Objava TRAGOVI NEANDERTALACA Senzacionalno arheološko otkriće u velebitskoj špilji Pećina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Arheološki muzej Zadar, u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Muzejom antičkog stakla, provodi sustavno istraživanje rimske vile iz ranocarskog razdoblja. Projekt vode muzejski savjetnik dr. sc. Jakov Vučić i kustos Slavko Šarčević iz Arheološkog muzeja, Igor Borzić s Odjela za arheologiju te Anamarija Eterović-Borzić iz Muzeja antičkog stakla.

Dosadašnja istraživanja – otkrivaju nam iz Grada – otkrila su brojne zidove, kamene podnice, mozaike i različite arhitektonske elemente koji svjedoče o bogatstvu i važnosti lokaliteta. Rezultati upućuju na slojevite graditeljske faze i visoku razinu uređenja prostora.

Istraživanja su i dalje u tijeku, a očekuje se da će donijeti nove spoznaje o životu i kulturi na ovom području tijekom rimskog, ali i srednjovjekovnog razdoblja, budući da je uz ostatke vile izgrađena srednjovjekovna crkvica.

Projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija, koje kontinuirano podržava arheološka istraživanja, kao i Grada Novalja.

Objava ARHEOLOŠKI I MUZEJ STAKLA Na lokalitetu Košljun: U suradnji sa Sveučilištem- istražuju rimsku vilu iz ranocarskog razdoblja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U lipnju 2025. tim arheologa s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru ponovno se vraća Pećini u Ždrilu, jednoj od najintrigantnijih pretpovijesnih lokacija na istočnoj obali Jadrana. Smještena na dramatičnom položaju iznad Novigradskog ždrila, ova pećina – doslovno ukliještena između mora i planinskog reljefa – još jednom postaje arheološki laboratorij na otvorenom, gdje se u slojevima zemlje traže odgovori na pitanja stara tisućljećima.

Ovogodišnja istraživanja, pod vodstvom dr. sc. Marija Bodružića i dr. sc. Darija Vujevića, usmjerena su na neolitičke slojeve – razdoblje u kojem su se prve ljudske zajednice počele trajno naseljavati, uzgajati biljke i pripitomljavati životinje. Upravo ti nalazi, kako ističu voditelji, “omogućuju nam da rekonstruiramo svakodnevicu zajednica koje su živjele u neposrednoj blizini mora, ali u neposrednom dodiru i s planinskim zaleđem”. Lokacija je jedinstvena jer se nalazi na prirodnoj raskrsnici – s jedne strane otvara pogled na Novigradsko more i Ravne kotare, a s druge gleda prema Velebitu – i kao takva pruža rijedak uvid u prilagodbu ljudi na različite okolišne zone…

Istraživanja se odvijaju u sklopu prestižnog međunarodnog znanstvenog projekta Last Neandertals, financiranog iz iznimno konkurentnog programa Europskog istraživačkog vijeća (ERC Synergy Grant). Riječ je o interdisciplinarnom pothvatu kojemu je cilj rasvijetliti jedan od najvećih misterija ljudske povijesti – nestanak neandertalaca i pojavu Homo sapiensa u Europi. Projekt okuplja timove sa sveučilišta u Sieni, Bologni, Haifi, Pisi i Kölnu, a hrvatski dio priče vodi zadarski arheološki tim. “Upravo kombinacija lokalnih istraživanja i globalnog konteksta daje ovom projektu posebnu znanstvenu težinu. Svaki artefakt iz Ždrila nosi informacije koje mogu promijeniti širu sliku o čovjekovu razvoju”, ističu iz zadarskog tima.

Pećina u Ždrilu ne otkriva samo kamene alatke i tragove ognjišta – ona čuva i svjedočanstva o klimatskim uvjetima i sezonskom kretanju ljudi iz neolitika. U suradnji s projektom BivalveSPEECH, kojim rukovodi dr. sc. Melita Peharda s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, analiziraju se školjkaši pronađeni u pećinskim slojevima. Kroz mikroskopske analize rasta ljuštura i kemijskog sastava, znanstvenici rekonstruiraju sezonalnost boravka u pećini i klimatske uvjete prije više od 7000 godina. Kako ističu iz tima, “školjke su poput crne kutije prošlosti – otkrivaju ritmove života i prirodne uvjete s preciznošću koju do jučer nismo mogli zamisliti”.

Zanimljivo je i da se u jesen planira nastavak istraživanja paleolitičkih slojeva pećine, čime će se otvoriti još dublji vremenski horizont, sve do razdoblja kada su europskim krajolicima hodali posljednji neandertalci. Ti najstariji slojevi, zatrpani pepelom, zemljom i sedimentima, čuvaju zapise o najranijim ljudskim koracima na ovom prostoru. “Pećina je arhiva u kamenu. Svaki njezin sloj nova je stranica knjige koju učimo čitati uz pomoć moderne tehnologije, ali i arheološke intuicije”, poručuju iz tima.

Ovogodišnja kampanja u Ždrilu pokazuje koliko je važno ulagati u sustavna i multidisciplinarna istraživanja, ali i koliko lokalne lokacije poput ove mogu imati globalni znanstveni odjek. Dok istraživači pod ljetnim suncem i u sjeni pećinskog ulaza slažu priču o čovjekovom početku, njihova otkrića već sada oblikuju nove teorije o našem podrijetlu, migracijama, prilagodbama i međusobnom suživotu s drugim ljudskim vrstama. Pećina u Ždrilu ponovno potvrđuje koliko bogatstvo i znanstveni potencijal krije hrvatsko podzemlje – ne samo u kostima i alatima, već i u školjkama, pepelu i nevidljivim tragovima vremena.

Puno više slikica s ‘lica mista’ možete vidjetik klikom na – FB stranica… (PL)

Objava ODJEL ZA ARHEOLOGIJU SVEUČILIŠTA Pećina u Ždrilu: Podzemna arhiva prapovijesti na litici između planine i mora pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava JAVNO SAVJETOVANJE Građani pozvani na sudjelovanje u istraživanju o utjecaju turizma pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Protiv 49-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru

Policijski službenici Službe kriminalističke policije proveli su kriminalističko istraživanje nad 49-godišnjim hrvatskim državljaninom, kojeg se sumnjiči za gospodarski kriminalitet.

Sumnjiči ga se da je u travnju 2024. godine kao odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu, oštećenom 46-godišnjaku dostavio ponudu za kupnju wellness opreme u vrijednosti oko 9 tisuća eura, a nakon što je oštećeni uplatio novac, naručena oprema mu nikada nije isporučena.

Također, 49-godišnjaka se sumnjiči da kao odgovorna osoba drugog trgovačkog društva, sa sjedištem u Zadru, u lipnju 2024. godine, u zakonskom roku nije predložio otvaranje stečajnog postupka navedenog društva.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja protiv 49-godišnjaka se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Prijevara u gospodarskom poslovanju te kazneno djelo sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, javljaju iz PU zadarska.

Objava PROVEDENA ISTRAGA Prevara s wellness opremom i neprijavljeni stečaj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava STRANI RADNICI U HRVATSKOJ Prvo veliko istraživanje pokazuje koliko su zadovoljni pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Južnokorejski istraživački tim koji je rezultate svog istraživanja objavio u časopisu Jama Network Open, otkrio je da ponekad može proći i do 25 godina da se rizik od kardiovaskularnih bolesti ponovno smanji nakon prestanka pušenja.

Znanstvenici predvođeni Jun Hwan Choom analizirali su podatke oko 5,4 milijuna ljudi (sadašnjih pušača, bivših pušača i nepušača) korejskog nacionalnog zdravstvenog osiguranja. U gotovo 15 godina praćenja otkrili su da sadašnji pušači najgore prolaze.

Pušenje i rizik od kardiovaskularnih bolesti ovise o broju popušenih cigareta bez obzira na prestanak pušenja, zaključili su znanstvenici u svojoj studiji.
Kod svih bivših pušača, prestanak pušenja je bio povezan sa značajnim smanjenjem rizika. No, to je određeno kumulativnom izloženošću dimu i godinama nakon prestanka pušenja. U usporedbi sa sadašnjim pušačima, ljudi koji su malo pušili imali su manji rizik od kardiovaskularnih bolesti u prvih pet do deset godina nakon prestanka pušenja.

Bivšim pušačima, koji su pušili više cigareta, trebalo je oko 23 godine (čak i 25 godina) dok se njihov rizik od bolesti smanjio na onaj kod onih koji nikada nisu pušili. U usporedbi sa sadašnjim pušačima, teški bivši pušači imali su manju vjerojatnost da će nakon otprilike 20 godina razviti kardiovaskularne bolesti, piše N1.rs.

Prema istraživačima, jedan aspekt je ključan. “Ako doza dima kod ljudi koji počnu pušiti ne prijeđe određeni prag ili tzv. ‘točku bez povratka’, mogu očekivati ​​rano poboljšanje zdravlja ako prestanu pušiti”, stoji u istraživanju.

Pušački staž od osam godina označen je kao točka bez povratka. “Stoga prestanak pušenja prije navršenih osam pušačkih godina može imati značajne koristi za javno zdravlje”, zaključio je Jun Hwan Chou, piše N1.

Objava ISTRAŽIVANJE POKAZALO Pušenje i rizik od kardiovaskularnih bolesti ovise o broju popušenih cigareta bez obzira na prestanak pušenja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U uzorcima tzv. dubaijske čokolade uvezene u Njemačku pronađeni su mnogi štetni sastojci, priopćilo je danas ministarstvo potrošača savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg.

“Od slučajeva prevare pa do štetnosti po zdravlje, u prvim ispitivanjima dubaijske čokolade iz uvoza je pronađeno gotovo sve”, rekao je ministar zaštite potrošača Baden-Wuerttemberga Peter Hauk.

Što je sve nađeno?

U svih osam ispitivanja koje je ispitao pokrajinski Ured za kemijska i veterinarska istraživanja pronađena su onečišćenja, alergeni, umjetne boje i masnoća koja nije kakao maslac, jedina dopuštena masnoća u čokoladi.

“Zbog malog broja uzoraka ne možemo govoriti o trendu, ali su nalazi vrlo zabrinjavajući i potaknuli su nas na to da provedemo opsežnija ispitivanja“, rekao je Hauk.

Uvezeni iz Emirata i Turske

Kod ispitanih dubaijskih čokolada se radi o proizvodima uvezenim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske. U nekim čokoladama je pronađen sezam iako nije deklariran na ambalaži, a u nekim palmino ulje, koje također nije deklarirano kao sastojak čokolade.

Objava ISTRAŽIVANJE POKAZALO Dubai čokolada puna štetnih sastojaka! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Građanima Hrvatske putovanja su i dalje visoko na listi prioriteta, s prosječnih 4,6 putovanja godišnje, dok troškovi inozemnih putovanja u prosjeku dosežu rekordnih 1443 eura, pokazuje najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u studenom ove godine provela agencija Improve. Kad je riječ o planovima za nadolazeću zimu, adventska putovanja i skijanje i dalje su omiljeni izbor građana.

Prosječan broj putovanja na odmor ostao je stabilan u odnosu na prošlu godinu, a najviše se putovalo unutar Hrvatske (2,6 puta). Istovremeno, poslovna putovanja su u blagom padu (2,6 puta u 2024. naspram 3,1 u 2023.). Tako putovanja na odmor ostaju dominantna s udjelom od 64%, dok su poslovna putovanja zastupljena s 36%.

Građani sve više troše na putovanjima

Za inozemna putovanja u svrhu odmora, prosječan trošak po putovanju od 1443 eura predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu za čak 243 eura, dok je – za usporedbu – taj trošak 2019. iznosio 684 eura. Pritom, 30% ispitanika na putovanju troši više od 1000 eura.

“Istraživanje je pokazalo da 94% ispitanika prilikom putovanja u inozemstvo nosi svoje platne kartice, pri čemu kartično plaćanje čini 62% svih transakcija. Primjerice, 2019. se karticom plaćalo tek 41% svih transakcija”, rekla je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. “Ovi rezultati potvrđuju snažan pomak prema beskontaktnim plaćanjima, posebno u putovanjima, gdje su sigurnost i praktičnost ključne. Kako bismo dodatno obogatili iskustvo putovanja, kroz platformu Priceless.com povezujemo putnike s jedinstvenim iskustvima diljem Hrvatske.”

Svaki četvrti ispitanik ide na skijanje 

Tijekom ovogodišnje zimske sezone, 45% ispitanika planira turistička putovanja u inozemstvo što je na razini prethodne godine. Prednjače Istrijani (56%) i Zagrepčani (51%).

Adventska putovanja u europske gradove i dalje su najpopularniji izbor (planira ih 54% onih koji planiraju putovanja u inozemstvo), slijede putovanja po Europi nekim drugim povodom s 24%, dok 23% ispitanika planira odlazak na skijanje. Za novogodišnja putovanja u neki od europskih gradova odlučuje se 17% ispitanika, a Novu godinu će izvan Europe dočekati njih 5%.

Prosječno trajanje adventskih putovanja je do tri dana, dok skijaška putovanja u pravilu traju do sedam dana. U odnosu na prethodnu godinu uočava se smanjenje prosječnog broja planiranih dana na novogodišnjim putovanjima izvan Europe (s 11 dana u 2023. na sedam u 2024.).

Središnja Hrvatska i Gorski kotar u fokusu domaćih turista

Oni koji ne putuju u inozemstvo za takvu odluku najčešće ističu razlog da inače ne putuju zimi (54%), odnosno da im to ne dopuštaju osobne financije (43%). Poslovne obveze sprječavaju 17% ispitanika, dok ih se 7% ustručava od putovanja uslijed nesigurnosti zbog geopolitičkih zbivanja.

Kad je riječ o putovanjima unutar Hrvatske, za takav odmor se ove zime odlučuje 55% građana, i najčešće će putovati u Središnju Hrvatsku (35%) i Gorski kotar i Liku (32%). Slijede Istra i Kvarner, zatim Slavonija i Baranja te naposljetku Dalmacija. Turistička putovanja unutar Hrvatske češće planiraju žene nego muškarci, građani viših prihoda te ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.

Prema globalnom istraživanju Mastercarda iz ožujka ove godine, 73% građana u Hrvatskoj vjeruje da je ulaganje u iskustva vrijedno, a 40% smatra da im upravo ona donose najbolje životne uspomene. Više od polovice je spremno otputovati u drugu zemlju ili čak na drugi kontinent zbog iskustva koje ih strastveno zanima, donosi Index.hr.

Objava ISTRAŽIVANJE POKAZALO Hrvati na odmor idu u prosjeku pet puta godišnje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ponavljanje ima čudan odnos s umom. Uzmimo za primjer iskustvo déjà vua, kada pogrešno vjerujemo da smo situaciju koju upravo proživljavamo već proživjeli u prošlosti – što nas često ostavlja s jezivim osjećajem…

Ali otkrili smo da je déjà vu zapravo prozorčić u rad našeg sustava pamćenja.

Istraživanje o kojem piše Science Alert otkrilo je da do fenomena dolazi kada se dio mozga koji otkriva familijarnost ne uskladi sa stvarnošću. Déjà vu je signal koji vas upozorava na ovu neobičnost: to je neka vrste “provjere činjenica” za sustav pamćenja.

Ali ponavljanje može imati još čudnije i neobičnije i posljedice, prenosi N1.

Što je jamais vus?
Suprotno od déjà vu je “jamais vu”, kada nešto za što znate da je poznato djeluje nestvarno ili na neki način novo.

Jamais vu može uključivati ​​gledanje poznatog lica i koje se odjednom čini neobično ili nepoznato. Možda vam se dogodilo kada ste otišli na poznato mjesto, ali postali dezorijentirani ili ste ga vidjeli “novim očima”.

To je iskustvo još rjeđe od déjà vua i možda još neobičnije i uznemirujuće. Kada pitate ljude da to opišu u upitnicima o iskustvima u svakodnevnom životu, opisuju jamais vu na način: “Dok pišem na ispitima, ispravno napišem riječ poput ‘apetit’, ali stalno iznova gledam tu riječ jer mi se čini da bi to moglo biti pogrešno.”

U svakodnevnom životu to može biti potaknuto ponavljanjem ili buljenjem, ali i ne mora. Jednom od istraživača, Akiri, dogodilo se to dok je vozio autocestom, zbog čega je morao stati na bankinu ​​kako bi se “resetirao” i “prisjetio” rada s papučicama i upravljačem – nešto što u mozak uđe mišićnom memorijom. Srećom, u prirodi je to rijetko.

Pisanje istih riječi…
Ne znamo mnogo o jamais vu. Ali pretpostavili smo da bi ga bilo prilično lako inducirati u laboratoriju. Ako nekoga samo zamolite da nešto ponavlja iznova i iznova, često će uvidjeti da to postaje besmisleno i zbunjujuće…

Ovo je bio osnovni dizajn eksperimenata na jamais vu. U prvom eksperimentu, 94 studenta provodilo je vrijeme ponavljajući pisanje iste riječi. Učinili su to s dvanaest različitih riječi koje su se kretale od uobičajenih, poput “vrata”, do manje uobičajenih, poput “mač”.

Zamolili smo sudionike da prepišu riječ što je brže moguće, ali smo im rekli da smiju prestati i dali smo im nekoliko razloga zašto bi mogli prestati, uključujući neobičan osjećaj, dosadu ili bol u ruci.

Zaustavljanje jer su stvari počele djelovati čudno bila je najčešća odabrana opcija, s oko 70% ljudi koji su stali barem jednom zbog osjećaja nečega što smo definirali kao jamais vu. To se obično događalo nakon otprilike jedne minute (33 ponavljanja) – i tipično za poznate riječi.

U drugom eksperimentu upotrijebili smo samo riječ “the”, smatrajući da je ona najčešća. Ovaj put je 55% ljudi prestalo pisati iz razloga koji su u skladu s našom definicijom jamais vu (ali nakon 27 ponavljanja).

Ljudi su svoja iskustva opisivali u rasponu od “Gube značenje što ih više gledate” do “činilo se da su izgubili kontrolu nad rukom” i našeg najdražeg “gotovo izgleda kao da to zapravo nije riječ nego da je netko prevario da pomislim da jest.”

Istraživanje traje 15 godina…
Trebalo je oko 15 godina da napišemo i objavimo ovaj znanstveni rad. Godine 2003. djelovali smo na temelju predosjećaja da će se ljudi osjećati čudno dok opetovano pišu riječ. Jedan od istraživača, Chris, primijetio je da se zbog stihova koje je u srednjoj školi više puta morao napisati za kaznu, osjeća čudno – kao da nisu stvarni.

Trebalo je 15 godina jer nismo bili toliko pametni koliko smo mislili da jesmo. Nije to bila novost za koju smo mislili da jest. Godine 1907., jedna od neopjevanih utemeljiteljica psihologije, Margaret Floy Washburn, objavila je eksperiment s jednim od svojih studenata koji je pokazao “gubitak asocijativne moći” u riječima u koje se gledalo tri minute. Riječi su s vremenom postale čudne, izgubile značenje i rascjepkane…

Ponovno smo izumili kotač. Takve introspektivne metode i istraživanja jednostavno su bile zanemarene u psihologiji.

Provjera stvarnosti…
Naš jedinstveni doprinos je ideja da transformacije i gubitke značenja u ponavljanju prati poseban osjećaj – jamais vu.

Jamais vu vam je signal da je nešto postalo previše automatski, previše tečno, previše ponavljajuće. Pomaže nam da se “istrgnemo” iz trenutne obrade, a osjećaj nestvarnosti zapravo je provjera stvarnosti.

Ima smisla da se to mora dogoditi. Naši kognitivni sustavi moraju ostati fleksibilni, dopuštajući nam da usmjerimo pažnju kamo god je potrebno, umjesto da se predugo gubimo u zadacima koji se ponavljaju.

Tek počinjemo shvaćati jamais vu. Glavni znanstveni prikaz je “zasićenje” – preopterećenje reprezentacije dok ne postane besmislena.

Objava ZANIMLJIVO Znate li za pojavu suprotnu déjà vuu? Još je čudnija… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.