Cjelokupni jučerašnji kolegij gradonačelnika sveo se na riječ o projektima, onima koji će se u uvjetima “hladnog pogona” Grada uspjeti realizirati kao i onima koji ostaju na stand-byu. Slijedom istoga, Stefani Mikulec Perković, v.d. pročelnika Upravnog odjela za EU fondove, uvodno se osvrnula na projekte za koje su dosad uspješno osigurana sredstva iz EU fondova.

– U provedbi su projekti rekonstrukcije DV Pčelica i DV Smiljevac za koje smo sredstva osigurali u sklopu prvog poziva koji je bio za predškolsku infrastrukturu. Međutim gradu Zadru su odobrena i sredstva za dva druga vrtića, DV na Crvenim kućama i nadogradnja DV Duga, i to u sklopu drugog poziva za sufinanciranje iz NPOO-a. Ukupna vrijednost ulaganja koja je osigurana iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je 3,7 milijuna eura za ova 4 vrtića koja su u ovom trenutku, nažalost, u otežanim uvjetima provedbe, zbog proračuna koji je u blokadi i koji, nažalost, onemogućava nama da osiguramo vlastita sredstva koja su ujedno i obveza svakog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kazala je Mikulec Perković.

No u uvjetima blokade proračuna, nastavila je, dio projekata ulazi u fazu ugroženosti s mogućnošću raskida ugovora obzirom da je za realizaciju istih potrebno ispoštovati stavke ugovora koje  Grad u ovim okolnostima ne može ispuniti.

– Nakon razmatranja i procjene trenutne situacije u uvjetima blokade proračuna u mogućnosti smo osigurati jedan dio sredstava za realizaciju jednog projekta DV što znači da svi ostali projekti u ovom trenu, odnosno daljnja tri projekta ulaze u fazu ugroženosti, od toga neki u visoku fazu ugroženosti zbog rokova koji su definirani ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako se ova situacija, kao što je pročelnik Mijolović rekao, nastavi, dulji period mi ćemo, nažalost, zbog nemogućnosti osiguravanja vlastitog udjela morati razmotriti i mogućnosti kojima nikad ne želimo pribjeći, a to su raskidi ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava zbog rokova koje nećemo moći ispoštovati, bila je jasna Mikulec Perković.

Nastavit će, kazala je, s pripremom postupaka javne nabave, ali do faza do kojih mogu ići s obzirom da Zakon o javnoj nabavi propisuje osigurana vlastita sredstva u proračunu kao uvjet sklapanja ugovora.

– Trenutno je u procesu ponovljen postupak za izvođenje radova na DV Pčelica i dva postupka su pred objavom prethodnog savjetovanja, za DV Smiljevac i DV Crvene kuće ta realizacija za sada ide dalje, ali odluke o odabiru gospodarskih subjekata, nažalost, u ovim uvjetima nećemo moći donijeti, kazala je.

Prijave na druge natječaje u ovim trenucima su također upitne i otežane zbog osiguravanja i dokazivanja financijske održivosti projekata koja se temelji na proračunskoj stabilnosti korisnika EU projekta. Naime, proširenje zelenih površina u gradu Zadru jedan je od projekata koji je zbog nemogućnosti sklapanja ugovora s izvođačima na čekanju. No tu su i drugi projekti vezani za ITU mehanizam, a kojima u prilog ne idu novonastale okolnosti kao što su modernizacija Autobusnog kolodvora, izgradnja olimpijskog bazena, rekonstrukcija Tuđmanove itd.

– S obzirom na te otežane prijave koje imamo, nažalost, trebamo konstatirati da u ovim trenucima kada je financijska omotnica zaista najizdašnija dosada propuštene prilike s projektima s kojima se nećemo moći prijaviti na natječaj nećemo moći vratiti niti nadoknaditi, zaključila je Mikulec Perković.

Objava GRADSKI EU PROJEKTI “Ako se ova situacija s proračunom nastavi, morat ćemo raskidati ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da su koristi od EU fondova sveprisutne i vidljive, te da su EU fondovi jedna pozitivan priča koja donosi razvoj svim krajevima Hrvatske. Zahvaljujući europskim fondovima hrvatski BDP veći je 5 posto nego što bi bio da nemamo dostupnost tih fondova, naglasio je Erlić podnoseći Saboru izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za drugu polovicu prošle godine, prenose agencije.

Fondovi su nam pomogli u brojnim stvarima, u ubrzavanju razvojnog investicijskog ciklusa, pridonijeli makroekonomskom rastu i stabilnosti, otpornosti gospodarstvu, rekao je Erlić. Podsjetio je i na brojne realizirane projekte, Pelješki most, Zračnu luku Dubrovnik, 22 luke diljem Jadrana, energetski obnovljene škole, javne i višestambene zgrade, obnovljene bolnice…

Podaci pokazuju da smo u 10 godina članstva u plusu 10,8 milijardi eura u odnosu na uplaćena u sredstva u europski proračun. Po apsorpciji EU sredstava 2020. bili smo na začelju EU, a sada smo na 14. mjestu, kazao je, uz ostalo, ministar.

Konkretno, za drugu polovicu 2022. naveo je da smo bili na 121 posto ugovorenosti sredstava, na 77 posto isplaćenih sredstva i 67 posto ovjerenih sredstava. “Nastavljen je pozitivan rast ugovaranja i plaćanja projekata”, rekao je.

Vezano uz nepravilnosti koje se događaju u sastavu europskih fondova, Erlić je napomenuo da nije automatski riječ o prijevari, te da se u odnosu na prethodna razdoblja broj nepravilnosti smanjuje.

Da je sve “bajno i sjajno” ne smatra  Sabina Glasovac (Klub SDP-a).  „Situacija nije ni sjajna niti bajna kao što se želi pokazati, od ulaska u EU do kraja 2020. Hrvatska je po povučenim sredstvima iz pojedinih operativnih programa na prosjeku od 65 posto, a najgori smo u poljoprivredi i ribarstvu”, kazala je Galovac uoči rasprave tražeći stanku.

Dodala je da smo  najgori i prema izvješću europskog javnog tužitelja koji kontrolira zakonitost trošenja europskog novca, te upozorila na ozbiljnu kadrovsku devastacija u sustavu europskih fondova pitajući kako se onda namjerava povući 25 milijardi eura kojima se premijer Andrej Plenković hvali.

Odgovorio joj je Marko Pavić (Klub HDZ-a) koji je, kao i ministar, istaknuo da je Hrvatska vrlo uspješna u povlačenju europskih sredstava.

Vlada se izborila za 25 milijardi eura do 2030., na 13. smo mjestu po isplaćenosti sredstava, u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti smo po isplaćenim sredstvima treći, iza Italije i Španjolske, iz Fonda solidarnosti iskoristili smo više od 100 posto, nabrojao je. „To da ovo više nije tema, govori prazna sabornica i kud baš da kritizira SDP koji je izgubio milijardu eura u prethodnoj omotnici”, kazao je Pavić.

Objava Erlić: “Zbog europskih fondova imamo 5 posto veći BDP nego što bi bio bez njih” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.