Najznačajniji znanstveni događaj godine – „13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine“ (www.isabs.hr) u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), Specijalne bolnice „Sv. Katarina“ i Klinike Mayo, vodeće zdravstvene institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za antropologiju, svečano je zaključen nakon što je Split proteklih dana kao grad domaćin bio u fokusu svjetske znanstvene javnosti.

Svjetska znanstvena elita je ovoga tjedna upravo iz Splita u svijet poslala poruke o najnovijim znanstvenim i medicinskim postignućima iz personalizirane i regenerativne medicine te forenzične i antropološke genetike. U radu Konferencije je sudjelovalo oko petstotinjak uglednih znanstvenika iz vodećih svjetskih znanstvenih institucija te tri Nobelovca – Sir Richard Roberts, prof. dr. Gregg Semenza i prof. dr. Svante Pääbo. Na kongresu su prikazani do sada nikad viđeni rezultati genske i stanične terapije, tkivnog inženjeringa, cjelogenomske analize u novorođenčadi i novih smjerova razvoja imunoterapije u liječenju karcinoma.

U zaključnoj riječi, prof.dr.sc. Dragan Primorac, osnivač i predsjednik ISABS-a, još jednom je zahvalio svim sudionicima, posebno studentima i mladim znanstvenicima, kao i predstavnicima medija te sponzorima, koji su svesrdno podržali Konferenciju. Najavio je sljedeću ISABS konferenciju na kojoj će se u Hrvatskoj ponovno okupiti najveći svjetski znanstvenici, kao i uvijek do sada, s najaktualnijim temama i najnovijim znanstvenim postignućima. Na kraju, posebno se zahvalio članovima organizacijskog odbora i volonterima, pozvanim predavačim, sponzorima, medijima bez čijeg uloženog truda i energije ne bi bilo moguće organizirati konferenciju na ovoj razini. Svima je poručio: „Usudite se sanjati veliko.“

Konferencija je održana u Splitu od 17. do 20. lipnja 2024. godine, s iznimno bogatim znanstvenim programom. Tako je održana sekcija posvećena pok. prof. dr. sc. Mosesu Schanfieldu, uglednom američkom forenzičaru i jednom od osnivača ISABS-a, koji je sudjelovao u identifikaciji skeletnih ostataka iz masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U radu sekcije sudjelovali su najpoznatiji svjetski forenzični genetičari, a predsjedali su prof. Henry Lee, jedan od najpoznatijih forenzičara današnjice i prof. dr. Damir Marjanović, ravnatelj Instituta za antropologiju iz Zagreba.

Tijekom konferencije održan je i čitav niz popratnih događanja, kao što su radionica Nutrigenomics 365, Prva konferencija Međunarodnog društva stručnjaka za regenerativnu medicinu (IARMES), sastanak Liječničke i antidopinške komisije Europskog olimpijskog odbora te predstavljanje nekoliko izuzetno zanimljivih knjiga. Jedna od njih, “Pucanj u Hrvatskoj“, autorice Xiaping Jiang te urednika Henryja C. Leeja, kroz fikcionalnu radnju govori o začetku moderne forenzike u Hrvatskoj, koja se silom prilika morala razviti početkom Domovinskog rata. Predstavljeno je i drugo izdanje forenzičkog priručnika “Forenzičke primjene DNA: Interdisciplinarna perspektiva” u uredništvu prof. dr. sc. Dragana Primorca i prof. dr. sc. Mosesa Schanfielda. “Genetska rekonstrukcija prošlosti: Analiza DNA u forenzici i ljudskoj evoluciji“, knjiga je autora prof. Henryja A. Erlicha, a bavi se korištenjem DNA analize za razjašnjavanje evolucijskih procesa i rješavanje forenzičkih slučajeva. Vrlo zanimljiva bila je i knjiga “Farmakogenomika u kliničkoj praksi“, čiji su urednici Dragan Primorac, Wolfgang Höppner i Lidija Bach-Rojecky, a koja govori o tome kako genetske varijacije među pacijentima mogu utjecati na njihov odgovor na lijekove.

Trinaesta ISABS konferencija obilovala je nizom izuzetno zapaženih izlaganja. Tako je, među ostalim, prof. Manfred Kayser u svom izlaganju pružio pregled posljednjih 20 godina razvoja forenzičke znanosti te je predstavio neke od složenih, no iznimno zanimljivih slučajeva identifikacije pojedinaca na temelju DNA, kao i modele predikcije boje kose i očiju na temelju bioloških biljega. Prof. Doris Taylor naglasila je da svaki drugi Amerikanac boluje od nekog oblika srčane bolesti te je govorila o rješenjima koje regenerativna medicina nudi za bolesti srca, a prof. Nathan LeBrasseur o zdravom starenju, znanstvenoj temi koja je danas vrlo aktualna. Prof. dr. Gordan Lauc, govorio je o personaliziranoj preventivnoj medicini kroz prizmu biomarkera dugovječnosti – glikana. Prof. Guido Kroemer predstavio je najnovije spoznaje o povezanosti hormona stresa i njihovog negativnog utjecaja na imunološki odgovor na pojavu raka te s tim povezane moguće pristupe u liječenju. Prof. Laurence Zitvogel je održala predavanje o povezanosti crijevne mikrobiote, odnosno njenog disbalansa i imunološkog nadzora tumora. Zapaženo je bilo i predavanje Prof. dr. sc. Jung Kyoon Choi o korištenju umjetne inteligencije u imunoterapiji i kreiranju pametnih antitumorskih lijekova visoke specifičnosti te o potencijalu primjene modela baziranih na strojnom učenju za razvoj cjepiva protiv raka. Prof. dr. sc. Zvia Agur, održala predavanje o modelima strojnog učenja koji mogu predvidjeti smrtnost kod pacijenata s COVID-19 te na vrijeme alarmirati o kritičnom stanju pacijenta.

Tijekom sekcije o ulozi gena u zdravlju kroz povijest izlaganje je održao prof. dr. sc. Henry Erlich, znanstvenik u čijem je laboratoriju razvijena lančana reakcija polimerazom (PCR), jedna od osnovnih metoda u molekularnoj biologiji, za koju je dodijeljena Nobelova nagrada. Iako korištena u gotovo svakom laboratoriju koji se bavi analizom DNA, ova metoda široj je javnosti tek nedavno postala poznata i to kao glavna metoda za testiranje infekcije virusom COVID-19.

Prof. dr. sc. Manolis Kellis, vizionar i predvodnik u području primjene umjetne inteligencije u medicini, održao je izuzetno inspirativno predavanje o korištenju umjetne inteligencije u razvoju terapija za razne bolesti. “Zamislite kada biste mogli ušetati u kongresnu dvoranu i točno znati s kime trebate razgovarati. Ili kada bi svaki znanstveni rad imao poveznice za sve relevantne radove na tu temu. Koliko vas je uzbuđeno tom mogućnošću?”, pitao je kongresnu publiku. Prof. Kellisu odgovorila je puna dvorana podignutih ruku, što najbolje potvrđuje relevantnost njegovog predavanja.

Jedan od vrhunaca konferencije svakako je bila tradicionalna televizijska emisija Nobel Spirit, u produkciji Hrvatske radiotelevizije, iz pitoresknog ambijenta na Sustipanu. Riječ je o četvrtom po redu Nobel Spiritu, događaju po kojima su ISABS konferencija i Hrvatska prepoznatljive u svijetu znanosti, budući da se radi o jedinstvenoj prilici i životnoj inspiraciji za mlade znanstvenike, ali i najizvrsnije hrvatske srednjoškolce koji znanstvenicima tek namjeravaju postati, kroz mogućnost susreta i izravnog kontakta s vrhunskim svjetskim znanstvenicima, među kojima svakako prednjače Nobelovci. S obzirom na preko 20 godina dugu povijest ISABS-a, među sadašnjim pozvanim predavačima bili su i brojni nekadašnji mladi znanstvenici, koji su svoje izuzetno uspješne karijere započeli upravo na taj način kroz konferencije ISABS.

Objava Dragan Primorac: „Mi znanstvenici imamo zadatak svijet napraviti boljim mjestom za život!“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

13. ISABS konferencija nastavljena je u utorak 18. lipnja popodnevnim dijelom programa  koji je započeo predavanjem svjetski poznatog Nobelovca prof. Gregga Semenze. Prof. Gregg Semenza američki je fiziolog i profesor medicine na Sveučilištu Johns Hopkins i dobitnik  Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2019. godine za otkriće mehanizma kojim stanice osjete i reagiraju na nisku razinu kisika. Prof. Semenza u svojem je predavanju predstavio izuzetno precizne biološke mehanizme regulacije opskrbe kisikom na razini stanica i cjelokupnog organizma, kao i terapeutske učinke čimbenika koji induciraju hipoksiju (HIF faktora), odnosno  transkripcijskih aktivatora koji reguliraju gene za isporuku i potrošnju kisika u stanicama. Ovi su čimbenici također povezani s kontrolom i inhibicijom rasta kancerogenih stanica što pruža nove mogućnosti u napretku imunoterapije u borbi protiv raka.

Poslijepodnevnu sekcija na temu imunoterapije otvorio je prof. Guido Kroemer predstavivši najnovije spoznaje o povezanosti hormona stresa i njihovog negativnog utjecaja na imunološki odgovor na pojavu raka te moguće terapeutske pristupe u liječenju. Profesor Kroemer je naglasio da, iako je izravan učinak stresa na pojavu raka minimalan, stres ipak značajno utječe na evoluciju, širenje i ishode liječenja raka. Negativan učinak stresa vidjiv je i kroz njegov utjecaj na metabolizam kao i crijevnu mikrobiotu, čime neizravno utječe na imunološke odgovore protiv raka. U nastavku prof. Laurence Zitvogel je održala predavanje o povezanosti crijevne mikrobiote, odnosno njenog disbalansa i imunološkog nadzora tumora, a prof. Nikolaos Skartsis predstavio je liječenje putem regulatornih T-stanica (Treg) za staničnu terapiju, čija se uloga u transplantacijama i autoimunim bolestima sve više istražuje u kliničkim ispitivanjima.

Njegovi rezultati su pokazali da ljudske Treg stanice pozitivno reagiraju na pro-upalne citokine bez ugrožavanja njihove linijske identiteta ili funkcije, što se može iskoristiti u terapijske svrhe. U nastavku je prof. Saad Kenderian predstavio T-staničnu terapiju kao snažan i potencijalno učinkovit lijek u liječenju pacijenata s različitim tipovima leukemija. Uslijedilo je predavanje o cijepljenju dendritičnim stanicama s ciljem liječenja raka i autoimunih bolesti koje je održao prof. Zwi Berneman, dok je prof. Robert Ferris prezentirao inovativne terapije i usklađivanje intenziteta liječenja za pacijente s rakom glave i vrata. Profesor je predstavio personalizirane strategije imunoterapije u liječenju raka te rezultate kliničkih ispitivanja koja su u tijeku. Sekcija je zaključena predavanjem prof. Elizabeth Appleton koja je naglasila važnost korištenja  endogenog T-staničnog receptora (TRC) u stanicama tumora i potencijal za korištenje virusnog imuniteta u terapeutske svrhe.

Treći je dan kongresa započeo sesijom o jednoj od najaktualnijih tema današnjice, umjetnoj inteligenciji (AI), i njenoj primjeni u medicini u svrhu poboljšanja dostupnih metoda liječenja.  Sesiju je otvorio prof. dr. sc. Jung Kyoon Choi, s predavanjem o korištenju umjetne inteligencije u imunoterapiji i kreiranju pametnih antitumorskih lijekova visoke specifičnosti te o potencijalu primjene modela baziranih na strojnom učenju za razvoj cjepiva protiv raka. Zatim je dr. Tae Hyun Hwang s Klinike Mayo zaintrigirao publiku svojim govorom o upotrebi AI za 3D modeliranje u svrhu analize tumorskog mikrookoliša, koji predstavlja neizostavnu komponentu za bolje razumijevanje patofiziologije tumora. Nastavilo se u sličnom tonu, na sjecištu onkologije i umjetne inteligencije, s odabranim predavanjem dr. Yurija Kogana o primjeni umjetne inteligencije za predviđanje odgovora na terapiju kod bolesnika s melanomom. Prof. dr. sc. Samuel Volchenboum zatim je održao fascinantno predavanje o tome kako se podaci mogu upotrijebiti za opće dobro i poboljšanje zdravstvene skrbi, s posebnim naglaskom na pedijatrijske onkološke pacijente i rijetke bolesti.

“Na globalnoj razini, od ukupnih smrtnih slučajeva djece uzrokovanih rakom, čak 43% njih nikada nije bilo dijagnosticirano. U afričkim zemljama, ta poražavajuća brojka iznosi 57%, dok je u Europi i SAD-u iznosi samo 3%. No, veća dostupnost podataka to može pomoći izjednačiti”, rekao je dr. Volchenboum. Važnost njegovog rada te rada njegove grupe prepoznao je i predsjednik SAD-a, koji im je dodijelio posebno priznanje za predanost otvorenoj znanosti. Uslijedilo je predavanje u kojem je voditeljica sesije, prof. dr. sc. Zvia Agur, održala predavanje o svom radu na modelima strojnog učenja koji mogu predvidjeti smrtnost kod pacijenata s COVID-19 te na vrijeme alarmirati o kritičnom stanju pacijenta. Njen rad upućuje na to da se razlika između onih koji prežive i onih koji podlegnu infekciji nalazi u genima koji kontroliraju proces glikolize i ovise o količini kisika u organizmu, dok pak sam proces glikolize utječe na replikaciju virusa i tijek bolesti. Voditeljica sesije zatim je podij prepustila dr. Arezou Ghazani, koja je održala predavanje o unaprjeđenju precizne medicine kroz integraciju genomskih i kliničkih podataka velikih razmjera. Prijepodnevna sekcija završila je predavanjem prof. dr. sc. Manolisa Kellisa, vizionara za primjenu umjetne inteligencije u medicini, koji je održao inspirativno predavanje o korištenju AI u razvoju terapija za razne bolesti. “Zamislite kada biste mogli ušetati u kongresnu dvoranu i točno znati s kime trebate razgovarati. Ili kada bi svaki znanstveni rad imao poveznice za sve relevantne radove na tu temu. Koliko vas je uzbuđeno tom mogućnošću?”, pitao je kongresnu publiku. Dr. Kellisu odgovorila je puna dvorana podignutih ruku, što najbolje potvrđuje relevantnost njegovog predavanja.

U sklopu bogatog programa ovog prijepodneva također je održan i sastanak Liječničke i antidopinške komisije Europskog olimpijskog odbora te su predstavljene dvije knjige. Prva promocija održana je za knjigu “Gunshot in Croatia”, autorice Xiaping Jiang koja govori o identifikaciji žrtava Domovinskog rata u Hrvatskoj. Prof. Primorac se u svom govoru tijekom promocije prisjetio tog zahtjevnog razdoblja i zahvalio ključnim osobama koje su sudjelovale u navedenom, kako onima iz inozemstva, poput prof. Henryja Leeja i prof. Mitchella Hollanda, tako i onima iz Hrvatske i regije, poput prof. Damira Marjanovića i prof. Šimuna Anđelinovića. U nastavku je predstavljeno i drugo izdanje udžbenika “Forensic DNA Applications: An Interdisciplinary Perspective”, urednika Dragana Primorca i Mosesa Schanfielda.

Objava 13. ISABS KONFERENCIJA U Splitu: U znaku novih istraživanja raka i umjetne inteligencije… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na 13. ISABS konferenciji, koja se održava u Splitu u hotelu Radisson Blu, nastavljen je bogat program u ponedjeljak 17. lipnja. Poslijepodnevni dio konferencije započeo je predavanjem Sir Richarda J. Robertsa čime je otvoren dio konferencije posvećen dobitnicima Nobelove nagrade. Sir Richard J. Roberts dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1993. godine, a svoje je izlaganje posvetio ulozi metilacije DNA u bakterijama.

Nastavak poslijepodnevne sesije posvećen je pok. prof. dr. sc. Mosesu Schanfieldu, američkom forenzičaru i osnivaču ISABS-a, koji je sudjelovao u identifikaciji skeletnih ostataka iz masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sesiju su vodili prof. Henry Lee i ravnatelj Instituta za antropologiju, prof. Damir Marjanović. Prvi predavač, dr. Walter Parson, govorio jendrijske DNA u forenzici kroz kronološki pregled najznačajnijih otkrića. Između ostalog, spomenuo je i analizu mitohondrijske DNA u poznatom slučaju identifikacije obitelji Romanov. U nastavku je prof. Bruce Budowle održao predavanje o forenzičkim alatima i bazama podataka za pretraživanje osumnjičenika za zločine te je publiku pobliže upoznao sa zanimljivim slučajevima identifikacije ubojica u sklopu više slučajeva diljem Sjedinjenih američkih država.

Sesija se nastavila s predavanjem prof. Mitchella Hollanda koji je govorio o sekvenciranju cijelih mitogenoma i najnovijioj tehnologiji koja navedeno omogućuje s visokom preciznošću i u iznimno brzom vremenskom periodu. Dr. Susan Walsh je zatim predstavila koliko informacija o ljudskom fenotipu, odnosno izgledu (ponajviše licu) možemo predvidjeti iz DNA i kako izgledaju rezultati navedenih istraživanja, odnosno rekonstrukcije lica. Dr. Eskeatnaf Mulugeta održao je predavanje o budućnosti istrage zločina u eri jednostaničnih omics metoda koje se nastoji uvesti u forenzična ispitivanja, a koje imaju široki spektar primjena, od određivanja spola i identifikacije pojedinaca do predviđanja fenotipova.

U nastavku se prof. Frederick Bieber javio video linkom iz Sjedinjenih američkih država s izlaganjem o izazovima korištenja DNA kao traga u u sudskim vještačenjima. Pri tome se osvrnuo i na slučaj poznate tvrtke “23andme” koja se našla u središtu sudskog procesa zbog hakerskog napada i posljedičnog otkrivanja osobnih podataka gotovo sedam milijuna korisnika.

Na samom kraju sesije predavanje je održao prof. Antti Sajantila koji se osvrnuo na vezu između forenzičke virologije i arheovirologije te je naglasio da DNA virusa također može pružiti informacije o geolokaciji domaćina, kako danas tako i u prošlosti. Poslijepodnevni dio programa zatvorio je prof. Henry Lee iznimno zanimljivim predavanjem o korištenju i zlouporabi genetskih dokaza u kriminalističkim istragama. Osvrnuvši se na izazove s kojima su se istražitelji forenzičari susretali u prošlosti, ukazao je i na izazove koji tek slijede. Paralelno s glavnim programom održana je i Nutrigenomics 365 radionica, kao i Prva konferencija Međunarodnog društva stručnjaka za regenerativnu medicinu (IARMES).

13. ISABS konferencija nastavljena je u utorak 18. lipnja jutarnjom sekcijom Regenerativna medicina. Prvo predavanje održala je prof. Julie Allickson, a odnosilo se na razvoj bioterapeutičkih metoda i kliničkih istraživanja usmjerenih novim pristupima liječenju u Mayo klinici. Prof. Allickson je ravnateljica Centra za regenerativnu bioterapiju Klinike Mayo u kojoj se godišnje liječi 1.3 milijuna pacijenata iz čak 130 zemalja svijeta. Sljedeće predavanje predstavilo je napredak u novim metodama i korištenju genske terapije u liječenju osteoartritisa.

Prof. Christopher Evans izložio je povijesni razvoj genske terapije temeljene na adenovirusima koji traje već više od tri desetljeća. Predkliničke studije pokazale su dobre rezultate liječenja te su trenutno u tijeku klinička istraživanja na pacijentima koji boluju od osteoartritisa. U nastavku sesije prof. Elisabeth Rosado Balmayor predstavila je potencijal korištenja glasničke RNA kao alternative genskoj terapiji u regenerativnoj medicini, specifično u regeneraciji koštano mišićnog tkiva.

Prof. Rosado Balmayor istaknula je da glasnička RNA može biti korištena za ekspresiju bilo kojeg proteina i posljedično liječenja velikog broja bolesti. Izložena predklinička istraživanja na stanicama i animalnim modelima pokazala su značajne rezultate i velik potencijal za buduće kliničke studije, posebno u procesima zacjeljivanja kostiju. Zatim je doktorandica Nikolina Pleić predstavila statistička istraživanja koja pokazuju značajne dobrobiti korištenja vitamina D u poboljšanju hormonalnog statusa i funkcije štitnjače, a koja se temelje na Mendelovoj korelaciji i randomizaciji. Program je nastavljen predavanjem našeg vodećeg znanstvenika i predsjednika ISABS-a prof. Dragana Primorca je predstavio rezultate liječenja osteoartritisa mikrofragmentiranim masnim tkivom koje sadrži mezenhimalne stromalne i druge stanice, a koje se provodi u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina. Rezultati nedvojbeno pokazuju porast razine glikozaminoglikana unutar hrskavičnog tkiva te povećanje pokretljivosti ekstremiteta i smanjivanje boli. Isto tako prikazao je preliminarne rezultate OMICS analize u plazmi pacijenata s osteoartitisom nakon aplikacije mikrofragmentiranog masnog tkiva.

U nastavku, prof. Giuseppe Orlando izložio je inovativnu metodu prijenosa i transplantacije mitohondrija u regenerativnoj medicini, posebno regeneraciji organa. Ova tehnika ima potencijal značajno unaprijediti tretmane za različite bolesti i stanja koja uzrokuju oštećenje organa, pružajući nove mogućnosti za regeneraciju i oporavak pacijenata. Prof. Peter Wheling predstavio je terapiju liječenja bolesnika s kroničnom boli, osteoartritisom te sportskih ozljeda temeljenu na autolognoj terapiji serumom. Profesor je objasnio mehanizme regeneracije i inhibicije boli koji se aktiviraju autolognom terapijom serumom, te je izložio rezultate kliničkih studija koje potvrđuju učinkovitost ove terapije i njezine pozitivne ishode za pacijente. U nastavku, prof. Vered Kivity održala je predavanje o potencijalnoj primjeni mezehimalnih stromalnih stanica u unapređenju regenerativne medicine te je predstavila terapiju s izvanrednim rezultatima u svrhu smanjenja smrtnosti kod teškog respiratornog distresa, a koju provodi u tvrtki Bonus BioGroup koja surađuje sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina.

Nakon jutarnjih predavanja, uslijedila su predstavljanja knjiga, a koje donose važne spoznaje i inovacije u područjima genetike i farmakogenomike. Prva knjiga, “Genetska rekonstrukcija prošlosti: Analiza DNA u forenzici i ljudskoj evoluciji”, autora prof. Henryja A. Erlicha, bavi se korištenjem DNA analize za razjašnjavanje evolucijskih procesa i rješavanje forenzičkih slučajeva. Ova knjiga pruža detaljan uvid u tehnike i primjene genetske analize, te ističe važnost DNA u razumijevanju ljudske prošlosti i identifikaciji u forenzičkim istragama.

Druga knjiga, “Farmakogenomika u kliničkoj praksi”, čiji su urednici Dragan Primorac, Wolfgang Höppner i Lidija Bach-Rojecky, istražuje kako genetske varijacije među pacijentima mogu utjecati na njihov odgovor na lijekove. Ova knjiga pruža kliničarima i istraživačima praktične smjernice za implementaciju farmakogenomike u medicinsku praksu, čime se omogućava personalizirani pristup liječenju. Obje knjige predstavljaju značajne doprinose znanosti, nudeći napredne metode i praktične primjene koje unapređuju medicinska istraživanja i praksu. Jedan od ključnih događaja kongresa je tradicionalna emisija “Nobel Spirit” koja će se održati danas poslijepodne, a emitirat će se uživo putem Hrvatske radiotelevizije sa splitskog Sustipana. Emisija će ugostiti tri Nobelovca, Sir Richarda Robertsa, prof. dr. Gregga Semenze i prof. dr. Svantea Pääba, a cilj je javnosti približiti njihova promišljanja o svojim istraživanjima, otkrićima koja su dovela do Nobelove nagrade, ali i raspraviti njihove poglede u znanstvenu budućnost…

Objava HRVATSKA U DALMACIJI DOMAĆIN 13. ISABS KONFERENCIJI: U Splitu nastavak niza vrhunskih znanstvenih predavanja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Primorac: “Ovaj događaj na najbolji mogući način prikazuje golemi potencijal hrvatske znanosti putem suradnje s vodećim svjetskim institucijama poput Mayo Clinic. Ovim Hrvatsku pozicioniramo na sve svjetske znanstvene mape; jednostavno o ovakvoj Hrvatskoj sam sanjao.”…

Split je ovih dana u središtu znanstvene pozornosti. Najznačajniji znanstveni događaj godine –
„13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational
Medicine“ (www.isabs.net) u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti
(ISABS), Specijalne bolnice „Sv. Katarina“ i Klinike Mayo, vodeće zdravstvene institucije u
Sjedinjenim Američkim Državama, u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti
(AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog
društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu)
medicinu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za antropologiju ponovo stavlja Republiku Hrvatsku u
središte pozornosti svjetske znanstvene javnosti.
ISABS konferencije predstavljaju jedan od najvećih “znanstvenih brandova” u čijem bogatom
znanstvenom programu sudjeluju sudionici iz čitavog svijeta. Podatak da je do danas službenu
web stranicu ISABS-a (www.isabs.hr) posjetilo više od milijun posjetitelja te je u radu kongresa
sudjelovalo preko 6.000 znanstvenika i 800 pozvanih predavača, uključujući 10 dobitnika
Nobelove nagrade, iz više od 78 država svijeta, sam po sebi govori o snazi ovog hrvatskog
“znanstvenog branda”, prepoznatog u svijetu znanosti.
Svečanom otvorenju nazočili su brojni uglednici iz akademskog, znanstvenog i javnog života,
kao i čelni ljudi najznačajnijih svjetskih udruženja i institucija iz područja genetike,
personalizirane i regenerativne medicine…
Uvodnu riječ održao je prof. dr. Stanimir Vuk-Pavlović, jedan od osnivača ISABS-a i direktor
ovogodišnjeg znanstvenog programa, koji je naglasio međunarodnu važnost kongresa i njegov
izniman multidisciplinarni karakter te je najavio prvo, istaknuto predavanje prethodnog direktora
programa ISABS-a, prof. dr. sc. Manfreda Kaysera. Prof. Kayser je u svom izlaganju pružio
pregled posljednjih 20 godina razvoja forenzičke znanosti te je predstavio neke od složenih, no
iznimno zanimljivih slučajeva identifikacije pojedinaca na temelju DNA, kao i modele predikcije
boje kose i očiju na temelju bioloških biljega. Iza njega je uslijedio prof. dr. Gordan Lauc,
direktor tvrtke Genos, koji je govorio o personaliziranoj preventivnoj medicini kroz prizmu
biomarkera dugovječnosti – glikana. Istaknuo je da je tvrtka Genos globalni pionir u
visokoprotočnoj glikomici koji je u posljednjih 15 godina analizirao više od 80% svih glikoma
objavljenih u sklopu velikih kliničkih i epidemioloških studija.

Uslijedilo je svečano otvaranje kongresa uz nazočnost brojnih visokih uzvanika. Otvaranje
kongresa započeo je predsjednik i osnivač ISABS-a, prof. Dragan Primorac, koji je istaknuo da
je danas Hrvatska u središtu svjetske znanstvene pozornosti te da ulazimo u novu eru
molekularnog profiliranja pacijenata. Posebno je ovom prilikom čestitao i Sveučilištu u Splitu
koje ove godine slavi 50. obljetnicu svog postojanja te se prisjetio se i trećeg osnivača ISABS-a,
prof. Mosesa Schanfielda. Nakon njega, pozdravni govor održao je Nathan LeBrasseur,
ravnatelj prestižne američke klinike Mayo koja je ujedno i jedan od glavnih organizatora
kongresa. Rekao je kako je veza između Mayo klinike (sa svojih 60 000 zaposlenika),
Specijalne bolnice Sv. Katarina i ISABS-a iz male zemlje kao što je Hrvatska zajednička strast i
vizija prema znanosti s jasnom kliničkom primjenom inovacija. Christopher R. Thompson,
predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS), koji je po prvi puta u Hrvatskoj,
naglasio je snagu partnerstva između ISABS-a i AAFS-a i ljepotu naše zemlje te je pozvao
sudionike na izniman događaj u sklopu kongresa – rekonstrukciju poznatog slučaja Phila
Spectora, koji će se održati zadnji dan kongresa. Također je najavio sudjelovanje najpoznatijeg
američkog forenzičkog stručnjaka, prof. Henryja Leeja.

U nastavku svečanog otvaranja skup su pozdravili prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta
u Splitu, a dobrodošlicu u Grad Split sudionicima konferencije poželio je gradonačelnik, prof.
Ivica Puljak. Skupu se obratio i ministar turizma i sporta, gdin. Tonči Glavina koji je spomenuo
neke od najvećih umova Republike Hrvatske poput Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, koji su
promijenili svjetsku znanost. Naposljetku je gdin. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga
sabora, izjavio da mu je iznimna čast biti ovdje te da očekuje vrhunsku razinu znanstvene
rasprave. Naglasio je i da je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske ulaganje u znanje i
tehnološki razvoj te je pohvalio sinergiju suradnje klinike Mayo, Specijalne bolnice Sv. Katarina i
ISABS-a kao svjetski brend. Svojim govorom je i službeno otvorio kongres. Svi govornici su se
složili da su ISABS konferencije izuzetno važne u globalnom pozicioniranju Hrvatske u području
znanosti, inovacija i konkurentnosti gospodarstva.
Svečano otvorenje uveličano je i nastupima operne pjevačice Marije Vidović te klape “Partenca”
s nekoliko spektakularnih izvedbi, odajući time počast tradicijskom nasljeđu klapskog pjevanja u
Hrvatskoj.
Nakon svečanog otvaranja, prijepodnevni dio programa nastavljen je s dva predavanja. Prof.
Doris Taylor naglasila je da svaki drugi Amerikanac boluje od nekog oblika srčane bolesti te je
govorila o rješenjima koje regenerativna medicina nudi za bolesti srca, a prof. Nathan
LeBrasseur o zdravom starenju, znanstvenoj temi koja je danas vrlo aktualna.

*************************************************

Nobelovci tradicionalno na ISABS-u
Vrhunac kongresnih događanja su svakako predavanja tri Nobelovca, Sir Richarda Robertsa,
prof. dr. Gregga Semenze i prof. dr. Svantea Pääba, koji će u utorak, 18. lipnja, sudjelovati u
tradicionalnoj emisiji „Nobel Spirit“. Zbog kompleksne situacije u Izraelu, uz sva nastojanja
izraelski Nobelovac prof. dr. Aaron Ciechanover još uvijek nije uspio poletjeti za Hrvatsku. Cilj

emisije je javnosti približiti njihova promišljanja o svojim istraživanjima, otkrićima koja su dovela
do Nobelove nagrade, ali i raspraviti njihove poglede u znanstvenu budućnost. Emisija će se
emitirati uživo putem Hrvatske radiotelevizije sa splitskog Sustipana.

**********************************************

Lauc, LeBrasseur, Ljutić, Puljak, Glavina, Jandroković…

Gordan Lauc: “Dugovječnost je vlastiti izbor pojedinca, a životni stil je najvažniji element zdrave
dugovječnosti. Upravo analiza glikana može doprinijeti razumijevanju mehanizma nastanka
starosti”.
Nathan LeBrasseur: “Danas sam u Hrvatskoj jer Mayo kliniku, Specijalnu bolnicu Sv. Katarina i
ISABS veže zajednička strast i vizija prema znanosti koja ima jasnu kliničku primjenu.”
Dragan Ljutić: “Dragan Primorac je jedan od najvećih ambasadora našeg Sveučilišta i same
Republike Hrvatske i zahvaljujem mu na organizaciji ovog impresivnog kongresa.”
Ivica Puljak: “Grad Split, koji s događajima ove vrste sve više postaje i međunarodni grad
znanost, je najljepši grad na svijetu, to mogu reći objektivno kao znanstvenik.”
Tonči Glavina: “Ovim događajem šaljemo prekrasnu poruku iz Splita, poruku koja će obići svijet
i pozicionirati Hrvatsku kao zemlju znanstvene izvrsnosti. Nismo samo lijepa zemlja, već i
zemlja znanja i velikih umova.”
Gordan Jandroković: “Mislim da ne pretjerujem ako kažem da je Split danas u centru pozornosti
globalne znanstvene zajednice. Ovaj događaj u organizaciji ISABS-a, Mayo Clinic i Specijalne
bolnice Sv. Katarina nedvojbeno je jedan od ključnih znanstvenih događaja u 2024. godini.
Znanstvenici imaju značajnu, ako ne i najvažniju ulogu u izazovima koji nas očekuju u zdravstvu
u budućnosti.”

Objava U DALMACIJI VRHUNSKI SVJETSKI ZNANSTVENICI: Split domaćin 13. ISABS konferencije, otvorena danas… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

13. Kongres primijenjene genetike i predavanja o translacijskoj medicini  ISABS, započinjeovoga ponedjeljka 17.lipnja u 10 sati u Hotelu Radisson Blu Resort and Spa u Splitu.

Znanstveni kongresi koje organizira International Society for Applied Biological Sciencesn (ISABS) u suradnji s vodećom američkom zdravstvenom institucijom Mayo Clinic, American Academy for Forensic Sciences i Specijalnom bolnicom Sv. Katarina predstavljaju jedan od najvećih svjetskih znanstvenih „brand-ova“ iz područja personalizirane medicine te kliničke, forenzičke i antropološke genetike. ISABS je 1997. godine osnovao prof.dr. Dragan Primorac, a od početaka u vodstvu ISABS-a su prof.dr. Moses Schanfield (George Washington University) i prof.dr. Stanimir Vuk-Pavlović (Mayo Clinic).

U radu dosadašnjih kongresa sudjelovalo je deset dobitnika Nobelove nagrade te više od 6.000 znanstvenika i 800-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz 78 država, što je Republiku Hrvatsku odredilo kao jednu od najznačajnijih destinacija iz područja znanosti, zdravstva, inovacija i turizma. Dolazak u Split potvrdili su i brojni dobitnici Nobelove nagrade među kojima su Sir prof.dr. Richard Roberts, prof. dr. Aaron Ciechanover, prof. dr. Gregg Semenza i prof.dr. Svante Paabo.

Istodobno s ISABS konferencijom organiziramo i u svijetu jedinstvenu manifestaciju "Nobel Spirit" tijekom koje dobitnici Nobelove nagrade raspravljaju o personaliziranoj medicini budućnosti, razvoju znanosti i biomedicine te društva u cijelosti. Uz više od 500 liječnika, znanstvenika, studenata, itd., u svečanosti otvaranja sudjelovat će brojne osobe iz javnog i političkog života Hrvatske među kojima su g. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, g. Tonči Glavina, ministar turizma i sporta RH, prof.dr. Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, prof.dr. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, i brojni drugi.

Zbog značaja konferencije i novih iskoraka u medicini koji će se predstaviti tijekom kongresa, u radu kongresa po prvi put u Hrvatskoj sudjeluju članovi Zdravstvene komisije Europskih olimpijskih odbora kao i vodstvo International Regenerative Medicine Experts Society.

Objava ISABS U DALMACIJI Split domaćin 13. Kongresa primijenjene genetike i predavanja o translacijskoj medicini pojavila se prvi puta na Antena Zadar.