Iz Zavoda za javno zdravstvo Zadar pozivaju nas da im se pridružimo u javnozdravstvenoj akciji povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti  u petak, 13.12.2024., od 10:30 do 11:30 u prizemlju Poliklinike OB Zadar.

Cilj navedene akcije je upozoravanje cjelokupne javnosti na problem zlouporabe sredstava ovisnosti, čime se nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjicem upoznaju nas.

Služba će se zajedno sa partnerima obratiti javnosti putem informativnih štandova na kojima će se prisutnima dijeliti promotivni i informativni materijali, a svi zainteresirani će se moći informirati o pitanjima vezanim uz teme ovisnosti i mentalnog zdravlja kao i o preventivnim programima i radu Službe, partnerskih udruga, zajednica i institucija koje djeluju i rade u području ovisnosti.

-Radujemo se Vašem dolasku!- poručili su iz HZJZ-a.

Objava U prizemlju Poliklinike OB Zadar: Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od EU prosjeka, navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.

Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati.

Tako je 2021. broj rođenih bio 36.508, godine 2022. rođena su 33.883 djeteta, a prošle godine 32.170.

Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.

Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih, prenosi Index.hr.

Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.

Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, i to u Primorsko-goranskoj županiji (-2092) i Gradu Zagrebu (-2030).

Žene najčešće rađaju nakon 30. godine života

Posljednjih deset godina stope ukupnog fertiliteta u Hrvatskoj kreću se u rasponu od 1.3 do 1.5.

U Hrvatskoj se već niz godina bilježi porast broja poroda nakon tridesete godine života što se može povezati s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, navodi HZJZ u izvješću o porodima u zdravstvenim ustanovama u 2023.

Uočeno je da su se trendovi rađanja promijenili od 2016., od kada žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, desetak godina prije ta se dob kretala od 25. do 29. godine života.

Prošle je godine 33.8 posto rodilja bilo u dobi od 30. do  34. godine, a u dobi od 25. do 29. godine njih 29 posto.

Rodilo je i 619 djevojaka između 15 i 19 godina, a 93 rodilje bile su starije od 45 godina.

Tri godine kraće se živi od prosjeka EU

Prema podacima Eurostata, za muškarce očekivano trajanje života poraslo je sa 74.6 na 75.4 godina, dok se za žene bilježi porast s 80.8 godina na 81.8 godina.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri je godine kraće od EU prosjeka – lani je u Hrvatskoj ono za oba spola bila 78.6 godina, a u EU to je 81.5 godina.

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godina zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022., muškarci u EU mogu očekivati prosječno 62.4 zdrave godine života, a žene 62.8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61.5.

Od nas su po tom kriteriju u EU lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.

Obavljeno 9,3 posto pobačaja na sto poroda

HZJZ je objavio i izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., po kojemu je prošle godine evidentirano 3015 legalno induciranih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto poroda, najvećim dijelom na zahtjev žena u 30-im godinama života.

Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (75.,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, 7.2 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3.2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.

Prošle su godine obavljena 23 pobačaja manje u odnosu na 2022. godinu, te je zadržana približno ista prosječna stopa od 380,6 namjernih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi.

No ako se gleda dulje vremensko razdoblje, prošle su godine, u odnosu na 2008. godinu, obavljena 1422 legalno inducirana pobačaja manje.

Najviše stope legalno induciranih pobačaja prošle su godine imale Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.

Oko 44 posto žena koje su se odlučile na pobačaj bio je u 30-im godinama života, a 20-godišnjakinja je bilo 38.5 posto.

Velika većina prijavljenih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, a njih 30-ak posto bilo je u braku.

Najviše pobačaja u KBC-u Zagreb

Gotovo 30 posto žena nisu imale djece, 25 posto ih je imalo dvoje djece, a 18 posto po jedno dijete. Riječ je mahom o ženama koje nisu koristile nikakvu kontracepciju.

Istodobno, šezdeset i jedna maloljetnica bila je prošle godine na pobačaju, a dvije su bile mlađe od 15 godina.

U 90.5 posto slučajeva pobačaj je izvršen u prvih deset tjedana trudnoće, kako je to propisano zakonom za pobačaj bez dozvole povjerenstva.

Najviše je legalno induciranih pobačaja lani napravljeno u KBC-u Zagreb, njih 443, zatim 324 u riječkom KBC-u, te 175 u KBC-u Sestre milosrdnice.

Od manjih bolnica, najviše je pobačaja bilo u Karlovcu (267) i u Puli (213).

Objava HZJZ OBJAVIO PODATKE Lani u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od 1991. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 4000 osoba koje imaju poremećaje iz spektra autizma. Stručnjaci upozoravaju da se taj broj značajno povećava, dok će se na nedovoljnu vidljivost autističnih osoba u društvu posebno ukazati povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, koji se obilježava u utorak u Centru mladih Ribnjak.

Igor Ružić, predsjednik Udruge za autizam, objasnio je za Hinu da točan broj osoba s autizmom nije precizno poznat jer je dijagnostika autizma izazovna. Naglašava da je teško navesti točan broj jer autizam predstavlja širok spektar, a neki pojedinci često dobivaju i netočne dijagnoze.

“Broj osoba s poremećajima iz spektra autizma raste, pri čemu autistične osobe često nisu uočljive u društvu te se teško integriraju u zajednicu bez odgovarajuće stručne podrške. Većina njih zahtijeva visoku razinu podrške okoline kako bi vodile relativno normalan život”, izjavila je ravnateljica Centra za autizam, Žarka Klopotan.

Naglasila je da ni roditelji ni stručnjaci koji se bave autizmom nemaju dovoljnu podršku te da već desetljećima Centru za autizam nije omogućen potreban razvoj, stoga očekuju promjene.

“I dalje postoji značajan jaz u interdisciplinarnoj suradnji, a nacionalna politika za sustavno rješenje još uvijek nije uspostavljena. Ipak, naziru se neki pomaci”, naglasila je ravnateljica Centra.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu bit će obilježen nizom aktivnosti u Centru mladih Ribnjak i u parku Ribnjak od 9 do 13 sati, kako je najavljeno u priopćenju iz Centra za autizam.

“Biti dijete ili odrasla osoba s autizmom i živjeti u svijetu koji te ne razumije, često je izazovno. Živjeti u društvu koje ne prepoznaje tvoje potencijale i ne pruža ti priliku za dostojanstven život, da budeš ono što jesi i da doprineseš zajednici svojim posebnim sposobnostima, izuzetno je teško”, izjavila je ravnateljica.

Objava U Hrvatskoj sve više osoba s ovim poremećajem; Živjeti u svijetu koji te ne razumije izrazito je izazovno pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zbog velikog povećanja ovisnosti, što se očituje i u činjenici da je u Hrvatsku u zadnjih 10 godina došlo oko 200 novih droga, te pojave fenomena ponašajnih ovisnosti, stručnjaci ističu kako je potrebno jačati i razviti razviti nove preventivne i terapijske programe, javljaju agencije.

Prevencija ovisnosti sve je izazovnija zbog sve veće produkcije, potražnje i ponude, upozorili su stručnjaci u četvrtak na okruglom stolu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Istaknuli su da se u nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine koja je donesena prošle godine prvi put spominju ponašajne ovisnosti kao što su ovisnost o internetu i igrama sreće.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak istaknuo je kako bi se trebale proširiti terapijske aktivnosti u bolnicama te donijeti programi koje će biti dostupni bez upućivanja.

“Stalna pojava novih droga predstavlja veći problem kod prevencije i tretmanima jer im se mora stalno prilagođavati pošto su njihove posljedice nepoznate”, izjavio je Capak.

U zadnjih deset godina u EU pojavile su 1000 novih vrsta droga, a u Hrvatskoj je detektirano njih 150 do 200.

Za poboljšanje prevencije ovisnosti HZJZ razvio je Info liniju koja je namijenjena pružanju informacija o pomoći za ovisnost.

“Često puta ljudi žele potražiti pomoć prije nego što se problem razvije, ali nisu dovoljno hrabri da negdje odu i da naprave taj prvi korak”, izjavio je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, Željko Petković.

Istaknuo je kako je danas sve usmjereno na zadovoljstvo i zabavu što dovodi do povećanje potražnje te kako društvo, posebno mladi, treba razviti samokritičnost.

U Ministarstvu unutarnjih poslova dostupni je niz preventivnih programa koje mlade potiču na samokritičko ponašanje, odgovornost, na pozitivne stilove života te opasnost droga.

Prošle godine je zabilježen blag porast kaznenih djela vezano uz droge, to jest 2496 kaznenih djela, 10 460 zapljena te 7851 prekršaja posjedovanje droge.

Programi za prevencije ovisnosti najviše se fokusiraju na djecu i mlade pošto su oni skupina na koje se može najlakše utjecati.

“Sustav vrijednosti je poremećen u društvu kad učenik s prozora škole može vidjeti kladionicu”, izjavio je Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Istaknuo je da učitelji i profesori nisu dovoljno educirani o ovisnostima te kako je potreban kolegiji koji će ih osposobiti da imaju bar jednu razinu kompetencija za edukaciju o ovisnost.

Planira se potpisivanje sporazuma u kojem surađuju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, HZJZ te Agencija za odgoj i obrazovanje o edukaciji prevencije ovisnosti.

Objava U Hrvatskoj sve više ovisnika i sve više novih droga pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zbog vremenske prognoze koja najavljuje drastičan pad temepratura, Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za zaštitu od velikih hladnoća.

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

– Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

– Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

– Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

– U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

– Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

– Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

– Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

– U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu – 194 ili Centar za žurne službe – 112

Objava Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao preporuke za zaštitu od velikih hladnoća pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Cijepljenje protiv covida-19 ažuriranim cjepivom počelo je u ponedjeljak, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je istaknuo da se dolaskom jeseni očekuje pojačan intenzitet cirkulacije virusa, što za osobe starije dobi i kronične bolesnike predstavlja zdravstveni rizik.

HZJZ cijepljenje preporučuje starijima od 65 godina, korisnicima i zaposlenicima domova za starije i nemoćne, kroničnim bolesnicima, trudnicama i zdravstvenim djelatnicima.

Cijepit će se varijantnim mRNA cjepivom temeljenim na XBB.1.5 podvarijanti koronavirusa – neformalno nazvanoj “kraken”, koja je bila prisutna i proteklog proljeća. Očekuje se da će upravo “kraken” dominirati ovogodišnje jeseni i zime.

Preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom tog cjepiva, neovisno o tome je li se osoba ranije cijepila ili je preboljela covid te neovisno o tome kojom je vrstom cjepiva ranije cijepljena.

Riječ je o ažuriranoj inačici cjepiva tvrtke BioNTech-Pfizer. Cjepivo Comirnaty XBB.1.5-adapter već je treći put prilagođeno kako bi odgovaralo novim varijantama koronavirusa i odobreno je za odrasle i djecu stariju od šest mjeseci.

U HZJZ-u mole zainteresirane da se obrate nadležnim zavodima za javno zdravstvo radi informacija o organizaciji cijepljenja.

U studenom cijepljenje za sve zainteresirane građane; u posljednjih sedam dana 237 novozaraženih

U HZJZ-u su istaknuli da se u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU od kraja kolovoza zamjećuje postupan porast broja oboljelih od covida. Među identificiranim podvarijantama virusa, najčešće se nalaze XBB.1.5 i njemu slične podvarijante.

Od početka studenog nadalje, moći će se, ako to žele, cijepiti sve ostale osobe, koje ne pripadaju kategorijama stanovništva za koje je cijepljenje preporučeno.

U tom će se slučaju također primjenjivati jedna doza cjepiva, neovisno o prethodnom cijepljenju i preboljenju i o vrsti ranije primijenjenog cjepiva.

Ako cjepivo XBB.1.5 ne bude dostupno, moći će se cijepiti BA.4/5 cjepivom, za koje se također očekuje da će pružiti solidnu zaštitu od prevladavajućih XBB.1.5 podvarijanti.

Na službenim stranicama o koronavirusu u ponedjeljak je objavljeno da je u posljednjih sedam dana u Hrvatskoj zabilježeno 237 novih slučajeva zaraze te su evidentirana 373 aktivna slučaja.

U posljednjih sedam dana umrlo je 14 osoba s covidom, a u samoizolaciji je trenutno 65 osoba.

Navodi se i da je proteklog tjedna u Hrvatskoj utrošeno svega 19 doza cjepiva, a od toga su četiri osobe cijepljene prvom dozom, prenosi Tportal.

Objava Počelo cijepljenje ažuriranim cjepivom protiv covida, HZJZ otkrio detalje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić trebao je jučer gostovati u emisiji Točka na tjedan na televiziji N1.

No gostovanje je otkazala uprava HZJZ-a. Kako je objavila urednica emisije Nataša Božić Šarić, razgovor je bio dogovoren, a onda je dobila poruku da je “Uprava odlučila odgoditi istupe o covidu”.

Danas su na upit N1 Televizije o razlozima otkazivanja odgovorili sljedeće:

“Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije uveo „silenzio stampa“. U izjavama koje su 11. svibnja, odmah nakon proglašenja kraja pandemije, dali ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i zamjenica Ivana Pavić Šimetin sve je bilo rečeno na tu temu, a dodatno smo na mrežnim stranicama objavili preporuke za postupanje nakon proglašenja prekida epidemije COVID-19. Također, gostovanjem ravnatelja u medijima taj dan i u Dnevniku HTV-a, naširoko su obuhvaćene teme vezane uz tijek epidemije.

Od samog početka pa do kraja epidemije stručnjaci HZJZ-a su svakodnevno bili na raspolaganju svim medijskim kućama i javnosti, uključujući i N1, kojoj smo nebrojeno puta davali izjave i osigurali gostovanja. S obzirom na to da je javnost naširoko informirana vezano uz epidemiju COVID-19 i njezin završetak, unutar naše institucije je odlučeno da se daljnji komentari na temu završetka epidemije neće davati i da ćemo sve naše kapacitete usmjeriti na obavljanje redovnih djelatnosti s ciljem očuvanja javnog zdravlja”. prenosi Index.

Objava Capak zabranio epidemiologu Kaiću gostovanje na TV-u. “O temi covida je sve rečeno” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.