Protiv osumnjičenog se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava u redovnom postupku, izvijestili su iz zadarske policije:

Policijski službenici Policijske postaje Biograd proveli su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom kojeg se sumnjiči za prijevaru.
Sumnjiči ga se da je u listopadu 2023. godine u Biogradu, kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem na biogradskom području, temeljem ugovora o izgradnji stambenog objekta, od oštećene 75-godišnje državljanke Njemačke primio novčani iznos od preko 75 tisuća eura, nakon čega je građevinske radove započeo ali ih nije završio u dogovorenom roku niti je oštećenoj vratio novac.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv 43-godišnjaka se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava zbog kaznenog djela Prijevara, javljaju iz PU zadarska.

Objava PRIJEVARA Uzeo 75.000 eura za građevinske radove, a nije ih obavio! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Apple se našao u velikim problemima zbog spora na Europskom sudu pravde (ECJ) jer je presuda iz 2020. o njegovom poslovanju u Irskoj dovedena u pitanje, što bi u konačnici moglo završiti s kaznom od 14,3 milijardi eura za američkog tehnološkog diva.

Naime, glavni odvjetnik Suda Giovanni Pitruzzella kazao je da ključnu odluku kojom se poništava nalog Europske unije Appleu da Irskoj plati 14,3 milijarde eura zaostalih poreza “treba ostaviti po strani”, piše Financial Times. Iako mišljenja nezavisnih odvjetnika nisu obvezujuća, često utječu na konačne presude najvišeg suda EU-a.

Opći sud, drugi najviši sud u EU-u, presudio je 2020. da Bruxelles nije dokazao Appleovu nezakonitu ekonomsku prednost u Irskoj po pitanju poreza.

“Sud je počinio niz pogrešaka u pravu te nije uspio ispravno procijeniti sadržaj i posljedice određenih metodoloških pogrešaka. Posljedično, mora provesti novu procjenu”, kazao je Pitruzzella.

Odluka ECJ-a očekuje se sljedeće godine. Povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla je 2016. da su posebni porezni aranžmani omogućili Appleovu poreznu stopu ispod jedan posto i dali mu nepravednu prednost u odnosu na konkurente, kršeći pravila bloka o državnoj pomoći.

Irska je 2018. naplatila 14,3 milijarde eura spornih zaostalih poreza i kamata od Applea, koje otad drži na tzv. “escrow” računu dok traje pravni proces. Aidan Regan, izvanredni profesor političke ekonomije na Sveučilišnom koledžu u Dublinu i stručnjak za irski porez na dobit, kaže da je argument Europske komisije bio da je Irska zapravo “dala Appleu nepravednu prednost na tržištu jer su mogli akumulirati toliku dobit bez poreza za takav iznos tijekom dugog perioda”.

Kompanija je ustvrdila da je presuda Općeg suda vrlo jasna da Apple nije dobio nikakvu selektivnu prednost niti državnu pomoć. Irske vlasti također su u četvrtak ponovile svoje inzistiranje da tvrtka nije imala povlašteni tretman.

“Stav Irske je uvijek bio i ostaje da je plaćen točan iznos irskog poreza i da Irska nije dala nikakvu državnu pomoć Appleu”, rekao je ministar financija Michael McGrath u izjavi.

Taj slučaj u fokus kritika stavlja dugogodišnju irsku politiku inzistiranja na niskom porezu na dobit za pokretanje ulaganja. Porezna stopa od 12,5 posto pomogla je privući globalne tehnološke i farmaceutske tvrtke i omogućila im velike povrate, pri čemu su se prihodi od poreza na dobit više nego utrostručili u posljednjih osam godina na rekordnih 22,6 milijardi eura prošle godine, prenosi Poslovni dnevnik.

Irska sada osniva državni fond kako bi uštedjela neočekivane prihode od poreza, ali dok se zemlja u siječnju priprema povećati svoju stopu poreza na dobit na 15 posto prema dogovoru s OECD-om, primici od poreza na dobit naglo su pali u svakom od posljednja tri mjeseca.

Objava Apple u velikim problemima; Morat će platiti više od 14 milijardi eura kazne u EU-u? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon više od 15 godina nereguliranog poslovanja agencije za naplatu potraživanja napokon dobivaju regulatore, a dužnici adrese na koje se mogu žaliti smatraju li da su njihova prava povrijeđena, a da te adrese nisu – sud.

Nakon javne rasprave prošli je četvrtak Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja prošao Vladu i sad je u saborskoj proceduri.

Kakve će promjene donijeti dužnicima i koje crne točke još ostaju neriješene? Naravno, ako zanemarimo detalj da se ne rješava ništa u odnosima dužnika i agencija iz prošlosti: Primjenjuje se samo na buduće odnose.

U zakonu, koji je zapravo implementacija NPL direktive u hrvatsko zakonodavstvo, napokon su definirana jasna pravila komunikacije s dužnicima: Dopušteno je komunicirati telefonom i pisanim putem, i to poštom, mailom, kratkim SMS porukama ili prethodno ugovorenim načinom komunikacije, isključivo radnim danom od 8 do 20 sati.

Utjerivači dugova ne smiju kontaktirati dužnika više od jednom mjesečno po istom ugovoru, osim ako ga obavještavaju da pokreću prisilnu naplatu, odustaju od naplate, nude obročnu otplatu ili umanjenje duga, i to ako dužnik da izričiti pisani pristanak.

Ne smije ga se uznemiravati na radnom mjestu, niti kontaktirati njegova poslodavca ili ga posjećivati u njegovu domu bez izričitog pisanog pristanka. Najmanje 30 dana prije kupnje duga agencija je dužna poslati obavijest o ukupnom stanju i strukturi duga: Glavnici, kamatama, naknadi i drugim troškovima te informaciju kako se iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje.

Za nadzor ustupljenih kredita nadležna je Hrvatska narodna banka, za druga potraživanja Financijski inspektorat.

Objava Maltretiraju vas utjerivači dugova? Stižu nova pravila koja će konačno regulirati njihovo poslovanje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ako ste kao poslodavac zaposlili dužnika agencije za naplatu potraživanja, ti utjerivači dugova mogu blokirati račun vaše tvrtke te ovrhom nad računom tvrtke uzeti iznos duga vašeg zaposlenika, doznaju Index istrage.

Iako zvuči potpuno nevjerojatno, u Hrvatskoj, gdje utjerivači dugova rade bez regulatora, to je itekako moguće.

Mario Biondić, vlasnik obrta za prijevoz Moderntrans, ispričao nam je svoje iskustvo s Eos Matrixom. Naime, ti utjerivači dugova otkupili su dugovanje zaposlenika obrta koje je nastalo puno prije nego što je ta osoba došla raditi u Biondićev obrt.

Eos Matrix obratio se Biondiću tražeći da plaću tog zaposlenika uplaćuje njima, a nakon što je to Biondić odbio učiniti, zaprijetili su blokadom računa, odnosno ovrhom nad cijelim obrtom. U Fini kažu kako je to moguće.

“Nastavno na Vaše pitanje je li moguće da agencije zatraže ovrhu nad tvrtkama u kojima rade njihovi dužnici, odgovor je potvrdan”, rekli su nam u Fini.

Ni ministar financija Primorac ni ministar Malenica ne žele se baviti zaštitom potrošača

Prema važećem zakonu, dužnici se ne smiju naći u lošijem položaju nakon što, primjerice, banka proda njihov kredit nekoj od agencija za naplatu potraživanja. U ovom slučaju postavlja se pitanje zašto bi itko od poslodavaca zaposlio nekog od dužnika jer dolaze u opasnost da se provede ovrha nad cijelom tvrtkom.

Banka to ne radi, odnosno ne prijeti poslodavcima ovrhom tvrtke zbog zaposlenika koji je njihov dužnik. Ministarstvo financija tvrdi kako nije na njima da odgovore na pitanje jesu li dužnici, najranjivija skupina, došli u nepovoljan položaj, već tvrde kako je to domena Ministarstva pravosuđa.

U Ministarstvu pravosuđa šute već više od dva tjedna na upit Indexa, no neslužbeno smo čuli kako oni misle da bi na to pitanje trebalo odgovoriti Ministarstvo financija, a ne oni. Naglasimo kako agencije koje otkupljuju loše kredite od banaka i nenaplaćene računa telekoma i ostalih tvrtki djeluju kao obični d.o.o. i nemaju regulatora, odnosno nisu regulirane posebnim zakonom.

Utjerivači angažirali lobiste i PR-ovce

Zakon koji bi napokon trebao regulirati agencije trenutno u Ministarstvu financija piše tajna skupina. Agencije su se u svojim financijskim izvještajima javno pohvalile kako se pripremaju na zakonske promjene tako što su angažirale ne stručnjake i pravnike, nego tvrtke za lobiranje i PR agencije.

No, krenimo redom.

Mario Biondić vlasnik je obrta Moderntrans koji kaže kako već godinama dobiva pisma od agencija za naplatu potraživanja koje se zanimaju za njegove zaposlenike koji su njihovi dužnici. Kaže da te agencije obično pred blagdane šalju pisma.

Početkom ove godine počele su se raspitivati za zaposlenika koji je imao kredit u jednoj banci, a čiji je dug kupila tvrtka Eos Matrix. Dug je nastao puno prije nego što je taj zaposlenik došao raditi kod Biondića. Eos Matrix pozvao se na Zakon o ovrhama u članku 284., u kojem stoji da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi, kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.

Odnosno, tražili su da obrt skida iznose s plaće vlastitog zaposlenika te da novac uplaćuje njima. Odvjetnici obrta odbili su provesti ovrhu tvrdeći da oni kao poslodavci nisu provedbeno tijelo ovrhe te da im nije proslijeđena sva potrebna dokumentacija iz koje bi se moglo zaključiti kako se radi o vjerodostojnim dokumentima. To može učiniti jedino Fina.

“Uništili bi poslovanje zbog duga koji nije naš”

Eos Matrix odgovorio je da u tom slučaju postoji mogućnost da predlože sudu da u ovršnom postupku naloži ovrhu obrta. Točnije, zaprijetili su blokadom računa tvrtke te naplatom ovrhom.

“Mi sve svoje obaveze podmirujemo – isplaćujemo plaće i doprinose na vrijeme, plaćamo porez i trudimo se povećavati bonitet obrta zbog odobravanja leasinga za vozila koja su glavno sredstvo našeg poslovanja, a s druge strane, prijeti nam blokada Eos Matrixa i uništavanje našeg poslovanja zbog duga koji nismo napravili, a dužni smo ga platiti?” kaže Biondić u razgovoru za Index.

Eos Matrix: Sve je po zakonu i mi to možemo

Eos Matrix u odgovoru na upit Indexa tvrdi kako je sve po zakonu.

Naime, kako nam tvrde, obveza postupanja poslodavca po dostavljenoj ovršnoj ispravi propisana je odredbom članka 284. Ovršnog zakona, gdje on, u postupku ovrhe na stalnom novčanom primanju, plaći, ima ulogu provedbenog tijela. Sukladno čl. 201. istog zakona, poslodavac koji ne ispuni propisanu obvezu dovodi se u rizik da protiv njega bude pokrenuta ovrha zbog nepostupanja, a s ciljem zaštite prava vjerovnika, tvrde u Eos Matrixu.

“Poslodavci u pravilu ispunjavaju svoju zakonsku obavezu, te se redovnim uplatama time izravno umanjuje iznos duga dužnika. Prije samog pokretanja ovršnog postupka, Eos u komunikaciji s dužnicima pokušava pronaći model otplate koji je dužniku prihvatljiv i održiv. Tijekom cijelog tog postupka, dužnik je, sukladno Ovršnom zakonu, bez obzira na promjenu vjerovnika jednako zaštićen te ima ista prava i obveze kako i kod izvornog vjerovnika”, stoji u odgovoru koji smo dobili od Eos Matrixa.

Što stoji u Ovršnom zakonu?

Kažu nam i da je svaki poslodavac, nakon što je u procesu ovrhe nad stalnim novčanim primanjima definiran kao jedan od sudionika ovršnog postupka, dužan obavijestiti ovrhovoditelja o trenutku kad dužnik prestane biti njegov zaposlenik.

“Takva obveza poslodavca proizlazi iz odredbi Ovršnog zakona. Po primitku takve obavijesti poslodavca, ovrhovoditelj ima pravo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražiti nove podatke o radnopravnom statusu dužnika, odnosno informaciju o dužnikovom novom poslodavcu. Na temelju odredbe članka 18. stavka 1. Ovršnog zakona HZMO dužan je osobu koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, obavijestiti o radnopravnom statusu dužnika i novom poslodavcu uz predočenje dokaza o postojanju pravnog interesa”, stoji u odgovoru Eos Matrixa iz kojeg je razvidno kako “prate” dužnika.

Ovaj postupak ovrhe nad poslodavcem, odnosno cijelom tvrtkom, zbog dužnika koji je u njoj zaposlen, nije sporan ni Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN), koja okuplja tvrtke koje posluju u Hrvatskoj.

HUAN: Sve je po zakonu

“U slučaju pokretanja i vođenja ovršnog postupka na računima dužnika, i taj dužnik kao zaposlenik i njegov poslodavac, dužni su postupati u skladu s važećim zakonskim odredbama Ovršnog zakona (čl. 284, st 2., te čl. 201 st 3. i 4.). Prema dostupnim informacijama, članice HUAN-a dosad nisu došle u situaciju da je potrebno pokrenuti ovrhu na poslodavca, propisanu također Ovršnim zakonom (čl 201.)”, stoji u odgovoru HUAN-a.

U Financijskoj agenciji kažu nam da, u slučaju kada poslodavac zaprimi dokumentaciju društva koje se bavi otkupom i naplatom potraživanja, odnosno bilo kojeg drugog ovrhovoditelja, poslodavac je temeljem iste dužan postupiti jer provodi ovrhu na plaći. Nepostupanje poslodavca temeljem zaprimljene dokumentacije kojom se traži ovrha na plaći povlači odgovornost poslodavca.

Fina: Ovrhu nad plaćom provodi i poslodavac

“Naime, ovrha na plaći uređena je Ovršnim zakonom. Ovrhu na plaći svog radnika provodi poslodavac na temelju izjave suglasnosti o zapljeni te na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje poslodavcu dostavlja ovrhovoditelj te na temelju rješenja o ovrsi kojim se određuje ovrha na plaći, a koje poslodavcu dostavlja sud”, stoji u odgovoru Fine.

U slučaju kada poslodavac zaprimi od ovrhovoditelja izjavu suglasnosti o zapljeni odnosno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, poslodavac je temeljem istog dužan postupiti čak i u slučaju kada plaću radniku isplaćuje na račun kod banke upravo zato što takvo postupanje poslodavca propisuje Ovršni zakon, tvrde u Fini.

“Prema zakonskim odredbama poslodavac je dužan na temelju izjave suglasnosti o zapljeni zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od 60 dana od dana njezina zaprimanja, a na jednak način je dužan postupiti i temeljem rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave budući da je propisano da poslodavac s rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave postupa kao po izjavi o suglasnosti o zapljeni. Isto tako Ovršni zakon propisuje odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu”, stoji u odgovoru Fine.

Ministri Primorac i Malenica ne žele o utjerivačima dugova

Ministarstvu financija postavili smo nekoliko pitanja. Ako agencije za naplatu potraživanja zaista mogu ovršiti račune poslovnih subjekata, zašto bi poslodavci zapošljavali ljude koji su dužnici agencija za naplatu potraživanja?

Isto tako, zanimalo nas je jesu li ovim činom dužnici agencija stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na vrijeme kada su bili, primjerice, klijenti banaka.

“Molimo Vas da se obratite Ministarstvu pravosuđa i uprave u čijoj je nadležnosti Ovršni zakon i njegovo tumačenje”, glasio je odgovor Ministarstva financija. S istim pitanjima obratili smo se i Ministarstvu pravosuđa, no unatoč četiri požurnice, nakon više od dva tjedna nismo dobili nikakav odgovor. Prema neslužbenim informacijama, u Ministarstvu pravosuđa tvrde kako je to domena Ministarstva financija, a ne njihova. Stoga su odlučili ignorirati upite.

Agencije godinama rade bez regulacije

Podsjetimo, iako agencije imaju sve odlike financijske institucije i posluju s bankama temeljem Odluke Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, nemaju ni nadzor, odnosno njih ne nadzire ni HNB ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Upravo je nedostatak regulative posljednjih 15 godina nad tim agencijama doveo do posljedica kao što su dva velika curenja podataka iz dvije najveće agencije za naplatu potraživanja, konstantne primjedbe građana na maltretiranja tih agencija i sumnjivi poslovi čelnika tih agencija s pozajmicama i kupovinom stanova.

Podsjetimo i na ovo: upravo od tih agencija viceguverner HNB-a kupio je vilu u Zagrebu koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna, a koja je procijenjena na 3.05 milijuna kuna. Sad već bivši ministar Ivan Paladina obogatio se tajnim ortačkim ugovorom koji je provodio upravo preko agencije B2 kapital, a tu je i uhićeni HDZ-ovac Damir Škugor koji je preko tvrtke svoje majke Tri D Rada otkupljivao potraživanja koja je preprodavao da bi mu na račun sjela 23 milijuna kuna.

Guverner HNB-a Boris Vujčić godinama se opirao regulaciji agencija, iako one najviše posluju i zarađuju od banaka kupujući nenaplativa potraživanja, tvrdeći kako se čeka Direktiva Europske unije o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima.

Angažirali lobiste i PR-ovce za pisanje zakona koji će ih regulirati

“Ona će se implementirati u naš pravni sustav donošenjem zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja”, govorili su iz HNB-a. No, Direktiva je donesena još krajem 2021. godine, a zakon koji bi regulirao agencije još nije došao ni u fazu javne rasprave.

Ministarstvo financija najavilo je kako će u trećem kvartalu ove godine u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji će napokon regulirati tvrtke koje se bave utjerivanjem dugova. Ministarstvo koje vodi ministar Marko Primorac potvrdilo je za Index kako je rad na izradi tog zakona već počeo, no u već dva navrata odbili su nam dostaviti imena članova radne skupine.

S druge strane, agencije za naplatu potraživanja javno su objavile u svojim financijskim izvješćima kako se pripremaju na zakonske promjene tako što su angažirale tvrtke za lobiranje i PR agencije, istražio je Index.

Objava Index došao do strašnog otkrića; Utjerivači dugova mogu blokirati firmu ako u njoj radi njihov dužnik! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je prošlog tjedna upravnu novčanu kaznu od 2.265.000 eura agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu zbog povreda Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

To je dosad najveća pojedinačna kazna koju je AZOP izrekao zbog kršenja te uredbe, ali neki stručnjaci tvrde da je kazna zapravo blaga u odnosu na počinjene prekršaje.

Carić smatra da je kazna koju je izrekao AZOP premala

Time se u analizi za Index pozabavio IT stručnjak Lucijan Carić, koji ističe da “takvo kršenje uredbe treba rezultirati daleko većom kaznom, pogotovo uzevši u obzir broj osoba koje su doživjele povrede svojih prava temeljem uredbe”.

Oni građani koji žele podići tužbu zbog povrede osobnih podataka sada su dobili podršku i u jednoj odluci Europskog suda.

Masovno curenje osobnih podataka građana

Podsjetimo, u prosincu prošle godine otvorena je istraga zbog curenja 77 tisuća osobnih podataka iz tvrtke B2 Kapital. Vani se tako našao 181.641 zapis. Istraga je počela od upita portala Index o postupanju po anonimnoj prijavi. AZOP je zbog curenja podataka fizičkih osoba izrekao upravnu novčanu kaznu agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapital u iznosu od 2.265.000 eura, a utvrdili su curenje najmanje 132.652 podatka fizičkih osoba.

AZOP u obrazloženju odluke navodi kako voditelj obrade nije na jasan i točan način informirao svoje ispitanike o obradi njihovih osobnih podataka putem obavijesti o obradi osobnih podataka. Također, nisu sklopili ugovor o obradi osobnih podataka s izvršiteljem obrade za uslugu praćenja jednostavnog stečaja potrošača i nisu poduzimali odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite pri obradi osobnih podataka.

“B2 Kapital izgubio je nadzor nad kretanjem osobnih podataka”

B2 Kapital izgubio je nadzor nad kretanjem osobnih podataka ispitanika i nije mogao objasniti uzroke neovlaštene eksfiltracije (izvlačenja) osobnih podataka, stoji u obrazloženju odluke o kazni.

AZOP tvrdi da je nepoduzimanjem odgovarajućih mjera došlo do kršenja sigurnosti osobnih podataka svih ispitanika, i to najmanje 132.652 u trenutku nadzora, odnosno njihovih osnovnih identifikacijskih podataka te posljedično i svih osobnih podataka koji su zavedeni u sustavima pohrane agencije za naplatu potraživanja, a koji su financijske prirode pa su prilično osjetljivi.

Nakon odluke AZOP-a građani čiji su podaci procurili iz B2 Kapitala mogu tužiti tu agenciju za naplatu potraživanja. To dodatno potvrđuje i nedavna europska presuda.

Važna presuda Europskog suda

Stručnjak za GDPR i izvršni direktor udruge Politiscope Duje Prkut u razgovoru za Index komentirao je kaznu koju je Agencija za zaštitu osobnih podataka propisala B2 Kapitalu. Tvrdi da oni čiji su podaci iscurili imaju pravo na naknadu štete neovisno o tome koliko je nematerijalna šteta mala, odnosno kolika im je šteta nastala curenjem osobnih podataka.

Nedavno je objavljena presuda Europskog suda pravde (C-300/21) u predmetu UI protiv Österreichische Posta AG, koja potvrđuje da ispitanici imaju pravo na naknadu štete neovisno o tome koliko je nematerijalna šteta mala. Naime, u obavijesti o presudi posebno se ističe kako se ne može propisati ili sudskim odlukama odrediti “minimalni prag” nematerijalne štete.

“Zahtjev je upućen u okviru spora između osobe UI i Österreichische Posta AG u vezi s tužbom te osobe kojom traži naknadu nematerijalne štete, koju tvrdi da je pretrpjela zbog toga što je to društvo obradilo podatke o političkim sklonostima osoba s boravištem u Austriji, konkretno njezine podatke, iako nije pristala na takvu obradu”, navodi se na stranicama Europskog suda.

Ni onih 130 tisuća građana RH čiji su podaci po odluci AZOP-a iscurili iz agencije za naplatu dugova također nije dalo privolu za obradu svojih osobnih podataka.

Zašto je tužena Austrijska pošta?

Počevši od 2017., Österreichische Post, društvo osnovano u skladu s austrijskim pravom koje se bavi prodajom popisa adresa, prikupljao je informacije o političkim sklonostima austrijskog stanovništva.

Pomoću algoritma koji je uzimao u obzir različite socijalne i demografske kriterije, to je društvo odredilo “adrese ciljanih skupina”. Tako prikupljeni podaci prodavani su različitim organizacijama kako bi im se omogućilo ciljano slanje reklamnih sadržaja.

To je društvo u okviru svoje djelatnosti obradilo podatke na temelju kojih je, putem statističke ekstrapolacije, tužitelju iz glavnog postupka pripisalo povećanu sklonost određenoj austrijskoj političkoj stranci.

Te informacije nisu bile proslijeđene trećim osobama, ali se tužitelj iz glavnog postupka, koji nije pristao na obradu svojih osobnih podataka, osjetio povrijeđen činjenicom da mu je pripisana sklonost stranci o kojoj je riječ. Činjenica da su unutar tog društva sačuvani podaci koji se odnose na njegova navodna politička stajališta dovela je kod njega do ozbiljnog nezadovoljstva, gubitka povjerenja i osjećaja poniženja.

Što je odlučio Europski sud?

Europskom sudu pravde se za savjet u ovom slučaju obratio austrijski Oberster Gerichtshof (Vrhovni sud). Cilj je osigurati jednaku primjernu GDPR-a u cijeloj Europskoj uniji pa je najbrža opcija bila pitati najviši sud EU za mišljenje.

Europski sud je zaključio da bi uvjetovanje naknade nematerijalne štete određenim pragom ozbiljnosti moglo ugroziti dosljednost sustava uspostavljenog OUZP-om jer bi stupnjevanje takvog praga, o kojem ovisi mogućnost ili nemogućnost dobivanja navedene naknade, moglo varirati ovisno o ocjeni sudova pred kojima se vodi postupak.

“Međutim, takvo tumačenje ne može se shvatiti na način da podrazumijeva da ispitanik u odnosu na kojeg je došlo do povrede OUZP-a, koja mu je prouzročila negativne posljedice, bude oslobođen od obveze da dokaže da te posljedice predstavljaju materijalnu štetu u smislu članka 82. te uredbe”, navodi se u odluci.

U svakom slučaju, ova odluka Europskog suda definitivno širom otvara vrata hrvatskim građanima, čiji su podaci iscurili zahvaljujući agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu, da zaštitu i naknadu štete potraže na sudu.

Osnova za naknadu štete svim građanima koji su obuhvaćeni curenjem podataka

“Unatoč navedenom, postoji osnova za naknadu štete svima onima koji su obuhvaćeni curenjem podataka. Iako se ne radi o značajnoj nematerijalnoj šteti, to je zasigurno kod svakog ispitanika izazvalo strah da se njihovim osobnim podacima ne upravlja na primjeren način”, rekao je o europskoj presudi za Index Duje Prkut, stručnjak za GDPR.

No, realno, nastavlja Prkut, nitko se neće upuštati u postupak naknade štete za par tisuća kuna, koje možda sasvim adekvatno pokrivaju nematerijalnu štetu nelagode i straha koji su kod pojedinca izazvani zbog curenja podataka.

“Tužbe za naknadu štete u višim iznosima mogli bi podnositi dužnici koji su bili kontinuirano maltretirani pozivima i osobnim posjetima te izloženi ciljanom stvaranju stresa, neugode i nelagode”, istaknuo je Prkut dodavši da se svi dužnici koji planiraju podnijeti individualne tužbe za naknadu štete mogu obratiti udruzi Politiscope za savjetodavnu podršku.

“Koliko nam je poznato, u RH još uvijek nije podnesena tužba za naknadu štete u nekom slučaju kršenja GDPR-a”, zaključio je stručnjak za GDPR Duje Prkut.

Objava Važna presuda Europskog suda za one koji žele tužiti agencije za naplatu dugova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.