Sve vijesti označene tagom: imigranti

NEPALAC U Selinama razbijao parkirane automobile

Antena Zadar — Wed, 31 Dec 2025 09:06:38 +0000

Policijski službenici Policijske postaje Benkovac-Obrovac proveli su kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjim državljaninom Nepala kojeg se sumnjiči za kazneno djelo Oštećenje tuđe stvari.

Sumnjiči ga se da je u 27. prosinca u kasnim večernjim satima u Selinama namjerno željeznim predmetom oštetio i razbio vjetrobranska stakla te stakla na vratima na dva parkirana automobila, na koji način je dvojicu vlasnika oštetio za iznos od nekoliko tisuća eura.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog muškarca se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava.

Nadalje, sukladno odredbama Zakona o strancima, prema 40-godišnjem stranom državljaninu doneseno je rješenje o protjerivanju s prisilnim udaljenjem s područja Europskog gospodarskog prostora (EGP).
Navedenim rješenjem izrečena mu je mjera zabrane ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od jedne godine.

Sukladno zakonskim propisima, do prisilnog udaljenja smješten je u tranzitno prihvatni centar za strance.

Objava NEPALAC U Selinama razbijao parkirane automobile pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ZAUSTAVLJEN NA AUTOCESTI Prevozio imigrante

Antena Zadar — Sun, 16 Feb 2025 11:05:09 +0000

Zbog sumnje da je iz koristoljublja prevozio strane državljane koji su na nezakonit način prešli državnu granicu, policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu

Policijski službenici Policijske uprave zadarske su prilikom pojačanog postupanja u suzbijanju nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi, u četvrtak, 13. veljače, u jutarnjim satima na autocesti A1 kod Zadra spriječili krijumčarenje stranih državljana.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. Kaznenog zakona, provedeno je kriminalističko istraživanje nad 62-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Utvrđeno je da je u vozilu splitskih registarskih oznaka, iz koristoljublja za unaprijed dogovoreni novčani iznos, prevozio strane državljane koji su na nezakonit način prešli državnu granicu Republike Hrvatske.

Prema stranim državljanima postupano je prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakonu o strancima.
Protiv osumnjičenog slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, javljaju iz PU zadarska.

Objava ZAUSTAVLJEN NA AUTOCESTI Prevozio imigrante pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

STRANI RADNICI U HRVATSKOJ Prvo veliko istraživanje pokazuje koliko su zadovoljni

AZD — Tue, 14 Jan 2025 17:32:36 +0000

Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Tijekom priprema za provedbu istraživanja, Institut je ostvario suradnju sa znanstvenicima i visokoobrazovnim institucijama iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala.

Među anketiranim ispitanicima bilo je 334 muškarca i 66 žena. “Strani radnici na hrvatskom tržištu nisu novost, ali do sada su se uglavnom useljavali radnici s područja bivše Jugoslavije. Dolazak većeg broja stranih radnika iz država Azije zasigurno predstavlja izazov za hrvatsko društvo”, pišu psiholozi.

Iako rezultati pokazuju da većina stranih radnika u Hrvatskoj iskazuje visoko zadovoljstvo sigurnošću i životnim postignućima, dio ispitanika navodi nisku razinu zadovoljstva kvalitetom socijalnih odnosa i pripadnošću zajednici.

Zemlje iz kojih dolazi najviše anketiranih ispitanika

Filipini – 38%
Nepal – 26%
Indija – 20%
Egipat – 6%
Bangladeš – 5%

Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.

Dob anketiranih ispitanika

između 31 i 40 godina – 47%
manje od 30 godina – 42%
između 40 i 50 godina – 10%

Anketirani ispitanici su naveli 23 različita jezika kao materinski

nepalski
tagalong (glavni jezik kojim se govori na Filipinima)
hindi

Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu

prijevoz – 22%
ugostiteljstvo – 19%
industrija – 13%

Od toga 78.5% stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu, 9% u nepunom, a približno 9% kaže da su nezaposleni.

Koliko stranih radnika govori hrvatski jezik?

ne govori, ali razumiju osnovne riječi – 53%
govori hrvatski na osnovnoj razini – 21%
uopće ne govori hrvatski – 18%
tečno govori hrvatski – 8%

Bračni status anketiranih stranih radnika

samci – 47%
u braku – 43%

Ostali su u izvanbračnoj zajednici, udovci ili razvedeni. Također, više od polovice sudionika istraživanja nema djecu.

nema djecu – 52.8%
jedno dijete – 18%
dvoje djece – 18%
troje ili četvero djece – 10%

Razina obrazovanja ispitanih stranih radnika

srednja škola – 50%
preddiplomski studij (baccalaureus) – 35%
osnovna škola – 6%

Religija

Rimokatolička crkva – 36%
Islam (suniti) – 15%
hinduisti – 3%

Ostali su naveli pripadnost drugim religijama. To su većinom različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta (religija s područja Himalaja) te sikhizma ili su izjavili da nisu religiozni.

Koliko dugo anketirani strani radnici borave Hrvatskoj?

manje od godinu dana – 51%
između jedne i dvije godine – 34%
dulje od pet godina – 9,5%
između tri i pet godina – 5%

Gotovo 90% stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svojoj obitelji u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55% stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28% njih neodlučno po tom pitanju. 10% ispitanika izjavilo je da to neće učiniti, a 5% ih nema obitelj.

Žele li strani radnici ostati u Hrvatskoj?

do 5 godina – 32.8%
između 6 i 10 godina – 23.5%
do mirovine – 20.5%
do kraja života – 19.5%

Koliko su zadovoljni životom:

vrlo zadovoljni životom (8-10 na ljestvici) – 40%
ni zadovoljni ni nezadovoljni – 27%
uopće nisu zadovoljni životom (0-2) – 26.5 %
6% ih se nije htjelo izjasniti

Koliko su zadovoljni životnim standardom:

vrlo zadovoljni – 43.5%
ni zadovoljni ni nezadovoljni – 32.5%
nisu zadovoljni – 24%

Gotovo polovica (49.3%) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2% vrlo nezadovoljno.

Smatraju li strani radnici da im se u Hrvatskoj poboljšala kvaliteta života?

malo – 46.25 %
značajno – 34.5 %
ista je kao i prije – 11 %
pogoršala se – 8.25 %

Oko 87.5% stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12.5% smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati.

Zadovoljstvo migrantskim statusom

Kada je riječ o migrantskom životu, 22% stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom. Gotovo jednak broj, 20%, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom. Oko 33.5% stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23% izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši.

Zdravstveno stanje i prava stranih radnika

Oko 61% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33% svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62% stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31% ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7% osjeća psihički jako loše ili loše.

Svima bi trebalo biti važno da strani radnici budu zadovoljni, tvrde psiholozi

Rezultati istraživanja jasno pokazuju da strani radnici u Hrvatskoj doživljavaju niz izazova koji proizlaze iz njihovog manjinskog položaja, što je povezano s nižom kvalitetom života i slabijom procjenom tjelesnog i psihičkog zdravlja. Iako rezultati pokazuju da većina stranih radnika u Hrvatskoj iskazuje visoko zadovoljstvo sigurnošću i životnim postignućima, njihova kvaliteta života u cjelini često je narušena.

Činjenica da značajan dio ispitanika navodi nisku razinu zadovoljstva kvalitetom socijalnih odnosa i pripadnošću zajednici odražava dublje društvene izazove integracije stranih radnika. Jedan od najupečatljivijih nalaza jest da dio ispitanika smatra kako nema pravo na istu kvalitetu života kao većinsko stanovništvo, odnosno Hrvati. Ova percepcija odražava duboko ukorijenjene kulturne i društvene faktore, na što je anketare i upozorio suradnik istraživač s Filipina.

Svi navedeni rezultati ukazuju na potrebu za ciljanim intervencijama koje bi se trebale usmjeriti na poboljšanje kvalitete života stranih radnika. Psiholozi ističu da je rad na smanjenju manjinskog stresa neophodan ne samo za dobrobit stranih radnika nego i za cjelokupno hrvatsko društvo, jer integracija i zadovoljstvo stranih radnika imaju dugoročne ekonomske, socijalne i kulturne koristi za sve građane, ističu psiholozi.

Zaključci psihologa

-Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutačnom pozicijom u hrvatskom društvu ali, općenito govoreći, trenutačna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu, smatraju psiholozi, prenosi Index.hr.

Objava STRANI RADNICI U HRVATSKOJ Prvo veliko istraživanje pokazuje koliko su zadovoljni pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

AFRIKANAC I ZADRANKA Kako je živjeti u malom gradu kao međurasni par?

Antena Zadar — Sat, 11 Jan 2025 16:07:41 +0000

U Zadru postoji par koji bi mogao poslužiti kao inspiracija za zanimljiv scenarij romantičnog filma…

Nisu jedini, ali njih nerijetko znamo viđati u šetnji gradskim ulicama.

Ona, Zadranka, dospjela je na rođendansku zabavu gotovo protiv svoje volje, a on, Afrikanac, odlučio je intervenirati kad je vidio da nije baš u svom elementu. Iako su željeli ostati anonimni, popričali smo s našom Zadrankom, koja nam je s entuzijazmom pričala o njihovoj nesvakidašnjoj ljubavnoj priči.

Sve je počelo na jednom rođendanskom partyju, koji ona nije ni planirala posjetiti:

-Mada se nisam pretjerano zabavljala, a i odabir mi je obuće bio nesretan, on mi je prišao, u šali zabrinut, da provjeri je li sve u redu, prisjeća se ona…

-S obzirom da je to, blago rečeno, bilo nezgodno okruženje za uspostavljanje razgovora, pozvao je taksi meni i nekolicini prijateljica te mi je htio upisati svoj broj u mobitel, nisam dozvolila. Protestirala sam, tvrdeći da se on mora sam javiti prvi i tako ipak unijela svoj broj, nastavlja kroz osmijeh naša Zadranka.

Kada su se obiteljima prvi put predstavili, reakcije su bile mješovite, ali većinom neutralne, priča.

-Moj djed je prokomentirao kako bi naša veza mogla biti korisna za političke kontakte, smije se ona.

Iako su se osjećali prihvaćeno, nisu bez ponekih izazova.

-Oboje se slažemo kako u Hrvatskoj još uvijek postoje određene predrasude o međurasnim vezama. Neke se osjete kroz poprijeki pogled na ulici, a ponekad i kroz izravne komentare, bilo od poznanika ili skeptičnih članova obitelji, otkriva.

-Naravno, sve je to izraženije u manjim gradovima.

Ipak, razlike između njih dvoje nisu samo kulturološke, ona ističe razlike u pristupu ljubavi i vezama na koje su tijekom vremena naišli.

-U našem narodu postoji, usudila bih se reći, pomalo posesivna monogamija, dok je kod njih mnogo prihvatljivije zaplesati s osobom suprotnog spola, a zatim se vratiti svom partneru, objašnjava, ističući kako je jasno dala do znanja da nije pobornik tih običaja.

Jezične barijere nisu im predstavljale problem, a dvoje zaljubljenih često se zabavljaju razmjenjujući fraze na različitim jezicima.

-On zna dosta hrvatskog, pa me bolje razumije, dok ja moram raditi na swahili jeziku, priznaje, ističući kako im je međusobna jezična razmjena čak i korisna za odnos jer osobu najviše razumiješ kad govoriš njenim materinjim jezikom, trdi iskreno Zadranka.

Na kraju, njihova priča nije samo svjedočanstvo ljubavi, već i izazov za društvo u kojem žive, u Hrvatskoj, a posebno u manjim gradovima poput Zadra, međurasni parovi nisu svakodnevna pojava, pa su reakcije na takve veze često nepredvidljive, makar je opći dojam sve više pozitivan. No, iako većina njih ne pokazuje otvoreno neprijateljstvo, postoje i suptilne predrasude – od znatiželjnih pogleda do komentara koji se ponekad upućuju u šali, ali nose dublji naboj i pomalo neugodan osjećaj. Premda su se njihovi prijatelji i obitelj većinom odnosili pozitivno, i oni su svjesni da još uvijek postoje „zategnuti“ trenutci kad se iznosi nešto u skladu s tradicijom i običajima nekoga s čim se ponekad ne slažu svi za istim stolom u skladu s njihovim tradicijom, uvjerenjima i običajima. U zemlji gdje su tradicionalne vrijednosti još uvijek vrlo prisutne, takve veze mogu biti shvaćene kao nešto novo, pokatkad čak i neobična, na sreću i sve više potpuno normalna stvar…

Objava AFRIKANAC I ZADRANKA Kako je živjeti u malom gradu kao međurasni par? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ŠOKANTNA STATISTIKA Svaki četvrti zaposlenik u Europi je imigrant

AZD — Tue, 17 Dec 2024 09:56:54 +0000

Gotovo svaki četvrti zaposlenik u Europi je u međuvremenu migrant. Posebice u zemljama s visokim plaćama ti ljudi igraju rastuću ulogu, navodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Tako se na sjeveru, jugu i zapadu Europe između 2013. i 2022. godine povećao broj migrantskih radnika s 22,5 na 23,3 posto.

Kao migranti pritom važe svi ljudi koji rade u nekoj drugoj zemlji koja nije njihova domovina. Dakle, prema toj definiciji, su to i Hrvati i Hrvatice koji su proteklih godina otišli raditi u Austriju, Njemačku, Irsku, prenosi Deutsche Welle tekst s portala tagesschau.de.

“Radni migranti su neizostavni za ublažavanje problema nedostatka radne snage i doprinose gospodarskom rastu”, kazao je generalni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo. ILO pritom kao migrante smatra kako ljude s radnom vizom, tako i one koji bez važeće radne dozvole rade u stranoj zemlji. U globalnoj usporedbi je udio migrantskih radnika u cjelokupnom radnom stanovništvu posebice visok u Europi, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama.

Visok udio zaposlenih u uslužnom sektoru

Te regije su, s jedne strane, zbog visokih plaća interesantne za migrante, a s druge strane je potreba u tim regijama posebice velika. Jedan od faktora koji to potiču je sve starije stanovništvo u tim zemljama. Migranti tako dolaze na ona radna mjesta koja ostaju upražnjena nakon što ljudi odu u mirovinu, a istovremeno raste i potreba za njegovateljicama i njegovateljima za starije ljude.

To stanje se odražava i u brojkama: gotovo dvije trećine svih radnika u europskim zemljama, a koji potječu iz neke druge države, bili su zaposleni u uslužnom sektoru. Kod domaćeg stanovništva taj udio iznosi oko polovice radne snage.

Razlozi za veću stopu nezaposlenosti

Diljem svijeta je udio migranata u radnoj snazi 2022. iznosio 4,7 posto. Ukupan broj radnika-migranata u svijetu ILO procjenjuje na 284,5 milijuna. Oko 255,7 milijuna ih je bilo starije od 15 godina i time radno sposobno.

Stopa nezaposlenosti među migrantima je iznosila 7,2 posto i time je bila nešto viša nego kod domaćeg stanovništva (5,2 posto). Razlozi za to bi prema navodima ove UN-ove organizacije mogli biti jezične prirode, dakle moguće jezične barijere. Ali se kao razlozi navode i nepriznate diplome ili certifikati, kao i diskriminacija, piše Index.hr.

Objava ŠOKANTNA STATISTIKA Svaki četvrti zaposlenik u Europi je imigrant pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kod Grčke se utopilo 17 migranata

Antena Zadar — Wed, 14 Jun 2023 12:02:18 +0000

Najmanje 17 ljudi utopilo se u potonuću brodice s migrantima u vodama kod Peloponeza, na jugozapadu Grčke, objavila je grčka obalna straža, prenose agencije.

Do sada je spašeno gotovo stotinu ljudi koji su prebačeni u luku Kalamatu, po istom izvoru. Četvero ljudi helikopterom je prebačeno u bolnicu u Kalamati.

Nesreća se dogodila u međunarodnim vodama, 47 nautičkih milja od Pilosa u Jonskom moru. Nitko od putnika, čija nacionalnost nije objavljena, nije imao pojas za spašavanje.

Brodicu je prvi put primijetio zrakoplov Frontexa u utorak poslijepodne, no migranti su odbili pomoć, priopćile su grčke lučke vlasti. U akciji spašavanja sudjelovala je lučka policija, fregata grčke ratne mornarice, zrakoplov i helikopter te šest brodova koji su plovili u tom području.

Po prvim informacijama grčkih vlasti, brod je putovao iz Libije prema Italiji. U srijedu je pružena pomoć i jedrilici s 80 migranata u vodama kod Krete. Jedrilica je odvučena u luku Kaloi Limenes na jugu otoka.

Objava Kod Grčke se utopilo 17 migranata pojavila se prvi puta na Antena Zadar.