U Hrvatskoj je u lipnju ove godine izdana 791 građevinska dozvola, što je 12,7 posto manje nego u istom mjesecu lani, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema vrstama građevina, 86,2 posto ili 682 dozvole u lipnju izdano je za zgrade, a 13,8 posto ili 109 za ostale građevine.

Na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola za zgrade manji za 14 posto, a za ostale građevine manji je za 3,5 posto.

Dozvolama izdanima u lipnju predviđena je vrijednost radova od 377,8  milijuna eura. Od toga se na zgrade odnosi 278,4, a na ostale građevine 99,5 milijuna eura.

Prema vrstama radova, u lipnju je 77,6 posto ili 614 dozvola izdano za novogradnju, a 22,4 posto ili 177 dozvola za rekonstrukcije.

Izdanim građevinskim dozvolama u lipnju predviđena je gradnja 1.147 stanova ili 15,3 posto manje nego lani.

Prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci 2023. u Hrvatskoj je izdano 5.799 građevinskih dozvola, što je rast od 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Predviđena vrijednost radova iznosi 3,3 milijarde eura. Od toga 2,4 milijarde otpada na zgrade, a 888 milijuna eura na ostale građevine.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih šest mjeseci predviđena je gradnja 8.800 stanova, što je 7,8 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine.

Objava U lipnju 12,7 posto građevinskih dozvola manje nego lani pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Plaće u sektoru graditeljstva prema najnovijim podacima DZS-a rasle su brže nego prosječne plaće u Hrvatskoj.

U svibnju u toj su djelatnosti bruto plaće dosezale 1282 eura i na godišnjoj razini su bile veće za 18,6%, dok su u neto iznosu bile na razini od 942 eura uz porast od oko 16% u odnosu na lanjski svibanj.

Na nacionalnoj razini u tom su mjesecu državni statističari evidentirali povećanje prosječnih neto plaća za 11, a bruto za 12,7%, te su one iznosile 1133, odnosno 1.562 eura.

Bržem rastu plaća u graditeljstvu svakako je pridonijela potražnja za tim poslovima i manjak radne snage, ali i kolektivni ugovor, koji je primjer dobrih socijalnih odnosa u Hrvatskoj.

Od ožujka još 40 eura

Jučer su predstavnici poslodavaca i sindikata zaključili novi kolektivni ugovor, odnosno izmjene KUG-a sklopljenog 2015., kojima se treći put od izbijanja krize zbog pandemije i rata u Ukrajini dogovaraju povećanje plaće i druga materijalna prava radnika. Potpise su i ovaj put stavili predsjednik HUP – Udruge poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec, čelni čovjek križevačkog Radnika i Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Ukratko, bruto osnovna plaća bi po novim odredbama KUG-a trebala porasti od 1. rujna za prvih deset grupa poslova od 5 do 15%, a dodatno će se na te povećane iznose one trebale podići za dodatnih 40 eura od 1. ožujka iduće godine.

U usporedbi s važećom tarifom ukupno ugovoreni rast osnovnih plaća u ovoj i idućoj godini kreće se od 7 do 21%, s tim da su veće stope rasta predviđene za radnike od I. do IV. grupe. Povećanje plaća ne obuhvaća i plaće direktora.

Uz dodatak za rad nedjeljom od 50%, kako je uostalom predviđeno i ZOR-om, KUG-om je definirano da prigodne nagrade obuhvaćaju 300 eura regresa i 100 eura božićnice.

Za godišnji odmor građevinski radnici za svake tri godine staža dobivaju jedan dan, a ukupno trajanje od 5 tjedana produženo je za 2 dana. Osim novčanih i povećanja materijalnih prava radnika, za sindikat je posebice pozitivan iskorak u ovom krugu kolektivnih pregovora dogovor o nadzoru primjene njegovog poštivanja.

Obvezna primjena

“Pomaknuli smo zajednička stajališta vezana za poziciju i ulogu sindikata u praćenju primjene KUG-a, što je dobra osnova za daljnje pregovore s Vladom o efikasnijem inspekcijskom nadzoru, ali i dodjeli javnih ovlasti sindikata u području praćenja primjene kolektivnog ugovora”, istaknula je Jasenka Vukšić.

I Habijanec apostrofira važnost aktivnije uloge institucija kroz osiguranje primjene KUG-a u čitavom sektoru, kako bi se smanjilo i dalje prisutnu nelojalnu konkurenciju i rad na crno. Pri tom po njemu veliku važnost ima Državni inspektorat.

Sindikatu ovim KUG-om dalo bi se ovlasti praćenja i to s ciljem da se njihova potvrda o poštivanju isplate plaće po kolektivnom ugovoru uzima kao jedan od uvjeta kojeg je nužno imati u postupcima javne nabave.

Njegovo uvrštenje među kriterije za ocjenu sposobnosti ponuditelja Habijanec traži kroz buduće izmjene zakona o javnoj nabavi, jer se time omogućuje stabilnije uvjete poslovanja i zapošljavanja.

Oba socijalna partnera očekuju da će, kako je to slučaj od 2001., nove izmjene u KUG-u proširiti na čitav sektor građevinarstva, a nastavit će i sa zajedničkim zalaganjem da se u dokumentaciji o nabavama propisuju i tzv. Posebne uzance o građenju, kojima se utvrđuju pravila u poslovanju u građevinarstvu, jedinične i ukupne cijene, te rizik izvođača u slučaju povećanja troškova građenja od 2 do 3%.

Primjena KUG-a inače je obvezna i za agencijske radnike kad su ustupljeni poslodavcima u građevinarstvu, a kojih je posljednjih godina sve više na hrvatskim gradilištima, javlja Poslovni dnevnik.

Objava Zaposleni u ovom sektoru od rujna će primati i do 15 posto veću plaću pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Policijski službenici Policijske postaje Zadar proveli su kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine, kojeg se sumnjiči za prijevaru.

Sumnjiči ga se da je početkom 2022. godine s 42-godišnjom vlasnicom dogovorio izvođenje građevinskih radova u stanu u Zadru, a na ime čega mu je oštećena vlasnica isplatila novčani predujam.

Nakon toga dogovorene radove nije završio u potpunosti niti je oštećenoj vratio preostali dio novca u iznosu od nekoliko tisuća eura.

Protiv 39-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru.

Objava Državljanin BiH prevario Zadranku oko izvođenja radova u stanu, oštetio je za nekoliko tisuća eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dok sindikalisti upozoravaju na slučajeve izrabljivanja stranih radnika u Hrvatskoj, a da se stranci boje prijavljivati nepravilnosti, Državni inspektorat priznaje da je potkapacitiran, a pučka pravobraniteljica upozorava i na moguću rasnu diskriminaciju.

Prvi put, na Praznik rada 2023., u kontekstu problema radničkih prava u Hrvatskoj, izričito su domaći sindikalisti i političari progovorili o problematici izrabljivanja stranih radnika u nas.

Hrvatska je 2021. ukinula kvotni sustav za zapošljavanje stranaca, a iz pandemije, koja je u Hrvatskoj učvrstila platformski rad, zemlja se probudila svjesna da je sve više strane radne snage na tržištu.

Nitko ne zna koliko je stranih radnika u državi

No, njihov broj nemoguće je odrediti, jer nijedna javna institucija ne vodi statistiku o trenutnom broju zaposlenih stranih radnika u Hrvatskoj.

Ipak, moguće je procijeniti brojku prema radnim dozvolama izdanih na godišnjoj razini, iako se one znaju izdavati na razdoblja kraća od godine dana, a radnici koji ih dobiju, ne ostaju uvijek u Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a,  prošle je godine izdano 124.121 radna dozvola, godinu prije toga 81.995 dozvola. Kada se gleda 2018., ispada da je ljetos u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri puta više stranih radnika nego tada.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine bilo je 54.592 izdanih dozvola za rad. Gledajući da je većina dozvola bila za nova zapošljavanja, lako bi se moglo dogoditi da se do kraja godine, dosegne rekord broja strane radne snage u zemlji.

Konobare za 800 eura, za 700 rade na dostavi

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, na građevini, ali i na dostavi. Prosječne im se neto plaće kreću od 700 eura za dostavljače, 800 za konobare, 750 eura za radnike visokogradnje – koji su najtraženije zanimanje u ovoj godini.

Iako još uvijek većina radnika dolazi iz zemalja u okruženju, raste broj stranih radnika iz Nepala, koji su na trećem mjestu po broju izdanih dozvola, a sve je više i radnika iz Indije, s Filipina, iz Bangladeša i Turske.

Sindikalisti upozoravaju da im, uz očite niske plaće, hrvatski poslodavci često nude i loše radne uvjete, kršenje radničkih prava i lošu zaštitu na radu.

Robovlasnički odnosi i trgovina ljudima

Tomislav Kiš iz Novog sindikata upozorava da se na njihove probleme može gledati dijeleći ih na dvije kategorije poslodavaca kod kojih rade.

– U jednoj su oni koji rade u normalnim firmama koje su pokrivene odredbama Zakona o radu, a druga kategorija su dostavljači koji rade za agregatore – tu vlada kaos, govori navodeći da se osobno uvjerio da u nekim slučajevima postoje oblici klasičnih robovlasničkih odnosa i trgovine ljudima.

– Radnici koji rade za agregatore su u izuzetno ucijenjenom položaju. Oni plaćaju takse agencijama koje ih uvoze – po informacijama s terena, Indijci oko 7 tisuća eura, Nepalci po 10 tisuća eura. Za razliku od Nepalaca kojima u tome pomaže država, u Indiji ljudi se zadužuju hipotekarnim kreditima, kod kamatara, i taj koji dođe u Hrvatsku svojim ih radom otplaćuje,  govori Kiš.

Tvrdi da su ti radnici često zloupotrebljavani, u što se i osobno uvjerio kod grupe ljudi koja je radila dva posla – ujutro su bili na građevini, od 7 do 3, a popodne ih je njihov poslodavac iznajmljivao agregatu, pa su u dostavi radili do navečer.

– I za taj dio dostave najčešće ne bi dobili ništa, svjedoči.

Pola milijuna kuna kazni poslodavcima

Kako je za nadzor nad poštivanjem zakona nadležan Državni inspektorat, na upit Hine istaknuli su da su u prva četiri mjeseca inspektori rada i zaštite na radu odradili u Hrvatskoj ukupno 4629 inspekcijskih nadzora.

Ističu da među najčešće utvrđene nepravilnosti, spadaju neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neizdavanje potvrde o ugovoru o radu, rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad.

Uz sve druge sankcije koje su po svojim ovlastima izdali poslodavcima, ukupno su u tim nadzorima naplatili oko pola milijuna kuna kazni domaćim poslodavcima.

Inspekcijsko sito s krupnim rupicama

Dodaju da su samo u ožujku i travnju ove godine njihovi inspektori pročešljali 54 tvrtke agregatora i u njima proveli 220 inspekcijskih nadzora, no nije poznato kolike su novčane kazne izrečene  tim tvrtkama, za koje, tvrdi Kiš, i sama inspekcija ima “sito s izuzetno krupnim rupicama”.

U praksi, Kiš kaže da se kažnjavaju uvijek iste stvari, ali rad na crno, kakav se susreće u praksi, često prolazi ispod radara inspekcije. Primjerice, kada radnik, prijavljen na dva sata dnevno, mjesečno dobije tisuću eura.

– Tu zaradu nemoguće je napraviti radeći samo dva sata dnevno dostave. A taj ostatak rada, je zapravo, neprijavljeni rad i to se ne kažnjava, kaže Kiš.

Kako su se u javnosti mogle čuti sindikalne prozivke na samu inspekciju da pojačaju nadzore, na upit o ekipiranosti svojih redova, Državni inspektorat priznao je da mu nedostaje još trećina inspektora na terenu.

– Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog inspektorata planirano je 148 inspektora rada u području radnih odnosa i 120 inspektora rada u području zaštite na radu, a trenutna popunjenost je 73 odnosno 66 posto, poručili su.

U građevini stranci često rade za minimalac

Kada je riječ o sektoru graditeljstva, u kojemu je zaposlen najveći broj stranaca, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar ističe da tu već sada oko 40 posto ukupne radne snage čine strani radnici.

Njegov sindikat aktivno informira radnike o njihovim pravima i obilazeći gradilišta dijele letke prevedene na osam jezika o odredbama granskog kolektivnog ugovora.

Prema iskustvu s terena, uz ogradu da uvjeti rada ovise o pojedinom poslodavcu, kaže da je dio stranih radnika u graditeljstvu prolazi bolje, a dio lošije.

Uglavnom jednake plaće kao domaći radnici imaju oni zaposleni u već postojećim firmama, gdje postoje sindikati, i gdje su već otprije zaposleni domaći radnici. S druge strane, raste broj građevinskih tvrtki koje isključivo zapošljavaju strane radnike, koji uglavnom radi do iscrpljenja za minimalnu ili neznatno veću mjesečnu plaću.

– Ima situacija svježe otvorenih firmi koje isključivo zapošljavaju strane radnike. Po prosjecima plaća, u tim firmama, vidi se da one teže ka minimalcu, što se može zaključiti iz pregleda njihovih financijskih izvještaja, ističe Ferdebar.

Među češćim kršenjima radničkih prava, ističe da su strani radnici vrlo malo upoznati s odredbama zaštite na radu i da mnogi dolaze na gradilište, a da gradilišta nikad prije nisu vidjeli.

Unatoč svim problemima s kojima se suočavaju, Kiš ističe kako sami strani radnici nerado govore o svojim problemima i ne pristaju da s time izlaze u javnost.

Boje se da će ih prepoznati njihovi agregatori i da će ih se skinuti s aplikacija, govori, dok drugi sindikalist ističe da je unatoč aktivnom pristupu i dalje izuzetak da se strani radnici uključuju u sindikate.

Nema integracije, izloženost diskriminaciji

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter poručuje kako se dio izazova, osim u nadzoru poštivanja pravila od strane poslodavaca, itekako odnosi na integraciju stranih radnika u društvo, koja je u potpunosti zanemareno pitanje i nije obuhvaćena nijednom javnom politikom.

Osim toga, upozorava da je za očekivati da je veliki dio stranih radnika, koji je vidljivo drugačiji od većine stanovništva, drugačije boje kože, izložen i diskriminaciji.

– Naše istraživanje je pokazalo da svaka peta osoba u Hrvatskoj misli da su boja kože i rasa među najraširenijim osnovama diskriminacije. Pri tome, od 2009., otkako smo središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, svake godine najviše pritužbi vezanih za diskriminaciju dobivamo upravo za onu na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, ističe.

– Kada uzmemo u obzir da je u pogledu svih osnova za diskriminaciju istovremeno najviše pritužbi bilo upravo u području rada i zapošljavanja, može se zaključiti da dolazi i do diskriminacije stranih radnika temeljem rasnog ili etničkog podrijetla na radu, a bojim se i drugim područjima života, kaže Šimonović Einwalter.

Objava Sindikalist: “Strani radnici do 15 rade na građevini, nakon toga kao dostavljači” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.