Truba, sirena, nervi na granici izdržljivosti, strpljenja…

Hitna s rotirkama u koloni blokirana, nitko ne zna što napraviti stigne li poziv za novi hitan izlazak. Fotografija i video našeg čitatelja iz Petrčana najbolje oslikavaju Zadar.

U srcu turističke sezone, kada Zadar svakog dana udiše stotine novih dolazaka i puls grada ubrzano kuca pod pritiskom vreve, ulica i asfalta, prizori na zadarskim prometnicama sve češće nalikuju na sliku potpunog prometnog sloma. Kolone koje ne teku, već stoje. Vozila koja ne voze, već čekaju. Strojevi koji kopaju, ili češće uopće i ne kopaju, ali se rijetko pomiču. I ne pomiču. Pješaci koji sumnjičavo pretrčavaju i ulice i vlastito strpljenje, Zadar, ljeto 2025., ma i cijela godina. Više godina…

Ono što bi trebao biti uhodan ritam grada u sezoni, ovih dana u Zadru sve više podsjeća na kaotičnu partituru u kojoj su svi instrumenti razglasani, a dirigenta nema. Građevinski radovi odvijaju se u gotovo svim dijelovima grada – istovremeno, sporo, i bez naznake suvisle koordinacije. Postoji li ta riječ u rječniku Grada. Bagere i dizalice, iskopane jame i ograde susrećemo u Zadru ne samo u zabačenim dijelovima nego i – u srcu grada, na prometnim čvorištima, u turističkim žilama kucavicama.

Promet u pokretu – samo u teoriji. U stvarnosti, to ovako izgleda: jedno vozilo krene, tri stanu. Kolona se od Poluotoka vuče do Gaženice, preko Jadranske magistrale i kroz Arbanase, kao ljepljiva zmija koja gmiže na vlastitom repu. Na Bilom brigu, na Putu Petrića, kod Kolodvora – posvuda ista slika: nervozni vozači, blokirani autobusi, dostavna vozila uz pločnike upaljenih motora, dok su komunalni redari – nevidljivi. Dobro, ima ih, i nije da možda ne bi htjeli, al’…

Automobili parkirani po trotoarima, uz ceste, na pješačkim prijelazima, često i nasred prometnica, red i zakon prometne kulture svedeni na osobnu interpretaciju svakog pojedinog vozača. Turisti, vođeni kartama ili aplikacijama koje ne prepoznaju lokalni kaos, često ulaze u prometne zamke iz kojih nema izlaza. Ni ulaza. Građani, naviknuti na sezonske gužve, ove godine ipak sve češće gube strpljenje – jer ovo na zadarskim prometnicama, više nije samo gužva, ovo je u praksi – ‘prava prometna blokada’.

Nažalost, da je sve samo na tome, bilo bi koliko-toliko lako. Podnošljivo. Tužno, ali nasreću bezbolno. No, ipak, nije samo to, znakovito je i sramotno, zabrinjavajuće i krajnje opasno da se vozila Hitne pomoći jedva probijaju do svojih odredišta. Ulica po ulica otkuda krenuli na putu bolnice sada su tek još jedan uski prometni grlić, krkljanac, začepljene automobilima s obje strane i zakrčene prokopima. Ne daj Bože, kažu građani, da nekome zatreba žurna pomoć, da se bori za život – jer hitna pomoć sporo, pa i presporo, dolazi kroz ovu gužvu, u ovakvim uvjetima.

Zašto se veliki infrastrukturni zahvati, za koje je i vrapcima jasno da znače prometne udare, izvode usred srpnja, kada su gradske ulice pod maksimalnim opterećenjem, pitanje je koje ostaje bez odgovora. I nije to pitanje samo o planiranju radova. To je pitanje logike, poštovanja prema životu grada i njegovih stanovnika. I turista.

Zadar, kao i mnogi drugi turistički gradovi, zna što znači sezona. Zna što znači prometna gustoća, potrebe turista, dinamika lokalnog života. Ali ove godine, čini se, ta znanja su ostala zaboravljena u ladicama ureda. Raznoraznih institucija. Hrvatska… Bez plana i reda, bez komunikacije između onih koji kopaju, onih koji nadziru i onih koji bi trebali brinuti o funkcioniranju grada, Zadar tone u svakodnevni prometni kolaps. Ni komunalni redari, ni prometni stručnjaci, ni lokalna uprava, barem sudeći po trenutačnom stanju, ne nude ni konkretne mjere ni jasno objašnjenje stanja na gradskim prometnicama.

A grad, za to vrijeme, diše na škrge, ljudi kasne na posao, dostave ne stižu, turisti gube živce i mijenjaju rute, pješaci s djecom gube pravo na sigurno kretanje, a stanovnici gube osjećaj da žive u gradu koji zna upravljati sobom. A zna. I mora. Ostaje samo nada da će, kad prođe aktualna sezona, uz vruć asfalt ostati i pokoja topla bilješka onih kojima bi to trebala biti zadaća – kako ubuduće ne bi ponovili sezonu u kojoj su se ulice već na ulazima pretvarale u bojišta, a naš grad u prometni labirint bez izlaza…

Objava I HITNA BLOKIRANA Zadar u prometnom kaosu: Gužve, građevinski radovi, nered i nervoza kao svakodnevica pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatske ceste ovih dana podsjećaju  – promet je pojačan gotovo na svim glavnim pravcima, kako prema moru, tako i prema unutrašnjosti. Ljetna migracija u punom je jeku, a stanje na prometnicama postaje sve više alarmantno. Cestovni čepovi protežu se kilometrima, a sve dodatno kompliciraju prometne nesreće, kvarovi vozila i povremene intervencije na samim kolnicima.

Jedna od težih nezgoda dogodila se danas kod čvora Donja Zdenčina, gdje je u lančanom sudaru sudjelovalo čak sedam vozila, što je dodatno zakočilo promet u smjeru juga. Već iza naplatne postaje Lučko počinju ozbiljni zastoji – iz smjera Buzina kolona se proteže preko tri kilometra, dok iz pravca Jankomira vozači čekaju u redu dugom četiri kilometra. Nakon naplatnih kućica stanje je još gore – zbog nesreće kod Zdenčine vozila se gotovo potpuno zaustavljaju, navode iz HAK-a.

Na dionici A1 od Lučkog do Bosiljeva 2 vozi se u kolonama u pokretu, no uz česte zastoje i zagušenja. Na potezu od Karlovca prema Zagrebu promet također teče usporeno, dok se na području Zadra prema tunelu Sveti Rok bilježe kolone u pokretu i povremena zaustavljanja. Dodatna komplikacija najavljena je za večernje sate – do 20. srpnja između 21:00 i 24:00 planirana su privremena zaustavljanja prometa u zoni čvora Zadar istok, zbog uključivanja izvanrednog prijevoza.

Ni A2 Zagreb–Macelj ne pruža vozačima puno lakše uvjete – kod naplatnih kućica Trakošćan u smjeru Zagreba kolona je duga oko pet kilometara, dok se na Krčkom mostu vozi usporeno u oba smjera – prema otoku od Križišća i Hreljina, a prema kopnu od Omišlja.

Na autocesti A3 kod odmorišta Ježevo, u smjeru Bregane, vozači moraju dodatno pripaziti zbog predmeta na kolniku – promet se odvija po dvije trake uz ograničenje brzine na 80 km/h. Hrvatski autoklub apelira na vozače da održavaju sigurnosni razmak i voze oprezno, posebno u zonama povećanog rizika.

Zabrana prometa za teretna vozila mase iznad 7,5 tona na snazi je danas do 14 sati, a ponovno će biti aktivna u nedjelju od 12 do 23 sata, na pojedinim državnim cestama u Istri i priobalju, osim na autocestama i državnoj cesti DC1. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o uobičajenoj ljetnoj gužvi, slojevi problema – od neadekvatne infrastrukture do sve češćih nesreća – otkrivaju ozbiljne slabosti prometnog sustava pod sezonskim opterećenjima. Za mnoge vozače i putnike to znači jedno: više vremena u vozilu, manje vremena na destinacijama…

Objava DRUGA UDARNA SUBOTA ‘Puževim koracima’ na autocestama, zastoji i usporena vožnja, kolone duge kilometrima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadrani su posljednjih tjedana suočeni s prometnim kolapsom jer gdje god da krenete, naići ćete na gužve, kolone i zatvorene ceste. Zbog radova na više lokacija istovremeno, vožnja gradom postala je test strpljenja, a u nekim slučajevima brže je stići na odredište pješice nego automobilom.

Primjera je za to više. U normalnim uvjetima udaljenost od 10 do 20 minuta hoda mogla se prijeći autom za pet minuta. No sada se na tim dionicama automobilom često putuje i 40 minuta. Najgore je u jutarnjim i poslijepodnevnim satima kada se ljudi pokušavaju probiti do posla, škole ili kuće.

Posebno kritične točke su ulica Put Nina, raskrižje kod Supernove, Bulevar i dijelovi centra grada. Vozači nerijetko zapnu u koloni gdje se kreću brzinom puža, a ni obilazni pravci ne nude rješenje jer su i oni preopterećeni.

Problem nije samo u zatvorenim cestama, dodatni kaos stvara i loša prometna signalizacija. Mnogi vozači tek u zadnji trenutak saznaju da moraju skrenuti ili se okrenuti, što dodatno usporava promet.

Zadrani su sve frustriraniji jer im svakodnevne obaveze sada oduzimaju puno više vremena. Umjesto da ujutro lagano krenu na posao, mnogi moraju planirati izlazak iz kuće pola sata ranije kako bi izbjegli najveće gužve. S druge strane, oni koji mogu, sve češće biraju pješačenje, jednostavno je brže i manje stresno.

Iako su radovi nužni, građani se nadaju da će se ubrzati i završiti što prije, jer trenutna situacija čini život u Zadru znatno težim nego što bi trebao biti.

Objava PROMETNI KOLAPS U nekim dijelovima Zadra brže ćete pješice nego autom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

I danas su gužve na hrvatskim autocestama. Vozilo je bilo u kvaru u tuneku Sveti Rok, no i dalje se tamo vozi jednim trakom 40 km/h. Prema HAK-u, kolona je prije tunela 8 kilometara, prenosi Index.hr.

Evo stanja na cestama u 10.50:

Zbog vjetra

• na Jadranskoj magistrali (DC8) na dionici između Bakra i Karlobaga, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina), a na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana i za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:

• povećana je gustoća prometa između Zagreba i Zadra u oba smjera;
• pred tunelom Sveti Rok u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine 40 km/h u koloni od oko 8 km (uklonjeno vozilo u kvaru iz tunela);
• između vijadukta Rovanjska i tunela Čelinka u smjeru Zagreba vozi se usporeno u koloni u pokretu uz povremene zastoje.

Zagrebačka obilaznica (A3/A4):

• povećana je gustoća prometa između čvorova Lučko i Zagreb zapad u smjeru Bregane, vozi se u kolonama uz povremene zastoje.

Istarski ipsilon (A8/A9):

• povećane je gustoća prometa prema Kaštelu i Plovaniji te kod tunela i čvora Učka u oba smjera.

Objava STANJE NA AUTOCESTAMA Kolona 8 km prije Sv. Roka, usporena vožnja između Zagreba i Zadra u oba smjera pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Danas, na blagdan Velike Gospe očekuje se velik broj hodočasnika na prilaznim cestama marijanskim svetištima (na području Sinja, Aljmaša, Trsata, Marije Bistrice, Krasna, Veprica…).

HAK podsjeća vozače da izuzetno oprezno voze uz kolone hodočasnika, osobito na nepreglednim dijelovima cesta, izbjegavaju pretjecanje i maksimalno prilagode brzinu. Hodočasnike podsjećaju da hodaju u koloni, uz desni rub kolnika te nose svjetliju odjeću, s reflektirajućim detaljima, prenosi N1.

Stanje na cestama u 8:49 sati

A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:

povećana gustoća prometa između čvorova Lučko i Zadar istok smjeru juga

A6 Rijeka-Zagreb:

zbog povećanog priljeva vozila na naplati Oštrovica u smjeru Rijeke kolona je duga oko 4 km, vozi se u koloni u pokretu uz povremene zastoje između tunela Tuhobić i čvora Oštrovica, povremeno se prekida promet kroz tunel Hrasten

Krčki most:

povećana gustoća prometa u smjeru otoka, kolona je od Križišća

Objava POJAČAN PROMET HAK ima posebno upozorenje za vozače pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ovoga su jutra zadarske ulice bile prepune turista uslijed uplovljavanja dvaju kruzera, Wind Surf i Queen Victoria.

Gotovo je bila nemoguća misija prošetati se, a da se pritom u nekoga ne zabijete, ili ako baš i nemate sreće, izbijete nekome nešto iz ruke poput sladoleda ili cijeđenog soka.

U gradu se stoga samo i moglo vidjeti šarenilo ljetnih kombinacija i velika rijeka ljudi koja je kroz čitavo jutro plovila Zadrom.

Kako je to izgledalo možete pogledati u galeriji ispod teksta.

Objava GUŽVA U GRADU Turisti preplavili zadarske ulice pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

-Ide li što ovo, kreće li, a?

-Ne kreće, prije bi šetajući doša…

Kolona, duga, preduga. Na kojim prometnicama? Pitate nas? Niste iz Zadra. Pa na svima.

Dobro, hajde, ima ih na kojima se vozi bez -većih problema. I, ne nije šala. Zaista ih ima. Ono, voziš, mirno, nije gužva, ne nalijećeš na radne semafore i znakove o zabrani prometovanja zbog radova. Uređenja. Preuređenja. Kopanja. Bušenja. Rušenja.

… ili jednostavno na znak o radovima bez igdje okolo ikoga. Bilo je i toga. Uostalom Dalmacija smo, Hrvatska.

… i Zadar. Tradicija.

Pa kad se nabrojanom pridruži kiša, o odvodima nećemo jer počesto nema smisla, onda se događa što se događa. Turistički ‘brend’ u srcu ljeta.

Kilometarska kolona, nervoza, živci na kvadrat, vapaji vozača i putnika. Ne daj Bože hitnih potreba.

U Gradu, Gradskoj upravi, Gradskom vijeću, gradskim tijelima, nije da se stanje ne zna.

Konkretan odgovor na terenu, ne za govornicom, se čeka. Čeka. Čeka. Čeka…

***************************

NEGATIVNA SLIKA

 

Na jedan od velikih gradskih problema uzrokovanih radovima na aglomeraciji, na sjednici Gradskog vijeća upozorio je, posdsjetimo, danas i SDP-ov vijećnik Nino Mrčela.

– Moje se pitanje odnosi na nesnosne prometne gužve u našem gradu. Dočekali smo špicu još jedne turističke sezone, prometnice su raskopane, stvaraju se ogromne gužve, što širi negativnu sliku o našem gradu. Riječ je o katastrofalnom planiranju, pokazujete totalnu nebrigu, a o ovome smo na ovom vijeću govorili zadnje tri godine. Stanje je, naravno, najgore na cesti prema Kožinu i Petrčanima, stvaraju se gužve, grad ne funkcionira. Imamo problem s prometom na svakom koraku, uključujući i promet u mirovanju, istaknuo je Mrčela.

Upozorio je kako nepregledne kolone ugrožavaju i hitne službe, osobito Hitnu medicinsku pomoć i vatrogasce, zbog čega je gradonačelnika Branka Dukića upitao:

– Smatrate li se odgovornim za kaos koji ste izazvali i tko će biti kriv ako zbog gužve hitna zakasni na intervenciju, pitao je Mrčela.

Odgovorio mu je Dukić, najprije prepričavajući anegdotu s Radio Dalmacije u kojoj je voditeljica jednoj slušateljici rekla: “Pa, ljudi moji, lito je, gužve su”, dodajući kako su gužve normalna pojava koja se događa kada živimo od turizma…

-Mnogi od vas žive od njega, a raditi se mora. Aglomeracijj je jedan viši cilj i daj Bože da se taj dio završi što prije, problema ima i oni se rješavaju, pojasnio je Branko Dukić. Mrčela, međuitm, nije bio zadovoljan odgovorom te je Dukiću poručio da “ovo ipak nema smisla”:

– Jeste li uopće pričali s tim investitorima, jeste li razmišljali o alternativnm pravcima i o tome da se izgradi nekakva privremena prometnica na koju bi se preusmjerio promet, danas je lakše doći do Silbe nego do Kožina…

Objava BAGER, RUPA, TURIST, KIŠA Kolona, duga, preduga. Na kojim prometnicama? Pitate nas? Niste iz Zadra. A gdje je nema…  pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ovih  dana mnoge su iznenadili ovakvi prizori ispred Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu. Naime, ljudi u redovima čekaju na ulaz, a razlog je retrospektivna izložba Ivana Meštrovića koja uskoro završava.

Fotografije je objavila Galerija n svojoj društvenoj mreži uz napomenu:

“Ovakve redove vidjeli smo samo za Orašara! Hvala vam draga publiko, a posebno hvala našem Meštroviću što je oživio kulturu u punom smislu te riječi”.

Izložba se zatvara u nedjelju, 3. ožujka.

Objava FOTO-VIJEST Redovi ispred Klovićevih dvora zbog Ivana Meštrovića pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od kad su počeli radovi u Kožinu, na cesti kroz to mjesto svakodnevno se stvaraju velike gužve i otežan je promet pa vozači koji prometuju tom cestom jako dugo čekaju u redu.

To izaziva brojne frustracije pa ovih dana redovito dobivamo poruke od naših čitatelja s molbom može li se što riješiti po tom pitanju jer su kolone u oba smjera, a čeka se i po 45 minuta.

Podsjetimo, prvi radovi su počeli 13. veljače, a drugi 21. veljače. Nažalost, u obavijesti koju je izdao Grad Zadar nije navedeno koliko će isti trajati pa se sudionici prometa moraju naoružati strpljenjem.

Objava FOTO-VIJEST Zbog radova, gužva na cesti kroz Kožino, vozači negoduju: “Čeka se i po 45 minuta u koloni” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatski zdravstveni sustav je pod opterećenjem, a medicinski djelatnici sve se više žale na teške uvjete svog posla. Nedostaje doktora, medicinskih sestara i tehničara, a nerijetko im je otežan rad s pacijentima koji često dolaze zbog, kako nam je reklo nekoliko zaposlenika Hitnog medicinskog prijema i Hitne pomoći, banalnih razloga.

Za Index su ispričali da im se ljudi znaju javiti na Hitni bolnički prijem i nekoliko mjeseci nakon ozljede a da prethodno nisu ni kontaktirali doktora obiteljske medicine. Na Hitnoj pomoći situacija nije ništa bolja. Naši sugovornici otkrili su nam da ljudi na Hitnu pomoć znaju doći zbog uboda ježa ili jer su “u prolazu”, a zabilježen je i slučaj osobe koja je kao razlog dolaska navela da joj u horoskopu piše da treba posjetiti liječnika.

Spomenuli su i kako je jedna osoba na Hitnu pomoć došla s djetetom tražeći utvrđivanje očinstva.

“Neki dođu jer su u prolazu, onako usput”

Jedan zaposlenik Hitne pomoći rekao nam je da su banalni razlozi za dolazak na Hitnu pomoć vrlo česti, nelogični i bizarni.

“Imali smo pacijente koji su na Hitnu pomoć došli zbog uboda ježa ili gljivica na noktima starima dva mjeseca. Znali su nam doći i ljudi koji su zabunom umjesto probiotika popili antibiotik ili su počeli piti vitamine pa su nas tražili da preventivno pratimo eventualnu reakciju na tablete.

Jednom je na Hitnu došao čovjek koji nije mogao pronaći parkirno mjesto kod liječnika obiteljske medicine, a pojedini su znali reći da su u prolazu usputno svratili da im se izmjeri krvni tlak”, rekao nam je jedan djelatnik Hitne pomoći.

“Jedna gospođa je došla zbog bola na mjestu uboda trna. Ubod je bio star čak osam godina. Znali su doći i zbog pojave crvenila na mjestu uboda komarca, a jedna gospođa je na Hitnu došla u dva ujutro zbog bola u zanoktici.

Imamo i slučaj dolaska osobe na Hitnu jer joj je u horoskopu pisalo da se preporučuje pregled liječnika. Imali smo i slučaj da je osoba na Hitnu došla s djetetom radi provođenja testa na očinstvo”, ispričao nam je djelatnik Hitne pomoći.

“Žena došla na Hitnu jer svaki put prdne prilikom kihanja”

“Žena od ljeta ima svrbež na lijevoj ruci i zbog toga je došla na Hitni prijem. Ranije ju je dermatolog poslao na obradu, ali je ipak odlučila doći kod nas. Jedan je čovjek došao zbog bolova u desnom ramenu koje je imao mjesec dana”, ispričala nam je jedna zaposlenica Hitnog bolničkog prijema, kojoj to nisu jedini bizarni slučajevi koje je doživjela na poslu.

“Jedna žena je došla na Hitni bolnički prijem jer prdne svaki put kada kihne. Pozvan je liječnik da porazgovara s njom i naknadno je poslana svom liječniku, kojem se prije toga, naravno, nije javila”, ispričala nam je.

“Pozvan je sanitet za povrat pacijenta s Hitne pomoći. Kada smo došli po njega, on nije htio ići. Morala je intervenirati policija. Čovjek je u svađi sa svojom obitelji koja živi u Srbiji i sa svim susjedima, zna da ne može ostati sam i ovako si rješava problem. Vraćali smo ga s OHBP-a nekoliko puta, dan za danom. Zadnji povrat je bio sa psihijatrije, prijetio je da će se zapaliti pa su mu našli smještaj”, ispričala nam je jedna medicinska djelatnica.

“Imamo pacijenticu od oko 50 godina koja uporno želi ići na ležanje u Dugu Resu. Doktorica joj odbija napisati uputnicu jer nema nikakvih indikacija. Žena je potpuno pokretna i samostalna, a Hitnu pomoć zove makar dva puta tjedno i svaki put navodi bolove u trbuhu ili nesvjesticu. Hitna redovito dolazi po nju i sanitet je svaki put vraća kući”, kazao je jedan medicinski djelatnik za Index.

“Čovjek je zvao sanitet da ga odveze u nabavku”

“Imali smo slučaj žene koja je imala umjetni kuk. Pala je i tek nakon tri tjedna došla na Hitni bolnički prijem. Njena doktorica ju je slala ortopedu, mi smo je dovezli, ortopeda nije bilo pa ju je pregledao kirurg. Drugi dan smo je odmah iz istog razloga vozili u OHBP s uputnicom za hitnog ortopeda.

Opet ju je pregledao dežurni kirurg, napisao isto što i dan prije, odnosno da joj nije ništa, i rekao joj da se naruči redovno ortopedu. Onda smo je još jednom vozili ortopedu, koji je također zaključio da joj nije ništa i tako joj je bol prošla sama od sebe. Žena je prema nama bila jako drska i bezobrazna pozivajući se na ‘svoja prava’.

Govorila nam je da cijeli život plaća osiguranje i da želi pomoć ortopeda. Govorila je da nju nitko ne doživljava, da ona zna da joj se umjetni kuk pomaknuo i zašto nitko ništa ne poduzima”, ispričala nam je jedna djelatnica kojoj to također nije jedini bizaran slučaj s posla:

“Jedan je pacijent zvao ordinaciju svog doktora i pitao medicinsku sestru može li naručiti sanitet da ga odveze u nabavku. Imali smo pacijenta koji je odglumio hitnoću jer je morao nešto obaviti u Karlovcu, a propustio je autobus. Vozač ga je ostavio na Hitnoj, a on je otišao u grad. Kod nas stvarno svega ima”, kazala nam je.

“Polovici pacijenata koja nam dođe na Hitnu uopće ne treba hitna pomoć”

Ravnateljica Opće bolnice u Puli Irena Hrstić kazala nam je da povećan pritisak dolazaka nehitnih pacijenata u hitnu službu značajno smanjuje kvalitetu pružanja zdravstvene usluge onima kojima je stvarno potrebna hitna skrb.

“Razlog tomu je što nehitni pacijenti čine zasigurno i do 50 posto dnevnih dolazaka i oni su uobičajeno najmanje strpljivi u čekanju te se često ulazi u začarani krug nezadovoljstva vremenom čekanja. Nezadovoljstvo svima podiže tenziju, i onima koji rade i onima koji čekaju pregled. Svjesni smo da nitko nema startnu namjeru uzrokovati tenzije, ali produljeno vrijeme čekanja kod svih izaziva nelagodu”, kazala nam je.

Beroševo ministarstvo predlaže uputnice za hitnu

Drugačije nije ni na hitnim bolničkim prijemima, koji su pretrpani isto kao i hitne pomoći. Iz Ministarstva zdravstva kazali su da trenutno rade na pronalasku najboljeg modela reorganizacije bolničkog sustava, prema kojem objedinjene hitne bolničke prijeme ne bi opterećivali nehitni pacijenti.

Razmišlja se o nekoliko modela, a za sada se ističe onaj u kojem bi obiteljski liječnici pacijentima izdavali uputnice za Hitni bolnički prijem, kao i trijaža u bolnicama, koja je, prema zdravstvenim djelatnicima, već prisutna. Jedino je nejasno kako će funkcionirati i koliko će djelatnika za to biti potrebno.

Iz Sindikata Hitne medicine upozoravaju na pretrpane bolničke prijeme, a kako su kazali Indexu, smatraju da je loš sustav pacijentima omogućio zloupotrebu hitnog prijema. Navode i da se u praksi pokazalo da skoro 90 posto pacijenata ne zahtijeva hitnu obradu na Hitnom prijemu.

Smatraju da bi za zaustavljanje kolapsa hitnih bolničkih prijema trebalo uvesti kategorizaciju pacijenata i kompetencije onih koji primaju pacijente na Hitni prijem, kao i osigurati njihovu zaštitu.

Prije osam godina tadašnji ministar zdravstva Dario Nakić predložio je novčano kažnjavanje pacijenata koji nisu hitni, a opterećuju Hitni prijem. Prijedlog, koji je stigao do sabora, nije prošao jer je u međuvremenu pala vlada Tihomira Oreškovića.

Objava Ovo su razlozi zbog kojih ljudi idu na Hitnu. “Žena došla jer joj je to u horoskopu” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.