Reprezentativni sindikati INA Grupe prekinuli kolektivno pregovaranje i pokrenuli postupak mirenja uoči štrajka

Tri reprezentativna sindikata koji djeluju u INA Grupi odlučili su prekinuti kolektivne pregovore i pokreću proces mirenja, postupak koji prethodi eventualnom štrajku, ukoliko tijekom mirenja ne bude postignut dogovor s upravom, priopćeno je jučer iz središnjica Sindikata gospodarstva (SING), Sindikata naftne djelatnosti (INAŠ) i Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), prenosi Novi list.

Kolektivno pregovaranje je prekinuto, a proces mirenja pokrenut, prema objavi sindikata, jer uprava odbija povećati plaće i druga materijalna prava radnika, poboljšati uvjete rada te uskladiti plaće s porastom troškova života, koji su porasli u proteklom razdoblju.

“Danas, 19. studenog, s početkom u 10.30 reprezentativni sindikati održat će konferenciju za medije ispred Upravne zgrade Ine, Avenija Većeslava Holjevca 10 u Zagrebu na kojoj će najaviti detalje daljnjih sindikalnih akcija”, najavljuju sindikati.

“Prekinuli smo kolektivne pregovore i pokrenuli proces mirenja, koji je obvezan prije štrajka, te smo započeli s pripremama za osobno izjašnjavanje članova.

U prošloj godini Ina je ostvarila dobit veću od 250 milijuna eura, a samo u prvih devet mjeseci ove godine dobit je rasla oko pet posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

S druge strane, za plaće radnika u Ina d.d. izdvaja se oko dva posto ukupnih operativnih troškova.

U Ina Maloprodajnim servisima u 2024. godini od 2.700 zaposlenih čak 50 posto radnika radi za minimalnu bruto plaću što sa svim dodacima na uvjete rada (rad subotom, nedjeljom, državnim praznikom) iznosi prosječno 870 eura neto.

Mnogi naši članovi, bez korištenja minusa ne mogu preživjeti mjesec, dio zaposlenika preživljava uz pomoć mirovina svojih roditelja, a velik broj uopće nije kreditno sposoban. Zahtijevamo da kompanija osigura veće plaće svim radnicima, jer su oni zaslužni za pozitivne poslovne rezultate kompanije.

No, Uprava smatra kako povećanje plaće treba zaslužiti prema pokazanim izvrsnim rezultatima, pa će je dobiti oni radnici koje odredi poslodavac.

Kvalitetne i kvalificirane radnike Uprava Ine može zadržati dobrim primanjima i visokom zaštitom drugih radničkih prava, jer ćemo u protivnom svjedočiti još većem odljevu radnika iz naše najbogatije i najsnažnije hrvatske kompanije”, ističu reprezentativni sindikati, prenosi N1.

Objava BEZ MINUSA NEMA ŽIVOTA Polovina radnika na pumpama Ine radi za minimalac pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Podignuta je optužnica protiv sedmero okrivljenika i jednog trgovačkog društva zbog nezakonite trgovine prirodnim plinom kojom je INA oštećena za gotovo 160 milijuna eura, priopćio je USKOK, piše N1.

Objava PODIGNUTA OPTUŽNICA Nezakonitom trgovinom plina INA je oštećena za gotovo 160 milijuna eura! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nezavisni sindikat radnika Hrvatske (NSRH) danas je priopćio da je potrebno hitno i značajno povećanje plaća vozača, djelatnika na benzinskim postajama i u avio-servisima Ina Grupe te da su članovi tog sindikata u Ina Grupi spremni i na obustavu rada zbog premalih plaća.

NSRH okuplja članove Ina Grupe iz logistike i maloprodajnih servisa, osobito vozače teretnih vozila, tj. cisterni, radnike na benzinskim postajama te radnike avio-servisa.

“Dovođenje jeftine strane radne snage nije rješenje”

Ističu da se u medijima često naglašava financijski uspjeh kompanije, no, da unatoč tome mnoge radnike Ine, poput vozača i djelatnika na benzinskim postajama, banke zbog niskih plaća tretiraju kao siromašne jer s trenutnim primanjima ne mogu podizati stambene kredite.

Vozač cisterne ima osnovnu plaću od tisuću eura neto, dok radnik na benzinskoj postaji ima osnovnu plaću od 800 eura neto. Kažu da ništa bolje ne prolaze ni radnici avio-servisa s tisuću eura neto, koji su zaduženi i za punjenje i provjeru ispravnosti goriva zrakoplova u vlasništvu države, što čini dodatan pritisak i povećava im odgovornost.

Smatraju da dovođenje jeftine strane radne snage nije rješenje, kao ni da radnici rade dodatne poslove, nego hitno i značajno povećanje plaća radnika Ina Grupe.

“Vrijeme je da se prizna da dostojanstven život nije luksuz”

Ističu da su članovi sindikata odlučni izboriti za veće plaće i bolje radne uvjete, a da poslodavac ignorira i ne prepoznaje problem te dodaju da se za veće plaće i bolje uvjete rada ne pita samo poslodavca već i radnike, što će, kažu, pokazati na terenu.

U sindikatu smatraju kako je na mnogim radnim mjestima premalo radnika, što iziskuje dodatni rad i napor, posebice u sezoni, ali i da prostora za poboljšanje radnih uvjeta ima.

“Radnici zaslužuju plaću koja omogućava ne samo preživljavanje, već i uživanje u kvalitetnom životu. Vrijeme je da se prevlada nametnuto mišljenje i prizna da dostojanstven život nije luksuz, već pravo svakog radnika. Dostojanstven život znači sigurnost, stabilnost i mogućnost osobnog razvoja, što radnici Ina Grupe zaslužuju”, priopćeno je iz NSRH, prenosi Index.hr.

Objava SINDIKAT Radnici na Ininim crpkama imaju osnovnu plaću od 800 eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na 11. po redu natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata pristiglo je 158 ideja, a 15 najboljih projekata prema sudu šesteročlanog stručnog žirija nagrađeno je s ukupno 60.000 eura. Jedan od članova komisije bio je i poznati putopisac Kristijan Iličić.

Projekt PD Paklenice “PLANINA BEZ OTPADA” osigurao je sufinanciranje od INE za provedbu sakupljanja, odvoza i propisnog zbrinjavanja otpada nakupljenog oko planinarskih skloništa Vlaški grad i Zavrata.

Ovaj projekt nije samo ekološka inicijativa, već i edukacijska platforma. Dio sredstava društvo će iskoristiti u svrhu edukacije za planinare i ostale zainteresirane osobe o ispravnom zbrinjavanju otpada i pravilnom ponašanju na planini. Sve to ostvarit ćemo uz suradnju naših cijenjenih partnerskih institucija javnih ustanova – Parka prirode Velebit i  Nacionalnog parka Paklenica.

Kroz dvije velike akcije čišćenja koje će se održati u jesen oko skloništa Vlaški grad i Zavrata na Velikom Rujnu, očistit će se površina od oko 2000 m2 i sakupiti oko 1 tona otpada. Ovaj posao odradit će članovi PD Paklenice i drugi volonteri koji su dobrodošli u što većem broju.

Objava PD Paklenica među pobjednicima natječaja ININ – Zeleni pojas s projektom “Planina bez otpada”! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Aktivisti Greenpeacea još jednom su prosvjedovali ispred sjedišta INA-e u Zagrebu, ovoga puta ukazujući na sramotnu činjenicu da je, nakon 1000 dana i 1001 noći od potonuća, plinska platforma Ivana D još uvijek na dnu Jadranskog mora.

– Po svemu sudeći, u slučaju potonule plinske platforme Ivana D čini se da INA igra na kartu prolaska vremena i zaborava. INA je u lipnju ove godine objavila da je bušotina trajno sanirana, bez komentara o sudbini stotina tona starog željeza koje već gotovo tri godine skuplja hrđu na dnu Jadrana. Istovremeno INA se hvali financijskim uspjesima te najavljuje planove za nova bušenja i ulaganja u fosilnu infrastrukturu, kako na moru tako i na kopnu, izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Nedavni Greenpeaceov izvještaj pod naslovom The Dirty Dozen: The Climate Greenwashing of 12 European Oil Companies (hrv. “Prljava dvanaestorica: klimatske floskule 12 europskih naftnih kompanija”) konstatirao je da je INA u 2022. godini – godini energetske krize bez presedana – povećala neto dobit čak za 95% u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč zaradi koju gomila profitirajući na fosilnim gorivima u vrijeme galopirajuće energetske i klimatske krize, INA izbjegava ukloniti stotine tona vlastitog otpada s dna Jadrana. Istraživanje javnog mnijenja, koje je za Greenpeace provela agencija Promocija plus1, pokazuje da čak 74% hrvatskih građana smatra kako Ivanu D treba ukloniti s dna Jadranskog mora.

– U cijeloj situaciji resorno ministarstvo zaduženo za zaštitu okoliša uglavnom šuti, ponašaju se kao da je riječ o nekoj manjoj pogrešci koja će se birokratski riješiti, a ne prvoklasnom skandalu. Povjerenstvo za istragu velike nesreće ne komunicira otvoreno i transparentno s javnošću, informacije dolaze preko medija na kapaljku. Na taj način, umjesto da brinu o očuvanju okoliša i javnom interesu, nadležno ministarstvo i njegova tijela idu niz dlaku zagađivaču Jadrana koji ne želi ukloniti svoj otpad, zaključuje Andrić.

Tijekom lipnja 2023. godine metodom usmene telefonske ankete provedeno je istraživanje na slučajnom uzorku 1000 punoljetnih građana/građanki Republike Hrvatske.

Objava Aktivisti Greenpeacea opet prosvjedovali ispred sjedišta INA-e; INA izbjegava ukloniti stotine tona vlastitog otpada s dna Jadrana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatski poduzetnici koji su obveznici poreza na dobit, njih 150.846 bez financijskih institucija, u 2022. godini ostvarili su konsolidiranu financijsku neto dobit od 46.9 milijardi kuna, što je za 1.7 milijardi ili 3.7 posto više nego godinu ranije, podaci su Financijske agencije (Fina) objavljeni danas.

Pritom je dobit ostvarilo 102.270 poduzetnika ili 67.8 posto od ukupnog broja, i to u visini od 75 milijardi kuna ili 22.2 posto više nego preklani. S druge strane, gubitak je iskazalo njih 48.576 32,2 posto, u visini od 28.1 milijardu kuna ili 74 posto više nego 2021. To je rezultiralo ostvarenjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti od 46.9 milijardi kuna.

Poduzetnici su ostvarili pritom ukupne prihode od 1.099 milijardi kuna, povećavši ih za 77.4 posto u odnosu na 2021. Istodobno, ukupni rashodi dosegnuli su 1.039 milijardi kuna te su bili za 28.5 posto veći.

Ina ostvarila najveće prihode

Najveće prihode u 2022. godini ostvarila je Ina, u visini od 35.1 milijardu kuna, kao i najveću dobit razdoblja u iznosu od 1.8 milijardi kuna.

Po podacima Fine, na inozemnim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 24.586 poduzetnika ili 16.3 posto ukupnog broja, s tim da je, od ukupnih prihoda, 263 milijarde ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od 41.7 posto u usporedbi s 2021. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 205.9 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 57.1 milijardu kuna.

Inače, hrvatski poduzetnici lani su zapošljavali 996.213 zaposlenih prema satima rada ili 4.5 posto više nego godinu ranije, dok je prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih iznosila 6973 kune, što je 9.7 posto više u odnosu na 2021. godinu.

U novu dugotrajnu imovinu u 2022. godini investiralo je 14.477 poduzetnika ili njih 9.6 posto od ukupnog broja i to 34.4 milijarde kuna, što je povećanje od 16 posto u odnosu na prethodno poslovno razdoblje, istaknuli su iz Fine.

Objava Ina ostvarila najveće prihode prošle godine pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vlada je u četvrtak Glavnoj skupštini INA-e d.d. predložila imenovanje Damira Mikuljana, Branimira Škurle i Ive Ivančića za članove Nadzornog odbora INA-e do izbora članova, najduže 6 mjeseci, a NO INA-e izbor Damira Mikuljana za predsjednika NO, na vrijeme od najduže 6 mjeseci.

Na zatvorenom dijelu Vladine sjednice doneseno je još niz kadrovskih odluka, priopćeno je popodne iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Nadzornom odboru Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o. Vlada predlaže imenovanje Saše Bilića za predsjednika Uprave Agencije, do provedbe natječaja za imenovanje predsjednika Uprave, na razdoblje od najduže šest mjeseci.

Donesena je Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija o imenovanju Željke Škaričić vršiteljicom dužnosti ravnatelja tog Centra do imenovanja ravnatelja temeljem provedenog natječaja.

Radi isteka mandata s danom 30. svibnja 2023. razriješen je član Upravnog odbora Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Dražen Opalić, te je ponovno imenovan članom Upravnog odbora koji se imenuje na prijedlog ministra nadležnog za rad, s danom 31. svibnja 2023.

Razriješene su dosadašnje članice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za norme Nina Čulina i Melanija Grubić Sutara. Novim članovima, koji se imenuju na prijedlog Ministarstva nadležnog za gospodarstvo te na prijedlog Radničkog vijeća Zavoda, imenovani su Antonio Pavlečić i Franjo Petkoviček.

Razriješena je dosadašnja članica Upravnog vijeća Hrvatske akreditacijske agencije Nina Čulina, a novom članicom Upravnog vijeća imenovana je Sanja Franc.

Temeljem provedenog javnog natječaja Andrija Vidović, Ernest Bazijanac, Darko Virovac, Jozo Slejko i Miroslav Kovač imenovani su članovima Vijeća Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Istovremeno je Andrija Vidović imenovan predsjednikom, a Ernest Bazijanac zamjenikom predsjednika Vijeća, iz redova imenovanih članova Vijeća, navodi se u priopćenju iz Vlade.

Također donesen je Zaključak kojim se predlaže Skupštini društva Plovput d.o.o. imenovanje Nenada Bugarina i Predraga Zekića za članove Nadzornog odbora toga društva, temeljem provedenog postupka za imenovanje članova Nadzornog odbora, na razdoblje od četiri godine.

Vlada je i donijela Odluku o Godišnjem programu strateških robnih zaliha za 2023. Točka je označena stupnjem “vrlo tajno” te je iz Vlade nisu u mogućnosti objaviti, navodi se u priopćenju.

Na zatvorenome dijelu sjednice Vlade utvrđena su i stajališta Republike Hrvatske za sastanke Vijeća ministara: Vijeće za opće poslove (GAC)  i Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), 30. svibnja.

S obzirom da je riječ o pregovaračkim pozicijama koja će Republika Hrvatska tek zastupati prema drugim državama članicama na sastanku Vijeća, ona se prethodno ne objavljuju.

Vlada će u odgovarajućim rokovima o stajalištima RH te o tijeku i rezultatima rasprave na razini Europske unije, izvještavati Hrvatski sabor, dodaje se u priopćenju.

Objava Evo koga je Vlada predložila za članove Nadzornog odbora INA-e pojavila se prvi puta na Antena Zadar.