Sveučilište u Zadru domaćin je dvodnevnog kongresa programa COST, čija je tema FoodWaStop, akcija usmjerena na smanjenje gubitaka i otpada hrane u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Tijekom dva dana trajanja kongresa stotinjak znanstvenika iz Europe, mediteranskih afričkih zemalja i Novog Zelanda razmatrat će mogućnosti smanjenja nastanka otpada od hrane, koji je jedan od velikih problema suvremenog društva.

Glavni cilj FoodWaStop konferencije jest okupiti znanstvenike, industriju, udruge i predstavnike vlasti radi rasprave o rješenjima za smanjenje gubitaka i otpada hrane duž cijelog lanca opskrbe. Teme konferencije uključuju prevenciju gubitaka hrane, upravljanje agro-prehrambenim otpadom, metode kvantifikacije, valorizaciju otpada kroz kružnu bioekonomiju te primjenu pametnih sustava i integriranih strategija upravljanja hranom.

Prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić u pozdravnoj je riječi istaknuo kako je Sveučilište u Zadru posvećeno poticanju interdisciplinarnosti, a ova konferencija savršeno odražava taj duh.
“Program koji obuhvaća sprječavanje gubitka i rasipanja hrane, inovativna rješenja za upravljanje, metodologije kvantifikacije i napredne strategije valorizacije u kružnom biogospodarstvu – pokazuje koliko su složeni postali moderni prehrambeni sustavi. Ono što se događa na poljima, u skladištima, prerađivačkim linijama, tržnicama, restoranima i kućanstvima više se ne može tretirati kao odvojene priče. Umjesto toga, prehrambeni sustav se pojavio kao jedan integrirani organizam – povremeno nepredvidiv, često zahtjevan i kojemu je uvijek potrebno pažljivo upravljanje. U mnogočemu FoodWaStop utjelovljuje ideal modernog sveučilišta: mjesta gdje znanje postaje primjenjivo, gdje se istraživanje susreće s primjenom u stvarnom svijetu i gdje suradnja nije opcija već neizbježna”, istaknuo je prorektor Penezić.

U ime organizatora sudionicima je uspješan rad poželio prof. dr. sc. Slaven Zjalić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, izražavajući veliko zadovoljstvo odazivom, posebno onih kojima je akcija prvenstveno namijenjena, a to su mladi znanstvenici. Upravo će oni biti ključni u stvaranju mreže interdisciplinarne suradnje, utvrđivanju razmjera gubitaka i otpada u ključnim točkama lanca vrijednosti voća i povrća, poticanju tehnoloških inovacija i održivih strategija upravljanja te valorizaciji agro-prehrambenog otpada u svrhu razvoja kružne bioekonomije.
Prva FoodWaStop konferencija održana je 2024. godine u Anconi u Italiji te je okupila više od 150 međunarodnih stručnjaka, dok je drugo, održano 2025. godine u Córdobi, označilo važnu prekretnicu u ovom području, predstavljajući najnovija znanstvena dostignuća i potičući suradnju među različitim znanstvenim zajednicama. FoodWaStop donosi koristi svim sudionicima agro-prehrambenog lanca, od proizvođača do potrošača, a kroz uspostavu platforme znanja potiče inovacije, pruža smjernice i jača dijalog s donositeljima odluka o društvenim i ekonomskim posljedicama gubitaka i otpada hrane.

Objava PROGRAM COST Stotinjak znanstvenika u Zadru: Kako smanjiti gubitke i otpad hrane pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava MOŽE IZAZVATI NEUGODNE POSLJEDICE Nutricionist upozorava na zdravu namirnicu koju ne bismo trebali jesti prije spavanja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Evo nekoliko savjeta kako spriječiti kvarenje hrane prije nego što je upotrijebite za pripremu obroka.

Unosite svježe voće i povrće u svoj dom kako biste obogatili prehranu, ali primjećujete da vaše namirnice imaju čudan okus nakon nekoliko dana u hladnjaku. To nije idealno – no u potpunosti je rješivo! Ovi problemi obično nastaju zbog nepravilnog skladištenja, piše Jutarnji list.

Borovnice, kupine, maline i jagode

Uvijek čuvajte svježe bobičasto voće (borovnice, jagode i sl.) u hladnjaku, suho i neoprano, u čvrstoj posudi poput originalne ambalaže ili zdjelici prekrivenoj plastičnom folijom. Ovako spremljene mogu trajati do 10 dana. Bobice možete i zamrznuti, ali ih prije toga dobro isperite i osušite. Nakon pranja i sušenja, spremite ih u plastične vrećice ili posude za zamrzavanje – trajat će do šest mjeseci.

Krumpiri

Krumpire držite na hladnom i suhom mjestu, poput smočnice ili ormarića. Izbjegavajte ih čuvati blizu štednjaka, pećnice ili sudopera zbog temperaturnih oscilacija i vlage. Isto tako nije preporučljivo držati ih u zamrzivaču ili hladnjaku.

Češnjak

Poput krumpira, češnjak treba čuvati na suhom i hladnom mjestu, daleko od vlage hladnjaka. Ako imate puno glavica češnjaka, možete ih zamrznuti. Zamrznite cijele glavice ili ogulite režnjeve i spremite ih u staklenke. Zamrznuti češnjak lakše se sjecka i usitnjava, što može biti prednost u kuhanju.

Jaja

Iako hladnjak ima mjesta za jaja u vratima, to nije idealno. Jaja trebaju stabilnu i nisku temperaturu, a vrata hladnjaka su izložena čestim promjenama temperature. Držite jaja na srednjoj polici hladnjaka, gdje je temperatura najniža i najstabilnija, piše N1.

Objava IZDVAJAMO Savjete kako čuvati namirnice kako bi dulje bile svježe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Iako zamrzavanje može produljiti rok trajanja mnogih namirnica, važno je znati koje od njih ne podnose dobro ovaj proces. U nekim slučajevima dolazi do promjene kvalitete, okusa i teksture, a često se mijenja samo tekstura, što u nekim slučajevima negativno utječe na pripremu hranu, dok u drugima ne čini razliku.

Zato nije važno znati samo kako i što zamrznuti, nego i unaprijed razmišljati za što ćete određene namirnice koristiti.

Namirnice s visokim udjelom vode

Hrana poput krastavaca, tikvica ili salate nije pogodna za zamrzavanje jer sadrži mnogo vode. Kada se takve namirnice zamrznu dolazi do promjena u strukturi stanica, što rezultira gubitkom čvrstoće i hrskavosti. Nakon odmrzavanja, ove namirnice postaju kašaste i gube svoju privlačnu teksturu.

Zamrzavanje kod kuće često uzrokuje gubitak teksture i kod voća, kao što su jagode, grožđe ili agrumi. To znači da ono neće biti baš dobro za jelo odmha nakon odmrzavanja, no možete ih i dalje koristiti za smoothije, sladoled ili kolače, navodi Centar zdravlja

Mliječni proizvodi

Jogurt, kiselo vrhnje i svježi sir promijenit će svoju konzistenciju prilikom smrzavanja. S druge strane, tvrdi sirevi poput parmezana bolje podnose zamrzavanje. Svježi sir se nakon odrmazvanja može koristiti u jelima poput savijače jer promjena teksture u ovom slučaju neće biti primjetna.

Jaja u ljusci

Zamrzavanje cijelih jaja u ljusci nije pametno jer će doći do širenja i pucanje ljuske. Osim promjene teksture, to može značiti i opasnost od kontaminacije. Ako želite zamrznuti jaja, preporučuje se da ih prvo razbijete, lagano izmiješate i pohranite u hermetički zatvorenu posudu.

Kuhana tjestenina i riža

Ove namirnice gube teksturu prilikom zamrzavanja i odmrzavanja, što rezultira kašastom konzistencijom. Ako ih želite zamrznuti, najbolje je da to učinite zajedno s umakom kako bi se barem djelomična sačuvali okus i tekstura.

Pržena hrana

Hrskava pržena jela, poput pohanih komadića mesa, gube svoju hrskavost i postaju kašasta nakon zamrzavanja. To se događa zbog vlage koja se oslobađa tijekom odmrzavanja. Ipak, ako prženu hranu planirate ponovno zagrijati u pećnici ili fritezi na vrući zrak, dio hrskavosti može se vratiti.

Krema i umaci na bazi vrhnja

Umaci i kreme s visokim udjelom vrhnja često se razdvajaju i postaju grudasti nakon odmrzavanja. Ovo može u potpunosti uništiti konzistenciju i izgled jela. Međutim, ako se nakon odmrzavanja dobro izmiješaju i koriste u termički obrađenim jelima, mogu biti prikladni za konzumaciju.

Majoneza i dresinzi na bazi ulja

Majoneza i srodni dresinzi za salate sadržavaju emulzije koje se raspadaju kada se zamrznu. Nakon odmrzavanja, ulje se odvaja od ostalih sastojaka, a rezutat je neugodan izgled i okus.

Krumpir

Svježi krumpir nije pogodan za zamrzavanje jer postaje vodenast i promijeni boju u sivo-smeđu. Zamrznuti krumpirići iz trgovine industrijski su obrađeni kako bi zadržali teksturu i okus, ako baš želite zamrznuti krumpir važno ga je prvo blanširati. No, čak i ako to napravite, nemojte očekivati isti rezultat kao kada kupite zamrznuti krumpir u trgovini.

Začini i aromatične biljke

Svježi začini poput bosiljka, peršina i kopra gube svoju strukturu i aromu nakon zamrzavanja. Bolja opcija je njihovo sušenje ili zamrzavanje u maslinovom ulju u kalupima za led kako bi zadržali što više okusa. Zamrznuti peršin ili kopar mogu se ipak koristiti u juhama i varivima, gdje promjena teksture nije bitna, piše N1.

Objava IZDVAJAMO Hranu koju ne treba zamrzavati pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

S obzirom na to da se danas obilježava Međunarodni dan tjestenine, Glovo je iznio statistike i trendove o popularnosti tjestenine među Hrvatima u protekloj godini.

Apetit sve veći…

Navode kako je apetit za tjesteninom kod nas sve veći, jer je potrošnja tjestenine porasla za 17 posto u posljednjih 12 mjeseci. Posebno se ističu Šibenik s porastom od 43 posto, Split s 30 i Zadar sa 17 posto, dok Zagreb ne silazi s vrha, s više od polovice svih narudžbi.

Najviše lazanja naručilo se na dan Eurosonga
Prema njihovoj statistici, Hrvati su pratili finale najvećeg glazbenog natjecanja u Europi i podržavali hrvatskog predstavnika uz lazanje jer se u subotu, 11. svibnja, naručilo najviše jela s tjesteninom. Špageti i lazanje su ovogodišnji favoriti, a bolognese uvjerljivo vodi kao najpopularniji umak na trećini svih jela s tjesteninom. No, nije sve u klasičnim okusima, jer sve više Hrvata poseže za zdravijim opcijama, poput vegetarijanskih tjestenina, koje bilježe porast od 19 posto, prenosi Index.

Objava UŽIVANJE UZ LAZANJE Znate li na koji se dan u ovoj godini naručilo najviše jela od tjestenine? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Premijer Andrej Plenković komentirao je objavu Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije koja za rujan iznosi 1,6 posto, kazavši da je to najniža inflacija u zadnje tri godine. „Trend pada stope inflacije je jako dobar. Ali je itekako važno da i cijene hrane dođu u realne okvire“, ocijenio je. Kada je riječ o uslugama i hrani, drži kako se još osjeti da traje turistička sezona, što dovodi do određenog rasta tog segmenta. Podsjetio je na Vladine projekcije prema kojima bi rast BDP-a na razini cijele 2024. trebao iznositi oko 3,6 posto, a godišnja stopa inflacije oko tri posto.

Dodao je da se ulaganjima u obrazovni sustav mladima želi stvoriti odgovarajuću infrastrukturu i suvremene programe kako bi na temelju ishoda i rezultata učenja bili konkurenti na tržištu rada i u Hrvatskoj te u Europi i svijetu.

Čestitao je svima na lijepom projektu i zahvalio mališanima na toplom dočeku i programu.

Premijer je komentirao objavu Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije koja za rujan iznosi 1,6 posto, kazavši da je to najniža inflacija u zadnje tri godine, što smatra jako dobrim.

„Trend pada stope inflacije je jako dobar. Ali je itekako važno da i cijene hrane dođu u realne okvire“, ocijenio je Plenković.

Kada je riječ o uslugama i hrani, premijer drži kako se još osjeti da traje turistička sezona, što dovodi do određenog rasta tog segmenta.

Podsjetio je na Vladine projekcije prema kojima bi rast BDP-a na razini cijele 2024. trebao iznositi oko 3,6 posto, a godišnja stopa inflacije oko tri posto.

„Radit ćemo na tome da se to snižava u 2025., a da gospodarski rast i dalje bude ovako snažan, jer je najbitnije da lovimo korak s onim zemljama koje su ušle u Europsku uniju deset godina prije nas i da po trom prosjeku razvijenosti dođemo, na kraju ovoga trećega mandata na oko 82 posto prosjeka“, poručio je predsjednik Vlade.

Ponovio je da su u ovoj godini napravljeni sjajni iskoraci kada je riječ o rastu BDP-a te ocijenio da ćemo već u prvoj godini ovoga mandata, sa 76 posto prosjeka, doći na 78 posto prosjeka razvijenosti zemlja Europske unije.

Upitan zašto su cijene cestarina ostale sezonske, naveo je da je su to Hrvatske autoceste objasnile jučer, odnosno da cijene ostaju sezonske zbog troškova održavanja.

“Mislim da su to sitne razlike i ne vidim da će tu biti nekih većih poteškoća”, rekao je.

Cilj ove Vlade je da do kraja mandata prosječna mirovina bude najmanje 750 eura

Plenković je komentirao prosvjed umirovljenika, kazavši da će Vlada poslušati poruke s prosvjeda te naglasio da je organizator današnjeg prosvjeta stranka Blok umirovljenici zajedno koja podržava predsjednika Republike Milanovića.

„Pomalo mi je smiješno da podržavaju nekog tko kao premijer nije napravio ništa, a imate Vladu koja kontinuirano povećava, pomaže, daje pakete pomoći“, kazao je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se na jutrošnji sastanak s glavnim predstavnicima umirovljenika, Sindikatom umirovljenika koji ima oko 30.000 članova i Maticom umirovljenika koja broji oko 300.000 članova, s kojima je potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Ponovio je sve što je Vlada dosad učinila za umirovljenike te dodao kako je cilj da u mandatu ove Vlade prosječna sveukupna mirovina bude najmanje 750 eura, a izglednije 800 eura.

„Nastavit ćemo činiti sve da umirovljenicima bude kvalitetnije“, poručio je premijer.

Podsjetio je na pakete pomoći u krizama isplaćene umirovljenicima, zamrznute cijene, plina, struje, naftnih derivata i potrošačke košarice.

O optužbama za nasilje Veljka Kajtazija, premijer Plenković je ponovo da ga je to sve jako iznenadilo, najavivši da će se s njim vidjeti na koalicijskom sastanku, ako na njega dođe. „Ako ćemo sada sve svoditi na to da rušimo Vladu zbog takvih stvari, neće se srušiti Vlada zbog toga”, dodao je premijer.

Komentirao je i uvođenje vojnog roka, napomenuvši da su potrebne manje izmjene dva zakona i da na tome još rade u Ministarstvu obrane.

Objava PLENKOVIĆ “Inflacija pada, ali je važno da cijene hrane dođu u realne okvire” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Smokve su omiljena ljetna delicija – dozrijevaju sredinom kolovoza, a aktualne su do sredine listopada, no dobra vijest je da u njima možete uživati tijekom cijele godine, i to ako ih osušite.

Sušene smokve jednako su bogate vitaminima i mineralima kao i one svježe, ali i jednako ukusne i svestrane – možete ih dodavati u deserte, sokove ili jesti same kao snack. Ako imate viška smokava, osušiti ih možete na nekoliko načina, a u nastavku pronađite dva provjerena.

Sušenje na suncu

Nakon što ste smokve ubrali, položite ih na plahtu, pazeći da se ne dodiruju, i stavite ih na sunce. Svakodnevno ih okrećite, a na suncu ih sušite četiri do sedam dana. Provjerite jesu li suhe tako što ćete ih stisnuti, a ako se ne vraćaju u prijašnji oblik kada ih pritisnite prstima, znači da su suhe.

Suhe smokve potopite u vruću slanu vodu na 15-20 sekundi, a omjer vode i soli neka bude pola šalice soli na 5 litara vode. Smokve zatim ocijedite i sušite jedan dan na suncu. Suhe smokve spremite u papirnate ili platnene vrećice, dodajte im list lovora i čuvajte ih na suhom i hladnom mjestu.

Sušenje u pećnici

Možda najjednostavnija, ali i najbrža metoda je sušenje smokvi u pećnici. Nakon što ste ih ubrali, prepolovite ih i stavite na lim za pečenje obložen papirom za pečenje. Smokve u pećnici sušite na najnižoj temperaturi (30 stupnjeva), a vrata pećnice držite odškrinuta kako bi mogla izaći vlaga.

Smokvama će na ovaj način biti potrebno između 3 i 6 sati sušenja, s tim da ih povremeno trebate okrenuti kako ne bi izgorjele. Nakon što se osuše, dobro ih ohladite, spremite u papirnate ili platnene vrećice, dodajte im list lovora i čuvajte ih na suhom i hladnom mjestu, prenosi Index.hr.

Objava Kako osušiti smokve? Donosimo dva provjerena načina i par savjeta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Paprika je odličan izvor vitamina C, antioksidansa i drugih esencijalnih hranjivih tvari. Ali, koja je najbolja – zelena, crvena ili žuta i znate li razliku?

Prednosti zelene paprike

Zelene paprike su jedna od najčešće konzumiranih paprika. Imaju oštru teksturu, blag ukus i nude niz zdravstvenih prednosti. Bogate su vitaminom C, koji je nužan za podršku imuniteta i formiranje kolagena. Pored toga, ovo hrskavo povrće osigurava vitamin K koji pomaže u unapređenju zdravlja kostiju i srca, a vitamin A poboljšava vid i zdravlje kože.

Zelene paprike takođe sadrže folat (vitamin B9), koji podržava diobu stanica i sintezu DNK-a, i kalij, koji pomaže u reguliranju krvnog tlaka, prenosi krstarica.

Prednosti crvene paprike

Crvene paprike nisu samo ukusne, već su i hranjive. Pune su vitamina C, jačaju imunološku funkciju i proizvodnju kolagena, koji su od vitalnog značaja za zdravlje kože. Ne sadrže nezdrave masti i imaju malo kalorija, što znači da mogu pomoći u gubitku težine. One također imaju vitamin A, koji podržava vid i zdravlje imuniteta, zajedno sa vitaminom B6, koji poboljšava funkciju mozga.

Minerali kao što je kalij poboljšavaju zdravlje srca, a folna kiselina podržava diobu stanica i sintezu DNK-a. Crvena paprika je posebno bogata antioksidansima kao što su beta-karoten i likopen, poznati po jačanju imuniteta, smanjenju upale i smanjenju rizika od kroničnih bolesti. Njihov sladak, ali pomalo pikantan ukus čini ih odličnim sastojkom za salate, sendviče i umake.

Prednosti žute paprike

Bogate su vitaminima C, A i B6, ključnim za imunološku funkciju, zdravlje vida i funkciju mozga. Ove paprike također nude minerale poput kalija i folata, za koje se zna da promoviraju zdravlje srca i funkciju stanica.

Prednosti žute paprike također uključuju njena protuupalna svojstva zbog sadržaja antioksidansa, posebno karotena. Također imaju malo kalorija i mogu biti odlična užina ako ste na dijeti.

Koja je zdravija?

Paprike dolaze u različitim bojama, od kojih svaka nudi različite zdravstvene prednosti. Crvene paprike se često smatraju najboljim izborom. To je zato što su potpuno zrele i imaju najveći nutritivni sadržaj u usporedbi s manje zrelim zelenim i žutim paprikama.

Međutim, treba napomenuti da žuta paprika zapravo sadrži najveću razinu vitamina C između tri boje, što ih čini odličnim izborom za povećanje unosa ove hranjive tvari. Sve u svemu, sve tri boje paprike su hranjive i nude jedinstvene zdravstvene prednosti, prenosi N1.

Objava ZELENA, ŽUTA, CRVENA Koja paprika je najzdravija? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sočne i aromatične šljive idealne su za pripremu pekmeza koji će se potom cijele godine koristiti za mazanje na kruh, u kolačima i slično. Pekmez od šljiva može se pripremiti od svih vrsta, ali neke od njih se ipak smatraju najboljima za to.

Šljive su iznimno sočne i slatke pa su zbog toga idealne za izradu brojnih slastica poput kolača i torti, ali i marmelada i džemova, odnosno pekmeza.

Pekmez se može pripremati od svih vrsta šljiva, ali najčešće se upotrebljavaju bistrica, debeljara, čačanska rodna i Stanley.

Na što treba paziti kod pekmeza od šljiva?

Kako bi pekmez od šljiva bio idealnog okusa i teksture, važno je pripaziti na to da šljive budu potpuno zrele, ali ne prezrele kako bi se dobila najbolja aroma i slatkoća.

Ako sami kupite šljive za pekmez, najbolje je iskoristiti samo one šljive koje su same pale nakon što ste blago zatresli stablo.

One šljive koje morate sami ubrati ili snažno tresti stablo da bi ispale, još nisu dovoljno zrele.

Kada je riječ o slatkoći samog pekmeza od šljiva, šećer je potrebno pažljivo dozirati jer, ako stavite premalo šećera, pekmez će se prebrzo pokvariti, a ako ga ima previše, u potpunosti će prikriti aromu šljiva.

Na 5 kilograma šljiva, dodaje se minimalno jedan kilogram šećera, ali ne više od 1,5 kilograma. Točnu količinu šećera je potrebno procijeniti prema slatkoći šljiva i osobnom ukusu.

Najbolji recept za pekmez od šljiva

Sastojci:

– 5 kg šljiva

– 1 kg šećera (ako šljive nisu dovoljno slatke, može i malo više)

– 2 limuna

– 3 vanilin šećera

Priprema:

Šljive dobro operite i očistite od koštica. Potom u lonac u kojemu ćete kuhati pekmez, na dno stavite red šljiva pa red šećera pomiješanog s vanilin šećerom i tako redajte dok sve ne potrošite.

Tako poredane šljive ostavite na hladnom preko noći (najbolje u hladnjaku) pa idući dan kuhajte na srednje jakoj vatri dok ne dobijete pekmez željene gustoće, a za što će trebati otprilike dva ili tri sata.

Idealna gustoća pekmeza od šljiva je kada on s kuhače pada u komadima.

Pekmez je potrebno cijelo vrijeme miješati. Pred sam kraj dodajte sok dva limuna i miješajte još nekoliko minuta.

Gotov pekmez ulijte u vruće, sterilizirane staklenke, dobro zatvorite (ispod poklopca možete staviti i celofan) pa ostavite da se što sporije ohladi kako se pekmez kasnije ne bi kvario.

Zaključak

Pekmez od šljiva se radi jednostavno, ali treba pripaziti na nekoliko detalja.

Prije svega, važno je koja se vrsta šljiva koristi, kao i kolika je količina šećera.

Što se tiče same pripreme pekmeza potrebno je uzeti si vremenu, ali na kraju se isplati, prenosi N1.

Objava PEKMEZ OD ŠLJIVA Koje je najbolje koristiti i na što obavezno pripaziti tijekom pripreme pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Da stanje naše kože ovisi o nama, svi bismo se odlučili za najčišću, najzdraviju i najslađu verziju svog lica. U nadi da ćemo dosegnuti sveti gral zdrave i njegovane kože, svakodnevno se mažemo hidratantnim kremama i serumima i očekujemo da će naš trud uroditi plodom. I u svemu tome zaboravljamo na jednu vrlo bitnu stvar: Hrana koju jedemo može imati veliki utjecaj na izgled i zdravlje naše kože, a i male promjene u prehrani mogu povećati šanse da naša koža bude čista i zdrava.

Kao što neke vrste hrane mogu pogoršati zdravlje naše kože, neke druge ga mogu poboljšati ili barem ublažiti neko od neugodnih stanja, objašnjava dijetetičarka Carolina Schneider.

Hrana bogata cinkom, poput sjemenki bundeve, leće, graha i indijskih oraščića dobra je za kožu i pomaže regulirati proizvodnju ulja i smanjiti upale. Cink iz hrane može biti osobito koristan za liječenje neuravnoteženih hormona koji mogu iritirati kožu, a ima i ulogu u kontroli proizvodnje masnoće jer smanjuje količinu androgena koji mogu pridonijeti pojavi akni i masne kože.

Diskoloracija kože i ožiljci također se mogu spriječiti hranom koju jedemo, osobito onom bogatom antioksidansima, proteinima i vitaminom C, poput borovnica, malina, kelja, špinata, brokule i mrkve.

Pet najboljih vrsta hrane za zdravu kožu

Dermatolozi se slažu da je neka hrana za kožu jednostavno bolja od druge, a donosimo vam popis pet vrsta koje se nalaze na samom vrhu piramite.

Masna riba

Masna riba — poput lososa i sardina — prepuna je protuupalnih sastojaka, tvrdi dijetetičarka Holiday Durham.

“Omega-3 igraju važnu ulogu u održavanju lipidne barijere kože, što može biti presudno za hidrataciju i zaštitu od oštećenja okoliša”, objašnjava ona. Bilo da je ubačena u salatu ili sporo pečena s brokulom kao prilogom, masna riba izvrsna je hrana za postizanje cilja čiste kože.

Rajčice

Nisu samo ukusne – jedenje rajčica može poboljšati teksturu kože, kaže dermatologinja dr. Macrene Alexiades. “Dokazano je da likopen, koji se nalazi u rajčicama, poboljšava teksturu i kvalitetu kože”, objašnjava ona.

Iako su naša tijela osjetljiva na oksidativni stres, poznat i kao neravnoteža antioksidansa, likopen može umanjiti fizičke nuspojave i poboljšati cjelokupno zdravlje kože.

Orasi

“Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama i cinkom, a to dvoje su ključni za zdravlje kože”, kaže Durham.

“Omega-3 mogu pomoći u održavanju barijere vlažnosti kože, dok je cink važan za zacjeljivanje kože.”

Također su savršeni za žvakanje u pokretu. Dodajte šaku oraha svom doručku, ručku ili večeri i gledajte kako tekstura vaše kože s vremenom postaje glađa.

Paprike

U tijelu postoji velika količina kolagena, a u kombinaciji s hranom bogatom vitaminom C, možemo dati svoj doprinos u povećanju njegove proizvodnje. U jednoj šalici nasjeckane paprike ima više vitamina C nego što je potrebno za naše dnevne potrebe, a prema Schneideru, dobrobiti tu ne staju.

“Karotenoidi u paprikama, poput beta-karotena, također pomažu u zaštiti od oštećenja od sunca, održavajući kožu zdravom i živahnijom.”

Sjemenke suncokreta

Neke vrste hrane hrana ne samo da nam pomažu postići čistu kožu, nego mogu i zaštititi našu kožu od oštećenja iz okoliša. “Sjemenke suncokreta pune su vitamina E, snažnog antioksidansa koji može pomoći u zaštiti kože od oštećenja iz okoliša i podupire zacjeljivanje i regeneraciju kože”, kaže Durham.

Možete uživati ​​u ovom sićušnom voću (da, to je voće!) sirovom, pečenom ili uključenom u vaše omiljene recepte.

Dodatni savjeti za postizanje čiste kože

Hidratacija

Ovaj prastari “hit” postoji s razlogom: Voda je jedan od najučinkovitijih načina za postizanje čiste i zdrave kože.

“Pijenje puno vode pomaže u održavanju vlažnosti kože i ispiranju toksina”, kaže Schneider. Dok uključujete gore nabrojane ukusne namirnice u svoju prehranu, ne zaboravite se usput hidratizirati. Osim vode, zeleni čaj je još jedan hidratantni napitak koji pomaže smanjiti crvenilo, upalu i ojačati barijeru vaše kože.

Jedite sezonski

U savršenom svijetu povrće bi bilo svježe ubrano tijekom cijele godine. Zato je važno jesti voće i povrće tijekom njihove sezone, smatra dr. Alexiades.

Na primjer, cijelo ljeto uživajte u svježem bobičastom voću. Zimi se odlučite za povrće što su špinat i kelj.

Izbjegavajte prekomjernu konzumaciju mliječnih proizvoda

Postizanje čiste kože ne znači potpuno izbacivanje mliječnih proizvoda, ali smanjenje unosa mliječnih proizvoda može vam pomoći da izbjegnete hormonsku neravnotežu (koja pridonosi aknama, crvenilu itd.).

Osim toga, mliječni proizvodi sadrže velike količine ugljikohidrata koji mogu iritirati žlijezde lojnice naše kože.

Ostanite dosljedni i znajte kada zatražiti pomoć

Strpljenje je vrlina, a ostati dosljedan važno je načelo kojega morate imati na umu dok redovito jedete hranu koja će vašoj koži pomoći da zablista.

“Učinci hrane na zdravlje kože postupni su i dugoročni”, objašnjava Durham.

Ako problemi sa zdravljem kože i traju dugo, ne ustručavajte se konzultirati liječnika za savjet, prenosi N1.

Objava DERMATOLOZI PREPORUČUJU Ovih pet vrsta hrane za čistu i zdravu kožu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.