Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće smatra se jednim od najvećih zagađivača na svijetu. Sve je prisutniji model tzv. brze mode koji dodatno povećava količine tekstilnog otpada i zbog načina proizvodnje zagađuje okoliš, a kompanije s fokusom na održivoj proizvodnji teško se probijaju.

Akcijski plan Europske unije za kružno gospodarstvo navodi da tekstil predstavlja četvrtu najveću kategoriju po pitanju korištenja primarnih sirovina i vode, nakon proizvodnje hrane, stanovanja i transporta.

Što je brza moda?

– Brza moda podrazumijeva sve ono loše u modnoj industriji, a veže se uz lošiju kvalitetu odjevnih proizvoda, izrabljivanje radnika te zagađenje okoliša, kaže profesorica na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu Irena Šabarić.

Brzu modu karakterizira brzina u proizvodnji odjevnih predmeta i njihovoj distribuciji u prodavaonice. Obično je riječ o proizvodima koji imaju pristupačnije cijene, no nerijetko i slabiju kvalitetu, što rezultira većom potrošnjom i neadekvatnim odlaganjem otpada jer se većina ne može reciklirati.

“Većina tekstila koji ‘recikliramo’ pakira se u kontejnere i preprodaje u drugim zemljama”

– Kompanije proizvodnju često prebacuju u krajeve gdje ne moraju poštovati stroga pravila proizvodnje kako bi proizvele što jeftinije proizvode, uglavnom na štetu radnika, i ostvarile profit, ističe Šabarić.

Poseban problem su tekstilni materijali izrađeni od sintetičkih vlakana, kao što su poliester i najlon, koji kroz uporabu odjeće otpuštaju mikroplastiku.

– Većina tekstila koji ‘recikliramo’, pakira se u kontejnere i šalje u druge zemlje gdje se ponovno otkupljuje i preprodaje, od čega se zapravo sastoji ta ‘reciklaža’, naglasila je Šabarić.

Životni vijek odjeće

Životni vijek odjevnih predmeta ovisi o puno faktora. Materijali od sintetičkih vlakana su podosta izdržljivi i mogu biti dugotrajniji od pamuka, no i to ovisi o kvaliteti same proizvodnje.

– Istraživanja se obično provode na bazi 50 pranja, ako neki odjevni predmet izdrži 50 pranja onda se smatra kvalitetnijim, pojašnjava Šabarić razliku u kvaliteti proizvoda u modnoj industriji. Šabarić smatra da postoji mjesta na tržištu za kompanije kojima je fokus na održivoj proizvodnji, no da se teško probijaju.

– Njima cijene u startu nisu toliko popularne kao kod nekih popularnijih i zastupljenijih brendova, jer svaki drugi članak promovira neke nama dobro poznate highstreet brendove, zaključila je.

Ministarstvo: Uspostava centara za ponovnu uporabu

Glavni problem je količina robe jer se brza moda temelji na konzumerizmu, potrošnji i kratkom životnom vijeku proizvoda. Iako neke kompanije spaljuju višak odjeće postoji stalna potreba za primjenom različitih koncepata održivog razvoja.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ističu kako je utjecaj tekstilnih proizvoda i obuće na okoliš izrazito velik unatoč relativno malom udjelu tekstilnog otpada, koji je manji od tri posto u komunalnom otpadu. No, velike količine štetnih kemikalija otpuštaju se u okoliš za vrijeme proizvodnje jer se troši značajna količina vode i energije.

Neke od mjera koje u Ministarstvu navode su uspostava centara za ponovnu uporabu robe, koja bi trebala utjecati na smanjene nastanka tekstilnog otpada, te poticanje doniranja i razmjene korištene obuće i odjeće putem informativno-edukativnh aktivnosti.

“Spora” moda kao protuteža “brzoj”

Vlasnica vintage dućana u Zagrebu Nidžara Mustafić zalaže se za ideju tzv. spore mode kao protutežu brzoj modi.

– Za razliku od bilo kojih varijacija na temu, vintage i second-hand dućani ne koriste nove resurse iz prirode da bi dobili novi proizvod nego ulažemo u postojeći, zakrpimo ga, operemo i izlažemo u našem prodajnom prostoru. Važno je napomenuti da ne uvozimo nego se bavimo svojim nasljeđem, rekla je Mustafić.

Mustafić ističe kako nerijetko bogate zemlje svoje odbačene stvari izvoze u zemlje siromašnog svijeta koje “ni krive ni dužne” postaju njihova skladišta i smetlišta.

C&A: Brza moda više nije prihvatljiva većini društva

Iz trgovačkog lanca C&A, brenda koji se često spominje u kontekstu brze mode, istaknuli su kako brza moda više nije prihvatljiva većini društva te da su negativni ekonomski čimbenici nešto što se ne smije ignorirati.

Upravo zato, kažu, trebaju raditi na održivim rješenjima.

– Trenutno radimo na demokratizaciji održive mode, čineći je dostupnom svima, poručuju iz C&A.

U sklopu ideje ‘demokratizacije mode’ osnovali su tvornicu za inovacije u tekstilu koja se nalazi u Njemačkoj te na taj način približavaju svoj lanac proizvodnje kupcima i postaju manje ovisni o globalnim opskrbnim lancima.

Objava Brza moda šteti okolišu. Ministarstvo: Treba uspostaviti centar za ponovnu uporabu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.