El Niño je službeno došao svome kraju, a klimatski valovi koji dolaze nakon njegovog nestanka, snažno će utjecati na vremenske prilike širom svijeta, prenosi N1.

El Niño – prirodni klimatski obrazac kojeg obilježavaju nadprosječno visoke temperature oceana u tropskom dijelu Tihog oceana – zahvatio je planet početkom prošlog ljeta. Postigao je super status ranije ove godine nakon što je povećao temperaturu tijekom najtoplije zabilježene godine i utjecao na druge globalne vremenske prilike.

Uz El Niño izvan fokusa, njegova suprotnost – La Niñe, sprema se zauzeti središnje mjesto kasnije ovog ljeta.

Za sada nema ni La Niñe ni El Niña i započela je takozvana neutralna faza, prema NOAA-inom Centru za predviđanje klime. Ali to će se brzo promijeniti kako se La Niña bude razvijala tijekom ljeta.

Evo što bi nam ljeto bez El Niña i La Niñe u nastajanju moglo ponuditi, piše CNN.

Sparno ljeto, aktivan Atlantik

La Niña ljeta nakon jakih El Niño zima povijesno su bila neka od najtoplijih zabilježenih u SAD-u. Ovo ljeto ne bi moglo biti ništa drugačije, čak i prije nego što se La Niña “ukorijeni”.

Prijelaz u La Niñu nije jedini faktor koji utječe na temperature tijekom najtoplijeg doba godine. Uvijek su u porastu u svijetu koji se zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima, prenosi CNN.

Zajedno s intenzivnijom vrućinom, sezonske prognoze pokazuju zabrinjavajući trend padalina. U većini zapadnih država i dijelovima nizina očekuju se sušniji uvjeti od normalnih.

Suhoća i toplina su ciklički. Što područje postaje toplije to se više isušuje, što bi mogao biti recept za novu ili sve veću sušu. Suho će područje tada postati dodatno zagrijati jer većina sunčeve energije odlazi na zagrijavanje tla, a malo energije gubi se na isparavanje mokrog tla.

Gubitak El Niña također će imati velike posljedice u Atlantskom oceanu i jedan je od glavnih razloga zašto stručnjaci upozoravaju na “hiperaktivnu” sezonu uragana.

El Niño ima tendenciju stvarati jake, visoke vjetrove koji razdiru oluje, dok La Niña čini suprotno. Dakle, ove bi se godine moglo razviti više oluja bez El Niña da ih spriječi.

Rekordne temperature Atlantskog oceana također bi mogle djelovati kao gorivo za oluje, pomažući im da se formiraju, ojačaju i prežive.

Atlantik također nije jedini ocean koji je sparan. Tijekom prošle godine El Niño je pomogao podići globalne prosječne temperature oceana na rekordne razine. La Niña bi na kraju mogla imati donekle rashlađujući učinak na svjetske oceane.

Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Oceani se nevjerojatno sporo hlade, pogotovo zato što je oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva pohranjeno u njima.

Trajni utjecaj El Niña

El Niño je stigao u lipnju 2023. i na kraju je postao jedan od najjačih zabilježenih.  Svaki mjesec od lipnja 2023. do svibnja 2024. bio je najtopliji takav mjesec na svijetu, ranije je izvijestio CNN.

Prirodni klimatski obrazac također je utjecao na mnoge ekstremne vremenske prilike od prošlog ljeta.

El Niño je vjerojatno odigrao ulogu i u vrućim i suhim uvjetima u sjevernoj Južnoj Americi koji su doveli rijeku Amazonu do rekordno niskih razina u listopadu, najtoplijoj zimi u dijelovima SAD-a i ozbiljne suše u velikim dijelovima središnje i južne Afrike ove zime.

Dijelovi istočne obale Afrike obično bilježe više kiše tijekom El Niña, ali prekomjerne kiše imale su razorne, smrtonosne posljedice u Keniji u travnju i svibnju.

Objava El Niño je gotov, evo što nas očekuje u nadolazećim mjesecima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Europski meteorološki servis Severe Weather objavio je prvu vremensku prognozu za zimu 2023./2024., a na vrijeme će itekako utjecati El Niño

Severe Weather je za dugoročnu prognozu za zimu koristio tri modela ECMWF iz Europe, CanSIPS iz Kanade i NMME, koji je zajednički projekt SAD-a i Kanade. Sve ove prognoze su prosječna slika za tri meteorološka zimska mjeseca (prosinac-siječanj-veljača) i pokazuju opće prevladavajuće vremenske prilike.

Čak i ako su modeli 100 posto točni, to ne znači da bi takvi vremenski uvjeti trebali trajali tri mjeseca zaredom. Samo se sugerira kako bi vremenski obrasci mogli izgledati većinu vremena, prenosi tportal.

Prema tim modelima, Europu u zimskim mjesecima očekuju toplije temperature od prosjeka, i to u većem dijelu zapadnog i središnjeg dijela kontinenta. Niže temperature bit će izraženije u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.

To znači da će glavni način cirkulacije nad Europom biti od sjevera prema jugu, što znači sjeverno strujanje nad Europom. Eventualne snježne oborine nad srednjom Europom bit će povazane s intenzitetom sjevernog strujanja i pojedinim hladnim frontama koje se spuštaju sa sjevera.

Što se tiče oborina, više oborina očekuje se nad srednjom i južnom Europom. Prognoza pokazuje manje snijega u Europi, osim u višim predjelima i to unatoč tome što se općenito očekuje više oborina.

Kada je u pitanju temperatura, ako se gleda ECMWF model koji slovi za najpouzdanijeg, temperature na zapadu Europe bit će više od uobičajenih. Ali sa zonom niskog tlaka nad sjevernom Europom, povećava se mogućnost da sjeverni tok prodre dublje u kopno, stvarajući neutralnu zonu iznad Skandinavije.

Gledajući prognozu površinske temperature nad Europom, površinske temperature trebale bi biti uglavnom iznad normale diljem kontinenta. Ali na kartama se vidi i neutralna zona nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta, prenosi tportal.

ECMWF model signalizira da će Europa imati natprosječnu količinu oborine. To povećava potencijal snježnih padalina uglavnom iznad alpskog područja i u Skandinaviji.

Objava Kakva nas zima očekuje? Severe Weather objavio dugoročnu prognozu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Fenomen El Niño je u tijeku, objavila je Svjetska meteorološka organizacija. Vremenski fenomen El Niño, koji uzrokuje više globalne temperature, trebao bi se nastaviti do kraja godine i bit će “barem umjerene jačine”, tvrdi WMO. Novo ažuriranje Svjetske meteorološke organizacije predviđa da postoji 90% vjerojatnosti da će se događaj El Niño nastaviti tijekom druge polovice 2023.

El Niño je fenomen koji se obično povezuje s povećanom vrućinom diljem svijeta, kao i sušom u nekim dijelovima svijeta i obilnim kišama u drugim. “Pojava El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i izazivanja ekstremnijih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanu”, rekao je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas.

“Proglašenje El Niña od WMO-a signal je vladama diljem svijeta da mobiliziraju pripreme za ograničavanje utjecaja na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva. Rana upozorenja i anticipirajuće djelovanje ekstremnih vremenskih događaja povezanih s ovim velikim klimatskim fenomenom od vitalne su važnosti za spašavanje života i sredstava za život”, upozorio je.

Od 2020. godine svijet je pod utjecajem iznimno duge La Niñe, fenomena suprotnog od El Nina, koja je završila ranije ove godine. UN je objavio da je unatoč djelovanju La Niñe proteklih osam godina bilo najtoplije u povijesti. “Bez tog vremenskog fenomena zatopljenje je moglo biti i gore”, navodi UN.

Wilfran Moufouma-Okia voditelj je regionalnih službi za predviđanje klime pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji. “Utjecaj događaja El Niño na globalne temperature vjerojatno će povećati globalnu temperaturu jer će El Niño dodati antropogeno zagrijavanje”, rekao je. Dok će u nekim dijelovima planeta izazvati jake suše, u drugima će izazvati bujice i poplave.

UN je pozvao vlade diljem svijeta da se pripreme na posljedice dolaska El Niña.

Ponedjeljak je bio najtopliji dan u povijesti na globalnoj razini

Ovaj ponedjeljak, 3. srpnja 2023., bio je najtopliji dan ikad zabilježen na globalnoj razini, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša. Prosječna globalna temperatura dosegnula je 17.01°C nadmašivši rekord iz kolovoza 2016. od 16.92°C, piše Guardian.

Jug SAD-a posljednjih je tjedana zahvatila intenzivna vrućina zbog ekstremnih vremenskih prilika. U dijelovima Kine nastavio se dugotrajni toplinski val s temperaturama iznad 35°C. Sjeverna Afrika zabilježila je temperature blizu 50°C, a na Bliskom istoku tisuće pate od neuobičajene vrućine. Čak je i Antarktika zabilježila nenormalno visoke temperature.

Kako nastaje El Nino?

El Nino se rađa iz toplijih voda istočnog Pacifika, u blizini obale Južne Amerike, i često je praćen usporavanjem ili zaokretom istočnih vjetrova u dva pojasa oko Zemlje između suptropskog i ekvatorijalnog područja visokog tlaka, u kojem prevladavaju vjetrovi s istočnom komponentom.

“Zadnjem El Ninu smo svjedočili 2016. i tada smo zabilježili najtoplije ljeto do tada iako su klimatske promjene pridonijele ekstremnim temperaturama i u godinama bez tog vremenskog obrasca. Zajedno sa zatopljenjem uslijed klimatskih promjena, 2023. i 2024. bismo mogli imati još više temperature”, dodaje NOAA, prenosi Index.

NOAA proglašava dolazak El Nina kada se oceanske temperature u istočnom i ekvatorijalnom Pacifiku povise za 0.5 Celzijevih stupnjeva više od normale u odnosu na prethodni mjesec te traju ili se očekuje da će se nastaviti u idućih pet tromjesečnih razdoblja. Australski ured za meteorologiju (BOM) ima drugačije kriterije, tj. glavna područja istočnog Pacifika moraju biti za 0.8 stupnjeva toplija od prosjeka.

El Nino ima i “hladniju sestru”

Dva vremenska fenomena su dio prirodne oscilacije potaknute temperaturama oceana i vjetrovima na Pacifiku, koja se prebacuje između El Nina, njegove hladnije sestre La Nine i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine zabilježen je niz neobičnih posljedica La Nine.

Za vrijeme trajanja El Nina vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine oceana.

U godinama La Nine vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači i guraju tople površinske vode na zapad te povlače dublju, hladniju vodu na istoku. NOAA smatra da ima 56 posto šanse da će El Nino dosegnuti vrhunac u snazi tijekom zime na sjevernoj hemisferi i da će podići površinsku temperaturu istočnog Pacifika za najmanje 1.5 Celzijevih stupnjeva.

Iznimno visok rast temperatura

Prema predviđanjima, čeka nas iznimno visok rast temperatura, a sudeći po podacima prikupljenim kroz povijest, sve to signalizira da nas očekuje izuzetno snažan El Nino fenomen.

Oluje i značajno hladnije vrijeme mogli bi zahvatiti jug SAD-a, a budući da se očekuje da El Nino ima snažan utjecaj na nadolazeće zimske sezone, također je moguće da će utjecati na obrasce padanja snijega. Na sjeveru Sjedinjenih Država obično ima manje snježnih padalina tijekom zima kada djeluje El Nino, ali više padalina moglo bi zahvatiti središnje i južne dijelove SAD-a te istok.

U Europi se najveći utjecaj očekuje nad središnjim dijelom i na jugozapadu. Manje oborina moglo bi biti iznad jugoistočne Europe i Skandinavije.

Objava Vratio se El Nino; Ponedjeljak bio najtopliji dan u povijesti na globalnoj razini pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

El Nino se službeno vratio i najvjerojatnije će kasnije ove godine prouzročiti ekstremne vremenske prilike, od tropskih ciklona na pacifičkim otocima do obilnih kišnih padalina u Južnoj Americi i suše u Australiji, objavio je Centar za klimatsku prognozu pri američkom Nacionalnom institutu za oceane i atmosferu (NOAA).

– Nakon klimatskog obrasca La Nine u protekle tri godine, koji često blago snizi globalne temperature, topliji El Nino je ponovo u akciji, priopćio je NOAA.

Kako nastaje?

El Nino se rađa iz toplijih voda istočnog Pacifika, u blizini obale Južne Amerike, i često je praćen usporavanjem ili zaokretom istočnih vjetrova u dva pojasa oko Zemlje između suptropskog i ekvatorijalnog područja visokog tlaka, u kojem prevladavaju vjetrovi s istočnom komponentom.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je u svibnju najavila da nakon tri godine vremenskog sustava La Nine na Tihom oceanu, koji snižava globalne temperature, postoji 60 posto šanse da će u razdoblju svibnja i lipnja doći do promjene i da će se ponovo vratiti El Nino, njezin topliji pandan.

Ta šansa, prema WMO-u, raste na 70 do 80 posto u razdoblju od srpnja do rujna.

– U svibnju, kako su površinske temperature mora porasle diljem ekvatorijalnog Tihog oceana, stvorili su se uvjeti za El Nino, navodi NOAA.

“Zadnji put smo zabilježili najtoplije ljeto do tada”

– Zadnjem El Ninu smo svjedočili 2016. i tada smo zabilježili najtoplije ljeto do tada iako su klimatske promjene pridonijele ekstremnim temperaturama i u godinama bez tog vremenskog obrasca. Zajedno sa zatopljenjem uslijed klimatskih promjena, 2023. i 2024. bismo mogli imati još više temperature, dodaje NOAA.

NOAA proglašava dolazak El Nina kada se oceanske temperature u istočnom i ekvatorijalnom Pacifiku povise za 0.5 Celzijevih stupnjeva više od normale u odnosu na prethodni mjesec te traju ili se očekuje da će se nastaviti u idućih pet tromjesečnih razdoblja.

Australski ured za meteorologiju (BOM) ima drugačije kriterije, tj. glavna područja istočnog Pacifika moraju biti za 0.8 stupnjeva toplija od prosjeka.

El Nino ima i “hladniju sestru”

Dva vremenska fenomena su dio prirodne oscilacije potaknute temperaturama oceana i vjetrovima na Pacifiku, koja se prebacuje između El Nina, njegove hladnije sestre La Nine i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine zabilježen je niz neobičnih posljedica La Nine.

Za vrijeme trajanja El Nina vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok, gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine oceana.

U godinama La Nine vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači i guraju tople površinske vode na zapad te povlače dublju, hladniju vodu na istoku. NOAA smatra da ima 56 posto šanse da će El Nino doseći vrhunac u snazi tijekom zime na sjevernoj hemisferi i da će podići površinsku temperaturu istočnog Pacifika za najmanje 1.5 Celzijevih stupnjeva.

Iznimno visok rast temperatura

Prema predviđanjima, čeka nas iznimno visok rast temperatura, a sudeći po podacima prikupljenim kroz povijest, sve to signalizira da nas očekuje izuzetno snažan El Nino fenomen.

Oluje i značajno hladnije vrijeme mogli bi zahvatiti jug SAD-a, a budući da se očekuje da El Nino ima snažan utjecaj na nadolazeće zimske sezone, također je moguće da će utjecati na obrasce padanja snijega. Na sjeveru Sjedinjenih Država obično ima manje snježnih padalina tijekom zima kada djeluje El Nino, ali više padalina moglo bi zahvatiti središnje i južne dijelove SAD-a te istok.

U Europi najveći utjecaj očekuje se nad središnjim dijelom i na jugozapadu. Manje oborina moglo bi biti iznad jugoistočne Europe i Skandinavije.

Objava Vratio se El Nino pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Meteorolozi najavljuju povratak El Nina u idućim mjesecima, što će značiti vruće i suho vrijeme diljem Azije i Australije i obilnije oborine na jugu SAD-a i južnoameričkog kontinenta.

Severe Weather je objavio detaljnu analizu o tome kako nastaje El Nino, ali i što je to točno La Nina, još jedan fenomen koji se javlja i utječe na vrijeme. U toj analizi pojašnjavau kako oceanske anomalije utječu i na vrijeme i na atmosferu, a ističu da El Nino već jača i očekuje se njegov veći utjecaj u nadolazećim sezonama, prenosi N1. 

El Nino je faza ENSO-a, što znači “El Nino južna oscilacija”. Ova regija ekvatorijalnog Tihog oceana redovito prelazi između tople i hladne faze. Obično dolazi do promjene faze otprilike svake 1-3 godine.

Hladna ili topla faza se obično razvija od kasnog ljeta i rane jeseni te traje do proljeća, ali u nekim slučajevima može potrajati i do tri godine. Posljednja takva faza bila je hladna La Nina koja je trajala tri godine.

Što je točno La Nina? Hladna faza ENSO-a naziva se La Nina, a topla El Nino. Ove se faze razlikuju u tome kakve temperature oceana izazivaju, ali i kakve vremenske uzorke stvaraju.

Tijekom La Nine, aktivnost padalina i grmljavinske oluje obično se smanjuje iznad središnjeg ekvatorijalnog Pacifika i postaje ograničena na Indoneziju i zapadni Pacifik. Područje u kojem pada manja količina oborina dobro se podudara s područjem abnormalno niskih površinskih temperatura oceana. Ovaj sveukupni obrazac oborina obuhvaća gotovo polovicu svijeta i odgovoran je za mnoge globalne vremenske utjecaje koje uzrokuje La Nina.

Tijekom El Nino faze, pritisak iznad tropskog Pacifika pada i tada se javlja više oborina i oluja u ovoj regiji. Ali tijekom La Nine, pritisak iznad ekvatorijalnog Pacifika raste, stvarajući stabilne uvjete i manje oluja. S vremenom to počinje utjecati i na sezonsko vrijeme na obje hemisfere.

Kako dalje piše u analizi koju je objavio Severe Weather, El Nino će biti dominantna faza najmanje 10 sljedećih mjeseci. Dizanje zraka u istočnom Pacifiku uzrokuje više oluja i oborina te snižava tlak nad tom regijom. U isto vrijeme, zrak se spušta u zapadnom Pacifiku, što u toj regiji uzrokuje stabilno vrijeme i uvjete visokog tlaka.

Na ovaj način ENSO snažno utječe na tropske padaline i tlak, a posljedično i na vrijeme na globalnoj razini.

Vjetrovi i oceani

No, kako dolazi do tako brze smjene između hladne i tople faze? Najjednostavniji odgovor jest da se to događa zbog kompleksnog odnosa između tlaka, vjetrova i o oceanskih struja.

Detaljno pojašnjavajući upravo taj odnos, Severe Weather navodi i da El Nino utječe na temperature oceana, pri čemu se površina oceana tijekom El Nina sporije hladi, odnosno čak se počinje i zagrijavati.

Cijeli ovaj proces možete vidjeti u video animaciji OVDJE koja prikazuje anomalije temperature oceana od zime do proljeća 2023. Hladne anomalije La Nine brzo su se pokvarile tijekom zime, a u rano proljeće javljaju se tople anomalije.

Još jedan važan aspekt jesu i promjene u razii mora. “Najnoviji podaci o razini mora s američko-europskog satelita Sentinel-6 ukazuju na rane znakove razvoja El Nina preko ekvatorijalnog Tihog oceana. Podaci pokazuju Kelvinove valove visoke od 5 do 10 centimetara na površini oceana i široke stotine milja, koji se kreću od zapada prema istoku duž ekvatora”, objasnila je NASA.

Analizirajući toplinu oceana, Severe Weather navodi da je velik utjecaj imala hladna faza 2022. godine koja je bila povezana s La Ninom. No, snažan pomak prema toplim anomalijama u ožujku, dok se Kelvinov val širio istočno preko ekvatorijalnog Pacifika, doveo je do zagrijavanja oceana.

Upravo zbog toga je već do travnja američki centar koji prati vremenske promjene upozorio na razvoj El Nina i njegov utjecaj na nadolazeću zimsku sezonu 2023./2024.. Prema njihovom upozorenju, očekuje se razvoj El Nina u razdoblju između svibnja i srpnja, a mogao bi potrajati do zime.

U osnovi, to znači da će trenutni i očekivani atmosferski uvjeti biti povoljni za razvoj značajnog El Nino fenomena i njegovog utjecaja na nadolazeće vremenske sezone.

Globalne anomalije

Dok se razvija El Nino, on utječe i na globalno vrijeme i oceane pa oceani s postaju topliji nego što je to uobičajeno. Kako piše Severe Weather, oceani su već na putu rekordnih temperatura, a to je vidljivo već sada kada El Nino nije još ni u punom zamahu.

Ulazimo u neistražene vode s takvom globalnom konfiguracijom, pa bi ovaj El Nino mogao biti nešto što još nismo vidjeli.

Kakva je prognoza?

Čeka nas iznimno visok rast temperatura, a sudeći po podacima prikupljenim kroz povijest, sve to signalizira da nas očekuje izuzetno snažan El Nino fenomen.

Oluje i značajno hladnije vrijeme mogli bi zahvatiti jug SAD-a, a budući da se očekuje da El Nino ima snažan utjecaj na nadolazeće zimske sezone, također je moguće da će utjecati na obrasce padanja snijega. Na sjeveru Sjedinjenih Država obično ima manje snježnih padalina tijekom zima kada je na snazi El Nino, ali više padalina moglo bi zahvatiti središnje i južne dijelove SAD-a te istok.

A što čeka Europu? Najveći utjeca se očekuje nas središnjom Europom i na jugozapadu. Manje oborina moglo bi biti iznad jugoistočne Europe i Skandinavije.

El Nino utječe na vremenske promjene na globalnoj razini i ovaj fenomen se osjeti u svakom kutu svijeta.

Objava Nije samo El Nino: Stiže i La Nina, evo što to znači pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sezona uragana u Atlantiku počinje početkom lipnja, a prognostičari pomno prate porast temperature oceana, i to ne samo u Atlantiku.

Posebno su važne dvije lokacije kada su u pitanju atalnski uragani – sjevernoatlantski bazen, gdje se uragani rađaju i jačaju, i istočno-središnji tropski Tihi ocean, gdje nastaje pakleni fenomen El Nino.

Ove godine to dvoje je u sukobu i vjerojatno je da će zbog toga doći do suprotnih učinaka na ključne uvjete koji mogu izazvati ili prekinuti sezonu uragana u Atlantiku. Rezultat bi mogao biti dobra vijest za karipsku i atlantsku obalu: gotovo prosječna sezona uragana. No, prognostičari upozoravaju da ta prognoza uragana ovisi o širenju El Nina, piše IFL Science.

Kada je tropski istočni i središnji Pacifik neobično topao, može nastati El Nino. U tom slučaju, mijenja se cirkulacija atmosfere što pokreće telekonekciju utječući na vjetrove istok-zapad u višoj atmosferi diljem tropskih krajeva, što u konačnici rezultira jačim vertikalnim smicanjem vjetra u atlantskom bazenu. To u konačnici može dovesti do blažih uragana, a upravo to ovog ljeta očekuju i prognostičari.

Kakvo nas ljeto očekuje?

Ekstremne vremenske promjene mogu utjecati i na naše odluke o tome gdje ćemo ljetovati.

Kako piše Euronews, svijet bi mogao doživjeti nove toplinske rekorde upravo zahvaljujući toplinskom fenomenu El Nino. Uzrokovan time što su vode u Tihom oceanu postale mnogo toplije nego inače, ovaj događaj znači da ćemo se vjerojatno suočiti s intenzivnijim toplinskim valovima, produljenim vrućim godišnjim dobima i jačim olujama.

Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022. i peta ili šesta najtoplija godina u povijesti.

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, Španjolska, Francuska i Italija bi između lipnja i kolovoza ovog ljeta mogle iskusiti temperature više od 60 posto od prosjeka. Predviđa se da će južna i zapadna Europa doživjeti najveće vrućine.

Intenzivno vrijeme na Mediteranu

No, sezonska prognoza predviđa i iznadprosječnu količinu oborina diljem južne Europe tijekom cijelog ljeta. Međutim, malo je vjerojatno da će ovi pljuskovi imati veliki utjecaj na dugotrajne uvjete suše u ovim regijama.

To bi moglo značiti nepredvidljivije i intenzivnije vrijeme na Mediteranu tijekom ljetne sezone odmora.

Iznimno visoke temperature također povećavaju rizik od šumskih požara, a francuske vlasti upozoravaju da sezona počinje puno ranije nego inače. A s obzirom na to da kiša vjerojatno neće ublažiti uvjete suše, oni koji odluče provesti godišnji odmor u južnoj Europi, mogli bi se suočiti s redukcijom vode, piše Euronews.

Mogu li neke popularne destinacije postati prevruće za turiste?

Iako sunce i vrućina često privlače turiste na određena odredišta, putnici su sve svjesniji činjenice da prevelika vrućina može ometati odmor i uživanje.

Istraživanje koje je prošle godine proveo britanski pružatelj putnih osiguranja InsureandGo pokazalo je da 71 posto ljudi smatra da će dijelovi Europe biti prevrući za posjet tijekom ljeta do 2027. godine. Odredišta koja su ih najviše brinula su Španjolska, Grčka, Turska i Cipar.

Do 2100. godine popularna odredišta za odmor diljem Europe mogla bi se suočiti s rizikom od još neviđenih rekordnih toplinskih valova, pokazala je nedavna studija koju je provelo britansko Sveučilište u Bristolu. Drugo izvješće iz travnja upozorilo je da bi se Pariz do 2050. mogao suočiti s vrućim ljetnim temperaturama većim od 50°C.

Europska komisija za putovanja (ETC) već je utvrdila da povoljni vremenski uvjeti imaju podjednak utjecaj na odabir odredišta. ETC kaže da to pokazuje povećanu svijest među putnicima o ograničenjima koja nameću ekstremni vremenski uvjeti, javlja N1.

Objava Pakleni fenomen El Nino stiže u Europu! Evo gdje se očekuju najviše temperature pojavila se prvi puta na Antena Zadar.