez obzira na njihova politička opredjeljenja.

Objava BRBINJSKI BRODOGRADITELJ I KALAFAT Radišnim, a apolitičnim, osobama politika je maćeha pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Piše:

NENAD MARČINA

Do 2004. godine Dugi otok je bio direktno povezan sa Anconom. Prometovao je trajekt na liniji Ancona – Brbinj i obrnuto.  Sve do pojave trajekta ZADAR.

Već punih 20 godina Dugi otok, trajektna luka Brbinj nije povezana sa Anconom.

Razlog? Banalan.

Zašto? Dok su pridošlo plovilo, trajekt ZADAR, županijski, gradski oci, Vlada, ministarstva dizali u nebo, veselili se novoj prinovi,  žiteljima Dugog otoka i Zverinca pao je mrak na oči. Odjednom su nestali talijanski turisti. Navodno, kako se radi o novom trajektu izgrađenom 1993. u Španjolskoj, a tvrtka Jadrolinija ga kupila 2004. godine, dugom 116 metara, širine 18,9 metara, maksimalnom brzinom od 17, 5 čvorova i gazom  5, 2 metara. Zbog gaza i dužine, trajekt Zadar nije mogao pristajati u mjestu Brbin.

Kako?  U trajektnu luku Brbinj moguće je pristajati s plovilima  čiji  gaz plovila, trajekta ne prelazi 4,5 metara i maksimalne dužina  108 metara.  Već godinama razgovaram sa raznoraznim stručnjacima pomorstva, graditeljstva, geodezije…, pitajući ih otprilike koliki bi bio trošak  vratiti u funkciju međunarodnu trajektnu liniju Brbinj – Ancona i obrnuto sa trajektom M/T Zadar kapaciteta prijevoza 1025 putnika  i 280 automobila. Procijene su različite, ali ukupni trošak dogradnje pristaništa i iskopavanje mulja ne prelazi dva milijuna eura.

Međutim,  računajući  koliki bi broj talijanskih turista pristigao na Dugi  otok međunarodnom trajektnom linijom u periodu od 2004. do danas i to samo u periodu od 20. lipnja do 10. rujna, brojke su ogromne, a tek broj noćenja. Svaki tjedan cirka 3000 talijanskih putničara. Pomnožimo to s osam tjedana, tri puta tjedno  dolazimo do brojke  od godišnje 24.000 tisuća putničara. Pola milijuna u dvadeset i jednoj godini direktne nepovezanosti međunarodne trajektne linije Brbinj –  Ancona i obrnuto.  A koliko bi tek bilo ostvarenih noćenja, naplate boravišne pristojbe, dobiti vlasnika smještajnih kapaciteta, hotelijera, ugostitelja, butiga….

MODUS POVRATKA TALIJANSKIH TURISTA

Po statističkom pokazatelju, koncesionara  Strašne peći, Vladimira Šarunića za vrijeme međunarodne trajektne povezanosti Dugog otoka sa talijanskom obalom više od polovice sveukupnog prometa tržio je od talijanskih putničara.

Također, i  moja malenkost je svjedok talijanskih putničara  i njihove zaljubljenosti prema destinacijama Dugog otoka i slikovitog otoka Zverinca.

Radeći na putničkih brodovima u ulozi turističkog vodiča i zabavljača, razgovarajući s talijanskim putničarima osjetio sam nostalgiju i tugu  upoznavajući putničare sa Dugim otokom i Zverincom.  Uglavnom, svi nazočni na brodovima posjetili su te njima magnetske otoke, ali u razdoblju kada je prometovao trajekt povezivajući Dugi otok s talijanskom obalom. Tvrde,  kako su zaljubljeni u spomenute otoke, no nažalost, postalo je komplicirano, putovanje traje predugo,  a osim toga i preskupo. Prvo moraju stići do Zadra pa zatim trajektom do Dugog otoka. Više alternativa postoji, poput otoka Ugljana i Pašmana.

ZAKLJUČAK:

Kako se više ne smije izgubiti  nijedna trustička sezona bez direktne trajektne međunarodne linije BRBIN – ANCONA na predsjednicima mjesnih odbora je glavnni zadatak, kazat će dobro informirani Brbinjac,  Ivica Kaleb.

Evo i njegovog prijedloga:

U Županiji trebaju predignuti samo ovjereni potpis peticije u šest primjeraka. Nakon pokupljenih potpisa žitelja Dugog otoka i Zverinca trebaju potpisae predati Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu turizma, Županiji, Općini Sali, Turističkim zajednicama Sali i Božavi. Uvjeren je Brbinjac Kaleb u pozitivan ishod prikupljenja potpisa, pitajući se tko može biti protiv mađunarodne trajektne povezanosti Ancone i Dugog otoka?

VOX POPULI, VOX DEI – Glas naroda, Božji glas…

Maleni trud predsjednika mjesenih odbora, a velili korak od sedam milja za dobrobit Dugootočana i Zverinaca. Ulaganje u brbinjsku uvalu i pristanište je samo jedna šestina troškova izgradnje luke Sali.

Objava KOLUMNA- SVAKI TJEDAN BISER JEDAN Već punih 20 godina Dugi otok, trajektna luka Brbinj, nije povezana s- Anconom. Razlog? Banalan… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Brbinj –  U mjesec dana preradili smo preko četiri vagona maslina, naglasiti će Krešimir Kaleb jedini djelatnik brbinjske uljare smještene u uvali Lučina. Uljara Torkul u vlasništvu je brbinjskih zadrugara te od 1956. godine prerađuje masline bez prekida. Međutim, povijest prerade maslina počinje davne 1794., kada su prije punih 230 godina brbinjski maslinari dobili na poklon postrojenje za preradu maslina od zaklade Zmajević.

Na pitanje kako je moguće samo sa jednim djelatnikom preraditi četiri vagona maslinova ploda, Brbinjac 50. godišnji Kreišmir Kaleb,  upravitelj uljare, tvrdi kako odlučuje više faktora od same ljubavi prema maslini, dosljednosti, profesionalizmu, radnom elanu…. U uljari sam u ranim jutarnjim satima.

S pripremama počinjem u pet i trideset. Radno vrijeme određuju potrebe i količina koju taj dan trebam preraditi u mlinu. Naravno, radujem se kvaliteti maslinovog ulja zahvaljujući novom postrojenju za preradu DMF tvrtke Pieralissi koji omogućava vodeno hlađenje do 27 stupnjeva maslinova ploda te na  sat preradi 200 kilograma maslinova ploda.

Cijena prerade je 25 centi po kilogramu ploda. Radman nizak, a kvaliteta ulja odlična. Preradom brbinjske uljare služe se mještani, zadrugari, veći dio maslinara iz sjevernog djela Dugog otoka. Kominu zbrinjavamo i tijelom vremena koristimo za gnoj.Zlatko Meštrov, predsjednik Mjesnog odbora Brbinj i član zadruge uljare Torkul uvodi nas u povijest brbinjskih uljara, pohvalivši brbinjskog zeta, bivšeg upravitelja uljare, Renata Vladovića.

-Uljare su  mijenjale sjedišta, zgrade. Uljaru u Jazu je u požaru izgorila do temelja. Postrojenje nam je pristiglo iz Luna na otoku Pagu. Današnja uljara bila je u derutnom stanju. Poznati klapski pjevač Renato Vladović i majstor zanata elektrostruke u svom mandatu sa zadrugarima pokrenuo je obnovu današnje zgrade mijenjajući istrošeni inventar, novim modernijim.  Uljara je naš brand, dugootočka prepoznatljivost te namjeravamo organizirati prvu degustaciju otočnog maslinova ulja u samoj uljari sa ciljem kako bi degustacije prešle u tradicij u Brbinju, uljarskoj oazi već punih 230 godina, istaknut će Ivan Kaleb, predsjednik Skupštine uljarske zadruge…  (Nenad Marčina)

POVIJEST PRERADE MASLINA 

Sve je krenulo daleke 1794.
Prinos maslinovog ulja bio je bolji nego onaj na kopnu, zbog čega je glagoljaško sjemenište Zmajević 1794. pobrinulo za svoj mlin u Brbinju, novi moderni tijesak torcolo za ulje kojim je prema Calcijevim saznanjima mogao upravljati samo jedan čovjek, a prinos ulja od isciđenim maslina bio je veći za dvadeset i četiri do dvadeset pet posto od maslina sa kopna.
Tadašnji upravitelj uljare bio je mještanin Josip Račić.

Legende ‘slikica’: Naslovna- Oko četrdesetak zadrugara

2. i 3.  Radnik i upravitelj Krešimir Kaleb

4. Ivan Kaleb uz moderno postrojenje…

5. i 6.  Staro i novo postrojenje…

7. Komin starog postrojenja pokazuje predsjednik MO Brbinj, Zlatko Meštrov.

Objava 230 GODINA U mjestu Brbinju prerada maslina započela je davne 1794. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Policijski službenici Postaje pomorske i aerodromske policije dovršili su kriminalističko istraživanje nad državljaninom Srbije u dobi od 48 godina, kojeg se sumnjiči za tešku krađu.

Naime, sumnjiči ga se da je 24. svibnja u Brbinju na Dugom otoku provalio u kiosk 36-godišnjeg vlasnika, gdje je oštetio aparat za kavu.
Osumnjičeni je uhićen istog dana te je tijekom kriminalističkog istraživanja od njega oduzeta manja količina marihuane i pribor.
Protiv 48-godišnjaka se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava zbog teške krađe,  a također protiv istog slijedi i optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, navodi se u policijskom priopćenju.

Objava PROVALIO U KIOSK U BRBINJU Oštetio aparat za kavu, a policija je u osumnjičenog pronašla još nešto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.