Pacijenti umiru u čekaonicama hitne, pacijentice zajedno leže u krevetu, vozila se kvare, pacijente s otoka prevoze vojska i policija. To je stanje hrvatske hitne pomoći – oni koji svaki dan rade u tom sustavu konačno traže prvi zakon o Hitnoj pomoći.

Voznom parku hitne pomoći, blago rečeno, treba – pomoć. Problema ima i sa starim, ali i novim vozilima, pa primjerice tek nabavljen brod vrijedan gotovo 2 milijuna nedavno nije mogao isploviti zbog kvara.

“Očito da taj gliser ne zadovoljava uvjete, da se jednostavno išlo samo da se dokaže kako se nešto radi. Nemamo na razini države jednaku zdravstvenu skrb jer u nekim županijama hitna bolje funkcionira za razliku od nekih drugih”, kaže Tomislav Petrušić iz Hitne 194.

I zato hitnjaci čekaju svoj prvi Zakon o hitnoj pomoći. Nisu problem samo vozila – pitanje je i tko će u njima raditi.

“Ako čovjek radi svaku četvrtu noćnu u hitnoj, kako su smjene napisane, ja sam 17 godina radila na terenu, i ako izračunamo to ispada da sedam godina nisam spavala. To svakako, dokazano je znanstveno ostavlja na zdravlje”, ispričala je Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.

I teško se s tim poslom može dočekati mirovina, kažu – i zato Zakonom žele izboriti beneficirani radni staž.

“Ja osobno sam za sebe mogu reći – nakon 35 godina radnog staža da nisam taj mogu kvalitetno odraditi intervenciju do kraja, a još uvijek radim”, rekao je Danijel Šota iz HSDHMP-a.

Manjak hitnjaka trebale bi smanjiti specijalizacije s kojima se kreće u lipnju, a koje bi donijele povećanje plaće od 22 posto.

“Oni stječu kompetencije, znanje i vještine, svoju samostalnost, ali i odgovornosti. Točno navedeno po pravillniku koje kompetenciju stječu, koju primjenu lijekova tako da nema nikakve zabune. Specijalizacija traje 1 akademsku godinu”, istaknuo je Antun Bajan, voditelj specijalističkog usavršavanja za RH.

Dok oni specijaliziraju, Hrvatska bi iduće godine konačno trebala dobiti hitnu helikoptersku pomoć u koju sada uskače vojska i policija.

“Nažalost mi nismo pripremili – od 2016., kada je završio pilot projekt s helikopterima za tu namjenu pa do danas niti bolnice niti baze za helikoptere niti bolničke heliodrome za prihvat helikoptera. Mi imamo primjer Dubrovnika gdje je u Ćilipima bliže Crnoj gori heliodrom nego Dolini neretve”, rekao je Mladen Tureček, predsjednik Udruge Helikopterima liječnici pomažu.

Dio problema isplivao je kada je u bolnici Sveti Duh dvoje ljudi umrlo u čekaonici hitnog prijema, ali i zbog fotografije dviju pacijentica u istom krevetu sisačke bolnice. I tu nije glavno pitanje tko je to fotografirao ili pustio u javnost nego tko dopušta da se takva slika uopće događa, prenosi Dnevnik.hr.

Objava Zabrinjavajući podaci o jednoj od najvažnijih službi: “Nakon 35 godina staža ne mogu kvalitetno odraditi intervenciju do kraja” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.