U Europskom parlamentu u Bruxellesu održana je sveta misa kojom je obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje…

Ovih dana, na 33. obljetnicu, posebno se prisjećamo Vukovara i Škabrnje, simbola hrvatske žrtve u Domovinskom ratu, kao i svih onih koji su položili svoje živote za slobodnu i suverenu Republiku Hrvatsku.

Koncelebrirano misno slavlje predvodio je fra Tomo Anđić, voditelj Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu, uz fra Ivicu Radića, voditelja Hrvatske katoličke misije u Aachenu, te fra Vuka Buljana, voditelja Hrvatske katoličke misije u Kölnu.

„Ne smijemo zaboraviti povijest, ali moramo raditi svim silama da današnji trenutak živimo dostojanstveno“, poručio je fra Tomo.

Misi su nazočili hrvatski europarlamentarci Sunčana Glavak (EPP), Karlo Ressler (EPP), Tomislav Sokol (EPP), Željana Zovko (EPP), Nikolina Brnjac (EPP), Davor Ivo Stier (EPP), Romana Jerković (S&D), Tonino Picula (S&D), Stephen Nikola Bartulica (ECR) i Gordan Bosanac (Greens/EFA), bugarski europarlamentarac Andrey Kovatchev (EPP) te mađarski europarlamentarac Zoltán Tarr (EPP), zamjenica stalnog predstavnika Hrvatske pri EU Paula Letunić, predstavnici ureda potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice i predstavnici NATO-a. Također prisustvovali su i brojni kolege iz Europskog parlamenta i Europske komisije, Hrvati koji rade i žive u Bruxellesu te asistenti i stažisti.

Bila je ovo prigoda da se kroz molitvu iskaže poštovanje prema hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Vukovara i Škabrnje, kojima dugujemo slobodu i neovisnost naše Domovine. I nakon 33 godine – da se ne zaboravi.

Objava EUROPSKI PARLAMENT Obilježen Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Češkoj i Irskoj u petak su otvorena birališta, drugog dana glasanja na izborima za Europski parlament diljem kontinenta, na kojima tijekom četiri dana pravo glasa ima oko 360 milijuna ljudi, prenosi N1.

U Irskoj oporbena stranka Sinn Féin želi iskoristiti izbore za prikupljanje podrške prije nacionalnih izbora sljedeće godine.

“Glasajte za Sinn Féin u petak kao prvi korak prema promjeni vlade”, objavila je čelnica stranke Mary Lou McDonald tijekom kampanje na platformi X.

“Vrijeme je za nove ljude s novim rješenjima i novim idejama na razini lokalne uprave i europskoj razini. Promjena počinje ovdje”, dodala je McDonald, koja se namjerava uhvatiti ukoštac s nezadovoljstvom javnosti javnim uslugama i stambenom krizom.

Irska bira 14 zastupnika na izborima za Europski parlament.

Zabrinutost javnosti zbog povećanog broja tražitelja azila u Irskoj dovela je do pojave velikog broja nezavisnih kandidata koji obećavaju strožu imigracijsku politiku.

U Češkoj se u petak i subotu održavaju izbori na kojima ta država bira 21 zastupnika.

Ankete pokazuju da oporbena stranka ANO tijesno vodi s 23,1 posto pred strankama koalicijske vlade i mogla bi osvojiti do 6 mjesta, prema STEM-u, češkoj agenciji za ispitivanje javnog mnijenja.

Međutim, “pokret ANO nije ni blizu rezultata na koje smo navikli”, rekao je STEM analitičar Martin Kratochvíl, pripisujući to tipično niskoj izlaznosti Čeha na izborima za Europski parlament, posebno među euroskeptičnom oporbom.

Objava Drugi dan izbora za Europski parlament: Irci i Česi na biralištima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Mosta i nositelj liste na izborima za Europski parlament Božo Petrov predstavio je u utorak koalicijsku listu istaknuvši da će se njihovi kandidati zalagati za suverenizam te za zaštitu obitelji, života i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka, prenosi N1.

“Mi smo suverenistička opcija koja želi funkcionalniju Europsku uniju tako da ona provodi samo one politike koje su dodana vrijednost za države članice umjesto da se petlja i tamo gdje je uteg, smetnja i izvor prijepora. Ne želimo dvostruku liniju zapovijedanja ni pokušaje otimanja nadležnosti država članica, već Europu koja radi samo ono u čemu je kompetentnija od nacionalnih država”, rekao je Petrov.

Naveo je da na izbore za EP izlaze pod sloganom “Osloni se na naše” u koaliciji s Hrvatskim suverenistima te Hrvatskom strankom prava.

Istaknuo je da će se kao kršćanska opcija zalagati za zaštitu života i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka. Stoga, poručio je, ne pristaju na ‘ideološku kolonizaciju’ ni pokušaje nametanja moralnog relativizma kroz razne inicijative, dokumente i zakone s europske razine.

“Obitelj vidimo kao središnju društvenu česticu, a brak muškarca i žene kao njezin temelj. Želimo dugoročno održivo društvo, sigurne sredine za život i smatramo da se to može ostvariti samo potenciranjem zajedničkog vrijednosnog okvira u koji se moraju integrirati svi koji u Europu dolaze živjeti”, rekao je Petrov.

Drži i da EU ponovno mora prigrliti vrijednosni okvir utemeljen na kršćanskoj baštini kako su to željeli njezini utemeljitelji.

Smatra da čovjek mora biti u središtu svih javnih politika, jer čovjek kao takav ima posebnu vrijednost.

Petrov je kazao i kako, želimo li pozitivno utjecati na klimu i okoliš, ne možemo čovjeka proglasiti smetnjom ili, kako to vole reći eko ekstremisti, „virusom“, ili ga izjednačavati s drugim životinjskim vrstama.

“Čovjeka moramo izdići na njegovu prirodnu poziciju onoga kome je povjereno skrbiti se o cjelokupnoj Božjoj kreaciji. To su naše vrijednosti”, rekao je Petrov.

Petrov je upitan o najavljenim demografskim politikama Domovinskog pokreta iskazao sumnju da će ih ta stranka provesti iako bi to volio.

“To bi bilo dobro za Hrvatsku i njezinu budućnost”, kazao je.

Smatra kako je “iz aviona” bilo jasno da će se DP u pregovorima s HDZ-om boriti za sektore energetike i poljoprivrede.

Podsjetio je kako je Most u Saboru iznio više od 30 konkretnih demografskih mjera a jedna od njih je bila da se iz BDP-a izdvaja tri posto za demografske politike.

Na listi za EP se uz Petrova nalaze Zvonimir Troskot, Dominik Klemenčić, Željko Glasnović, Nikola Grmoja, Petra Mandić, Kristina Jerčić, Ivan Vidović, Kristina Bakula, Anamarija Jurković, Željka Ilijaš Baričević te Marin Miletić.

Objava Most predstavio listu za Europski parlament pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak je potvrdio da će biti nositelj HDZ-ove liste na izborima za Europski parlament. Opovrgnuo je tvrdnje oporbe da je to “bijeg u Bruxelles” i dodao da je to pobjednička lista onih koji stvarno rade za Hrvatsku.

“To je pobjednička lista onih koji stvarno rade za Hrvatsku u Europi, da bude jača”, poručio je Plenković uoči sjednice predsjedništva HDZ-a.

“Donijeli smo odluku o listi HDZ-a za izbore za EU parlament. Ja ću predvoditi listu kako bi dao podršku, da ostvarimo još jednu uvjerljivu pobjedu”, rekao je premijer Andrej Plenković.

“Na broju dva će biti Dubravka Šuica, treći će biti Davor Stier. Na četvrtom mjestu je Karlo Ressler, na petom Nikolina Brnjac, na šestom Željana Zovko, predstavnica HDZ-a BiH. Na sedmom mjestu Sunčana Glavak, na osmom Tomislav Sokol… Na 12. mjestu je Marijana Petir“, rekao je. Kazao je da će HDZ liste predati sutra navečer, prenosi N1.

Objava HDZ Dogovorili listu na izborima za Europski parlament… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

S ciljem približavanja rada same Europske unije i života u Uniji, Europe Direct Zadar nedavno je poveo u Strasbourg ekipu zadarskih novinara, među kojima i novinare Antene Zadar. Tijekom boravka u tom gradu, posjetili su i Europski parlament gdje im je predstavljen rad ove institucije, a i saznali su više o Europskim izborima 2024. godine.

– Europe direct Zadar treću godinu zaredom organizirao je studijsko putovanje za novinare. Cilj ovih putovanja je približiti novinarima što Europska unija radi i kako izgleda život u Europskoj uniji jer svi smo mi dio Europske unije i aktivnosti i naš život izravno su rezultat rada Europske unije. Isto tako, svi naši postupci mogu utjecati na kreiranje politike Europske unije. Prijašnjih godina bili smo u Bugarskoj i Češkoj, a ove godine odabrali smo Strasbourg u Francuskoj, ta destinacija nije slučajno odabrana jer se radi o šarmantnom francuskom gradiću nego smo ove godine odabrali  Strasbourg kao destinaciju u kontekstu nadolazećih europskih izbora. Kao što znamo, u lipnju 2024. godine, u RH to će biti 9. lipnja, održat će se europski izbori, izbori za koje se biraju članovi europskog parlamenta, 705 zastupnika, kazala je Marija Dušević, viša savjetnica u Agenciji za razvoj Zadarske županije, te dodala:

– Kroz ovo putovanje cilj je bio približiti novinarima rad Europskog parlamenta kao institucije, njegovu ulogu, ali isto tako predstaviti kako se svaki građanin može kandidirati da bude član tog parlamenta, na koji način ide izborni proces i cijeli postupak oko izbora, s ciljem da novinari kao naša pomoć Europe Directu u prenošenju informacija građanima da bi oni to u  kontekstu izbora mogli prenijeti svojoj publici.

Detalje samog rada Parlamenta kao i važnosti sudjelovanja na predstojećim europskim izborima, novinari su saznali od Barbare Peranić, službenice za medije u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj:

– Obzirom na izbore iduće godine, vrlo je važno informirati javnost i okolnostima u kojima se oni odvijaju. Izbori će se održati u zaista zahtjevnim okolnostima. Svake godine kad idu izbori mi ponavljamo isto no ovaj put je zaista drugačije jer imamo jednu neviđenu situaciju u Europi u okolnosti geopolitičkih velikih izazova. U ovom trenutku govorimo o ratu u Ukrajini, međutim, nešto dalje, naravno rat i u Gazi, sve su to nesigurnosti koje jako utječu i na odluke birača. Osim toga, još se uvijek oporavljamo od pandemije u ekonomskom smislu, tako da se sa sigurnošću može reći da neće biti dosadno, odnosno da će se političke stranke i grupe morati itekako potruditi, glasačima ponuditi odgovore na sve te izazove i neke svoje programe i ciljeve kako bi glasači odabrali upravo njih.

Parlament se može posjetiti i kao običan građanin, to se i potiče, a kao što smo mogli vidjeti, veliki je broj različitih dobnih skupina posjetitelja, od umirovljenika do djece. Ono što treba napraviti je unaprijed najaviti posjet, treba određena predregistracija, no vrata su širom otvorena.

– Ono što se dogodilo posljednji put u posljednjem izbornom ciklusu u 2019. godini, zaustavljen je trend pada izlaznosti koji je trajao dugo vremena, od devedesetih, znači dva desetljeća. Među članicama koje su povećale izlaznost bila je i Hrvatska, možemo li biti zadovoljnim tim povećanjem, ne možemo jer govorimo o postotku od 29%, dakle 70% ljudi odabralo je ostati kod kuće i ne dati svoj glas, mislim da to nije zdravo za niti za jednu demokraciju pa tako niti za Hrvatsku. Ono što se primijetilo je da je porast izlaznosti kod mladih birača bio prisutan i u hrvatskoj, dakle pratili smo te nekakve trendove koji su buli prisutni i u ostalim članicama. Pet postotnih bodova bio je porast u dobnoj skupini do 24 godine što je dobro, no uvijek ima mjesta za napredak, pogotovo kada kažemo da se taj postotak podigao s 13 na 18 posto u toj dobnoj skupini. To je zaista skromna brojka, iako smo mi društvo koje je staro, gdje udio mladih nije tako visok kao kod nekih drugi članica, nema razloga ne pokušati motivirati one koji misle da je njihov glas nije važan i koji misle da nema smisla izaći na izbore jer ništa ne možeš promijeniti.

Što radimo? Radimo kontinuirano na nekakvom svojevrsnom građanskom odgoju za mlade i to pomoću kroz razne programe, jedan od naših jako dragih programa koji pokazuje jako dobre rezultate je “Škola ambasador”, provodi se od 2103. godine, od ulaska Hrvatske u EU, do sada je kroz taj program u hr prošlo 60 gimnazija i strukovnih škola, odnosno više od 60 njih. Oni svake godine moraju ispunjavati određene ciljeve kako bi ostali u tom programu što znači nije dovoljno samo biti tu kao volonter ili promatrač, od mladih se traži aktivnost, bavljenje nekakvim odlukama koje se donose na europskoj razini, njihovo viđanje mogućeg rješenja mogućeg za određene probleme i na kraju godine vanjski evalvator donosi odluku jesu li ispunili ciljeve. To je jedan od načina na koji pokušavamo biti prisutni od malo ranije dobi, educirati mlade i objasniti im zašto je važno biti aktivan, ne nužno politički aktivan u smislu kandidature za u parlament, svakako aktivan u svojoj zajednici i doprijenijeti nekakvih rješenjima jer to u konačnici vodi boljim životu u cijelom društvu, rekla je Peranić.

Osim navedenih okolnosti, Europski parlament bori se i sa slabom izlaznošću Europljana na izbore. U skladu s tim, Europska unija se nastoji dodatno približiti mladima kako bi se kandidirali te glasovali na izborima.

– Strasbourg = plenarna sjednica, a plenarna sjednica rad od jutra do sutra, dnevni red ima nekih sedam-osam stranica što vam govori o zgusnutom rasporedu. Plenarne sjednice se događaju jednom mjesečno u Strasbourgu prema obavezama iz ugovora. Europski parlament ima sjedište u Strasbourgu i zato cijela ta velika seoba naroda, ajmo tako reći, većim dijelom iz Bruxellesa, gdje je mjesto rada odbora i klubova zastupnika, ali iz nacionalnih država članica kao i cijelog ovog novinarskog korpusa, to je to što čini ovu košnicu. Nisu svi sretni ovakvim načinom funkcioniranja u smislu da se cijeli parlament mora seliti u Strasbourg, ona ima svoju financijsku stranu, ona nije beznačajna, međutim to je tako prema ugovorima tako i ako netko neće dopustiti da se ti ugovori tako lako promijene, onda su to Francuzi, napomenula je Peranić.

Koliko hrvatski zastupnici mogu participirati u konkretnim promjenama?

– Što se tiče hrvatskih zastupnika, često čujemo pitanje pa što može netko iz male države članice sa malim brojem zastupnika (Hrvatska ih ima 12, Njemačka 96) napraviti ili promijeniti. Ono što uvijek treba istaknuti je da zastupnici ovdje ne predstavljaju samo Hrvatsku, oni predstavljaju svoju političku opcije iz Hrvatske koje se udružuje s ostalim političkim opcijama u klubove zastupnik. Zastupnik bez obzira iz koje države dolazi, uz vrijedan rad može puno toga napraviti. Samo ću podsjetiti da je predsjednica Parlamenta Maltežanka, znamo koliko je Malta velika ili mala. U svakom slučaju, poanta je u tome treba biti aktivan, treba kao i u drugom, bilo političkom ili društvenom, profesionalnom, uvijek treba davati maksimalno, a onda vidjeti gdje će to maksimalno doći, kazala je Peranić.

Osim s radom EU parlamenta, predstavnici zadarskih medija upoznali su se i s radom Europskog ombudsmana, koji istražuje pritužbe pojedinaca, poduzeća i organizacija o nepravilnostima u postupanju institucija, tijela i agencija Europske unije. Domaćini zadarskim novinarima bili su Carolina Marin Vargas iz Ureda za posjetitelje i Josef Nejedlý.

Dakako, neizostavan je bio i posjet Vijeću Europe kako bi dobili uvid i u tu važnu europsku instituciju, o čemu su govorili Anne Péroi iz Ureda za posjetitelje, i Panos Kakaviatos, glasnogovornik – službenik za medije iz Uprave za komunikacije.

Objava Ususret europskim izborima 2024. godine, zadarski novinari u sjedištu Europskog parlamenta u Strasbourgu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Misom u Europskom parlamentu u Bruxellesu obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Prisjećajući se trideset i druge obljetnice stradanja i simbola hrvatske žrtve u Domovinskom ratu, zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su na misi koju su predvodili fra Ivica Radić, voditelj Hrvatske katoličke misije Aachen i fra Tomo Anđić, voditelj Hrvatske katoličke misije Bruxelles.

Misi su nazočili eurozastupnici: Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol (EPP), Tonino Picula (S&D), potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Josip Paro, glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske Marko Milić, general-pukovnik Boris Šerić, vojni predstavnik Republike Hrvatske pri NATO-u i EU-u, Mirko Ujdenica, zamjenik stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri NATO-u te brojni kolege iz Europske komisije i Europskog parlamenta, asistenti i stažisti.

Dostojanstveno, molitvom i sjećanjem iskazana je zahvalnost i poštovanje hrvatskim braniteljima te žrtvi Vukovara i Škabrnje u obrani Domovine. Njima dugujemo samostalnu i neovisnu Republiku Hrvatsku.

Objava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježen u Europskom parlamentu u Bruxellesu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Eurozastupnici su utorak odobrili nova pravila EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova iz prometa koja, među ostalim, predviđaju punionice za električne automobile na svakih 60 kilometara i korištenje “zelenijih” brodskih goriva.

Nova pravila dio su paketa „Spremni za 55 %”, odnosno plana Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990., a cilj im je dekarbonizacija prometa.

Zastupnici su postigli da se na svakih 60 kilometara duž osnovne europske prometne mreže TEN-T do 2026. moraju ugraditi punionice za električne automobile minimalne izlazne snage od 400 kW, koja se do 2028. mora povećati na 600 kW. Punionice za kamione i autobuse moraju biti ugrađene na svakih 120 kilometara. Njih bi do 2028. trebalo ugraditi na polovinu glavnih cesta EU-a, a izlazna snaga treba iznositi od 1400 kW do 2800 kW, ovisno o kategoriji ceste, priopćio je Europski parlament.

Države članice moraju do 2031. osigurati ugradnju postaja za opskrbu vodikom najmanje na svakih 200 km duž mreže TEN-T.

Korisnicima vozila na alternativna goriva bit će omogućeno jednostavno plaćanje na punionicama (platnim karticama ili uređajima s beskontaktnom funkcionalnošću bez pretplate), dok će cijena tih „goriva” biti prikazana po kilovatsatu, kilogramu ili minuti/sesiji. Zastupnici su osigurali da će Komisija uspostaviti bazu podataka o alternativnim gorivima kako bi se potrošačima pružile informacije o raspoloživosti, vremenu čekanja i cijenama na različitim postajama.

Zelenija brodska goriva

Parlament je donio i pravila o čišćim brodskim gorivima. Tijekom pregovora s Vijećem zastupnici su osigurali da će brodovi morati postupno smanjivati emisije stakleničkih plinova, i to smanjenjem njihova udjela u energiji koju upotrebljavaju, za 2 % (u odnosu na razine iz 2020.) počevši od 2025. pa do 80 % od 2050. To će se odnositi na brodove teže od 5000 bruto tona, koji su u načelu odgovorni za 90 % emisija CO2, te na svu energiju koja se upotrebljava na brodu u europskim lukama ili između njih, kao i na 50 % energije upotrijebljene tijekom plovidbe ako je polazišna ili odredišna luka izvan EU-a ili u najudaljenijim područjima Unije.

Kako bi se znatno smanjilo onečišćenje zraka u lukama, od 2030. teretni i putnički brodovi morat će koristiti kopnene izvore da zadovolje sve potrebe za električnom energijom dok su privezani u pristaništu u velikim lukama EU-a. Zahvaljujući Parlamentu utvrđen je i cilj upotrebe 2 % obnovljivih goriva od 2034. ako Komisija u izvješću utvrdi da je 2031. udio obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u strukturi izvora energije iznosio manje od 1 %.

Izvjestitelj za infrastrukturu za alternativna goriva Petar Vitanov (S&D, Bugarska) rekao je: „Upotrebom održivijih, obnovljivih i učinkovitijih energetskih rješenja u prometnom sektoru pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka, poboljšanju kvalitete života građana i stvaranju novih visokokvalitetnih radnih mjesta. Nova pravila također će pomoći uvođenju infrastrukture za punjenje koja bi trebala postati jednostavna kao na tradicionalnim benzinskim postajama“

Izvjestitelj za održiva brodska goriva Jörgen Warborn (EPP, Švedska) dodao je: „Novim pravilima utvrđuje se daleko najambiciozniji put na svijetu prema dekarbonizaciji pomorskog prometa. Time bi trebalo pokriti 90 % emisija CO2 iz pomorskog prometa istovremeno štiteći male brodovlasnike i luke od troškova i administrativnog opterećenja. Zahvaljujući ovim pravilima Europa predvodi u stvaranju potražnje za održivim gorivima i poticanju inovacija.“

Prijedlog uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva usvojen je s 514 glasova za, 52 protiv i 74 suzdržana, dok je Prijedlog uredbe o održivim brodskim gorivima dobio 555 glasova za, 48 protiv i 25 suzdržanih, izvijestio je Europski parlament. Kad ih Vijeće odobri, Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon što stupi na snagu, dok će se Uredba o održivim brodskim gorivima primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine.

Objava Stižu nova pravila za punionice električnih automobila pojavila se prvi puta na Antena Zadar.