Dr. sc. Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar rekao je za HTV kako je Hrvatska baštinik loše demografske politike te da se stvari moraju trajno mijenjati kako bi se zaustavilo demografsko opadanje.

Stopa fertiliteta u Hrvatskoj je posljednji put bila viša od 2 djeteta po ženi prije 56 godina, odnosno 1967. godine i otada se kontinuirano smanjuje. Danas je ona pala na 1.45, dok je prosjek u Europi 1.48, a u Europskoj uniji 1.53.

Turk tvrdi da su demografski procesi dugotrajni te da se ne može sve svesti na jednu vlast jer kod nas ovakvi procesi traju od 60-ih godina prošlog stoljeća.

“Demografi u Hrvatskoj već 70-ih godina počeli su pisati da će nam se ovakva situacija dogoditi, ali malo tko ih je slušao. Mi smo baštinici loše demografske politike dugi niz godina”, istaknuo je. Smatra kako bi primarno bilo dobro vratiti iseljenike u Hrvatsku. No, kako kaže, to je iluzorno jer svi koji odu rijetko se vraćaju. “U Hrvatskoj treba prije svega poboljšati ekonomsku i društvenu situaciju koje su trenutno nestimulativne za mlade te upravo zato odlaze”, naglasio je.

Naveo je kako je Europa “najstariji” kontinent i ima stopu fertiliteta ispod 2.1, a to je stopa koja omogućava obnovu stanovništva. “Zapadna Europa ima bolje demografske pokazatelje od istočne Europe”.

“Mi smo u prirodnoj depopulaciji od 1991. godine. To znači da otada do danas Hrvatska bilježi više umrlih nego rođenih, što će se nastaviti. Vjerojatno će se početi useljavati stranci, a Hrvati i dalje iseljavati. Supstitucija stanovništva se polako događa”, naglašava. Dodaje kako je naša tragedija što gubimo obrazovano stanovništvo. Kako kaže, Hrvatska puno ulaže u obrazovanje građana, a oni odlaze iz zemlje.

Turk ističe kako je Hrvatska jedno od “najstarijih” društava u Europi i da to sa sobom nosi niz problema.

“Staro stanovništvo treba povećanu medicinsku skrb jer više obolijeva, veliki izdaci su za mirovine što se izdvaja iz državnog proračuna te se postavlja pitanje kako ga puniti. Mi imamo indeks starenja 156.2, što znači da na 100 mladih stanovnika u dobi od 0 do 19 godina ide 156 onih koji su stariji od 60 godina. U takvim zemljama ne može se očekivati ekonomski razvitak.”

“Strašno je kada vidimo zadnji popis stanovništva koji govori kako nas ima, nikada manje, ispod 4 milijuna. Demografska problematika je strateška problematika Hrvatske i to bi trebalo biti iznad politike i glede tog pitanja trebao bi postojati konsenzus svih stranaka”, istaknuo je.

Turk je zaključio kako gradovi načelno imaju bolje demografske podatke od ruralnih prostora. Smatra da je hrvatski ruralni prostor demografski uništen, a to se ponajviše odnosi na istočnu i gorsku Hrvatsku.

Objava Demograf Turk: “Useljavaju stranci, Hrvati iseljavaju. Događa se supstitucija društva” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U EU se odselilo 25 posto više državljana RH nego godinu prije, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da je odljev stanovništva naglo pao tijekom pandemije, no u 2022. dosegnuo je pretpandemijsku razinu.

Lanjska godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili. Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.

Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače: broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine.

U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo 32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio 25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih iseljenih (14.148).

Rast odseljenih u države EU u odnosu na 2021. iznosi oko 25 posto. U 2020., prvoj godini korone, broj iseljenih hrvatskih državljana bio je još niži te je pao na razinu iz 2014 – godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Ekonomska kriza u Hrvatskoj tada se još uvijek snažno osjećala, nezaposlenost je bila visoka, a kupovna moć slaba. Otvaranje granica potaknulo je val iseljavanja u bogatije države, a broj iseljenika s hrvatskim državljanstvom dramatično je rastao iz godine u godinu.

Rekord je postavljen 2017., kad je Hrvatsku napustilo čak 45.367 njezinih državljana. I to prema podacima službene statistike, što znači da je riječ samo o onim državljanima koji su odmah policiji odjavili prebivalište i prijavili preseljenje.

Statistički podaci o dolasku hrvatskih državljana u druge države, prije svega Njemačku, Austriju i Irsku, pokazivali su da je stvaran broj iseljenika višestruko veći.

Objava Iz zemlje se odselilo 25 posto više državljana nego godinu ranije! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je velik dio radnika iz drugih zemalja.

Demograf Ivan Čipin kaže da je riječ o očekivanim trendovima s obzirom na to koliko je stranih radnika u Hrvatskoj. Vjeruje da je i među 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje. Podaci od prije dvije godine pokazuju da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca odnosno nisu svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da se njihov migrantski trend smanjuje. Dodaje da u tim “radnim” migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze.

“Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji”, naglašava Čipin.

Vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Nakon toga se situacija pomalo smirivala i taj negativni omjer je padao, ali je tek u prošloj godini stigla pozitiva.

“Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u sektorima u kojima treba manje kvalificirane radne snage poput trgovine, građevine, turizma…”, kaže Čipin koji je uvjeren da će i dalje trebati uvoziti radnu snagu, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje uslužnih djelatnosti. Dodaje i da “naše migracije nisu tipične” jer oni koji dolaze u Hrvatsku uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili već samo zbog posla i jer uglavnom dolaze sami muškarci.

Što se pak tiče iseljavanja hrvatskih građana, Čipin drži da je kriva percepcija prema kojoj uglavnom odlaze visokoobrazovani.

“Više odlaze oni sa srednjim obrazovanjem i fizički radnici, pa zapravo nije tolika drama s visokoobrazovanima kao što se to pokušava prikazati”.

Objava Mijenjaju se trendovi; U Hrvatsku se 2022. više ljudi doselilo nego iz nje iselilo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.