U Knjižnici i čitaonici Novigrad otvorena je izložba “Od Jaza do Svetog Nikole” autora Jadrana Anzulovića. Riječ je o još jednoj u nizu izložbi kojima autor već godinama predano istražuje i predstavlja bogatu povijest, tradiciju i kulturnu baštinu Novigrada, pridonoseći očuvanju sjećanja na ljude, mjesta i događaje koji su obilježili život ovoga kraja.

Ovogodišnja izložba donijela je pregled manje poznatih, ali vrijednih priča iz novigradske prošlosti. Posjetitelji su kroz izložbu imali priliku otkriti brojne zanimljivosti iz novigradske prošlosti – od priča o nastanku i nestanku pojedinih građevina do zaboravljenih zgoda i nezgoda koje su obilježile život mjesta.

Sve je predstavljeno kroz fotografije nastale od kraja 19. stoljeća do 80-ih godina 20. stoljeća. Dio fotografija potpisuju novigradski fotografi Ante Oštrić, njegov nećak Grgo Oštrić te Nikica Karavida, čiji su radovi sačuvali vrijedne prizore života nekadašnjeg Novigrada.

Izložba je zamišljena kao šetnja glavnom novigradskom prometnicom – od mosta na Jazu, preko novigradske rive i Zagrada, pa sve do Punte sv. Nikole i crkvice posvećene istoimenom svecu. Kroz fotografije i popratne tekstove posjetitelji su upoznali razvoj pojedinih dijelova mjesta te otkrili zanimljive detalje iz svakodnevice, običaja i života nekadašnjih Novigrađana.

Objava NOVIGRAD Otvorena izložba “Od Jaza do Svetog Nikole” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U sklopu Ninskog kulturnog ljeta u galeriji Višeslav, ninske Barokne kuće u utorak 21. srpnja 2026. godine, s početkom u 21 sat, otvara se izložba „Zvjezdani zidovi“, Mirne Oštarić Kerr.

Ciklus je to čija posebnost leži u činjenici da su upravo zidovi jednog spomenika kulture – Kapetanove kule – poslužili kao izvor njezine inspiracije, što ovu izložbu čini duboko povezanom s povijesnim kontekstom prostora i predstavljaju autoričin izravni dijalog s kulom u Zadru.

Za Mirnu kula nosi osobno i simboličko značenje – predstavlja njezin život u Zadru, prostor kontemplacije, ali i aktivnog stvaranja, kako odmaka tako i pronalaženja sebe.

Glazbena gošća večeri je Lucije Grabovac, zadarska kantautorica i glazbenica prepoznatljiva po svom glazbenom izričaju koji spaja pop-rock, country-soul i folk elemente, a koja će ninskoj publici predstaviti dio svog dugoočekivanog debitantskog albuma simboličnog naziva “Smile” .

Objava NIN Najavljena izložba „Zvjezdani zidovi“ u galeriji Višeslav pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sinoć je na bastionu sv. Roka otvorena izložba koju potpisuje Marko Lorenzo Blaslov.

U povodu devete obljetnice upisa zadarskih gradskih zidina i utvrde Forte na Listu svjetske baštine, sinoć je na Muraju otvorenja izložba “Put posut ružama, dug tri stoljeća.” Riječ je o izložbi zadarskog fotografa Marka Lorenza Blaslova.

– Znamo svi da ove godine slavimo 300. obljetnicu dolaska Arbanasa u Zadar, obilježili smo tu važnu obljetnicu sa 70 programa. Tpo pokazuje širinu svega što Arbanasi imaju za pokazati, a Marko je došao na ideju da fotoobjektivom bilježi trenutke pripreme uoči procesije uz blagdan Gospe Loretske u Arbanasima, kazala je Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Grada Zadra prilikom otvorenja izložbe te dodala da su na fotografija ljudi koji i običaji koji se prenose s koljena na koljeno i koji su duboko utkani u tradiciju i identitet Arbanasa.

Izložba je dio inicijative za upis arbanaške procesije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

– Tradicionalna procesija s Gospinim kipom kroz mjesto poseban je običaj koji se njeguje u Arbanasima, a zavjetni prolazak ispod kipa Gospe Loretske trenutak je koji za stanovnike Arbanasa ima duboko emotivno i duhovno značenje, kazala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja iz UO za kulturu i sport te istaknula kako se okupio tim ljudi iz Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar, Državnog arhiva Zadar, Znanstvene knjižnice i Sveučilišta u Zadru, koji radi analizu stanja kako bi se do kraja godine popunila aplikacija za prijavu procesije u Arbanasima za upis na listu nematerijalnih dobara RH.

Autor izložbe Marko Lorenzo Blaslov zahvalio je svima što su došli na otvaranje izložbe, ali i akterima na fotografijama koji su mu ukazali povjerenje. Izložba će na Muraju biti izložena do konca ljeta.

Nakon otvorenja izložbe, na bastionu sv. Roka nastupila je Lidija Bajuk.

Ovogodišnja proslava obljetnice upisa zadarskih bedema na UNESCO listu završava ovoga vikenda (11. i 12. srpnja) za kada su planirane tematske šetnje gradom koje će na hrvatskom i engleskom jeziku voditi licencirani turistički vodiči – člnaovi Udruge turističkih vodiča Zadra – Donat. Šetnje započinju u 19 sati na Trgu pet bunara, javlja Grad Zadar.

Objava MURAJ Otvorena izložba fotografija “Put posut ružama, dug tri stoljeća” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dio golemog foto arhiva s oko 320 tisuća negativa na kojima su prikazane sve svjetski slavne osobe koje su posjetile Veneciju kao i svi povijesni događaji u tom čarobnom gradu u razdoblju od 1946. do 1976. godine – nakon brojnih prestižnih izložbenih dvorana od Europe do Japana – bit će izložen i u  Zadru! Bit će to jedna od najprestižnijih izložbi fotografija koja je ikada priređena u našem gradu s obzirom da se radi o vrijednoj fotografskoj građi koju ljubomorno čuva agencija “Cameraphoto”, a koja je od 2010. pod zaštitom Ministarstva kulture Talijanske Republike kao kulturna baština.

Danas je na čelu te agencije Vittorio Pavan (na našoj fotografiji) s kojim zadarska Talijanska zajednica Girolamo Luxardo dogovara prikaz dijela tih ekskluzivnih fotografija u Zadru, a jedan od najvećih izazova pritom bit će, dakako, selekcija njih 150 od ukupno 320 tisuća slavnih imena iz svijeta filma, umjetnosti, politike, sporta, znanosti, filozofije i drugih područja.

Izložbu, ako sve bude išlo po planu, namjeravamo upriličiti početkom idućeg ljeta jer se radi o građi koja će, osim naše zadarske publike, nesumnjivo privući i pažnju brojnih domaćih i  stranih turista – kaže predsjednik Talijanske zajednice Girolamo Luxardo dr.sc. Šenol Selimović koji je već posjetio sjedište “Cameraphoto” u Veneciji i razgovarao s predstavnikom agencije Vittorijem Pavanom. Naravno, u realizaciji ove izložbe računamo na suradnju naših muzejskih institucija jer bi takvu izložbu trebalo smjestiti u prikladan izložbeni prostor pa ćemo se u tom smislu obratiti Gradu Zadru ili Zadarskoj županiji za pomoć- kaže Selimović dodajući da je uistinu bio fasciniran uvidom u bogatstvo te fotografske građe gdje iza svake od 320 tisuća fotografija postoji neka konkretna zanimljiva priča o kontekstu i okolnostima njihova nastanka kao i anegdote koje su vezane za svaku od njih.

Tako, primjerice, kada je lani preminula jedna od najvećih talijanskih glumica Claudia Cardinale, njezina kćer je na majčin odar stavila upravo fotografiju na kojoj je slavna glumica u zanosnom plesnom pokretu, a koju joj je za tu prigodu darovao iz svoje zbirke Vittorio Pavan.

Kroz svoju bogatu i plodnu povijest agencija Cameraphoto je objavila i nekoliko monografija s izabranim fotografijama slavnih osoba. Među njima je teško izdvojiti dio, a da se ne propusti netko tko je jednako važan i slavan, ali, primjerice, zabilježeni su posjeti velikana kao što su npr. Charlie Chaplin s Oonom O’Neal, Roberto Rossellini s Ingrid Bergman, Elizabeth Taylor, Clarke Gable, Walt Disney, John Huston, Orson Walles, Jean Moreau, Toshiro Mifune, Paul Newman, Peter Ustinov, Gary Cooper, talijanske legende Vittorio De Sica, Sophia Loren, Anna Magnani, Monica Vitti, Vittorio Gassman i Sylvia Coscina (posljednje dvoje su vezani i za Zadar) i brojni drugi. Ovjekovječeni su i slikari Oskar Kokoschka, Pablo Picasso, Salvador Dali, pa kipari Henry Moore i Jean Arp, književnici Ernest Hemingway i John Steinbeck, glazbenici Igor Strawinsky, Maria Callas, Mick Jagger, Adriano Celentano…

Objava SVJETSKE FACE Zadar će ugostiti jednu od najprestižnijih foto izložbi; od 320 tisuća negativa treba izabrati 150 pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U srijedu 1. srpnja u 21,00 sat, u galeriji Višeslav u Baroknoj kući u Ninu, otvorit će se izložba fotografija Zvonimira Brkana.

Premda je njegov opus neraskidivo povezan s djelovanjem brata Ante i zajedničkim radom pod nazivom Braća Brkan, Zvonimirov autorski rukopis odlikuje se izrazitom osobnošću, suptilnom osjetljivošću za detalj i gotovo poetskim odnosom prema fotografskom mediju.

Iako je riječ o jednom od ključnih autora hrvatske umjetničke fotografije, čije je stvaralaštvo potvrđeno brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima, među kojima se ističe i Excellence FIAP, njegovi su radovi relativno rijetko predstavljani javnosti.

Stoga svaka izložba predstavlja dragocjenu priliku za novo čitanje opusa autora koji je fotografiju razumio ne samo kao sredstvo bilježenja stvarnosti, nego i kao prostor poetske i duhovne transformacije.

Objava NIN Izložba Zvonimira Brkana „Trijumf vremena“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U ljeto 1991. godine, u okolnostima stvaranja i obrane hrvatske države, ustrojena je 112. zadarska brigada Hrvatske vojske. Kao prva i najznačajnija ratna postrojba na području Zadarske županije, dala je izniman doprinos obrani Zadra, zadarskog zaleđa i Republike Hrvatske te trajno obilježila povijest Domovinskog rata.

Izložba je priređena povodom 35. obljetnice osnutka 112. zadarske brigade Hrvatske vojske te kroz fotografije i dokumentarnu građu prikazuje ratni put brigade, njezinu ulogu u obrani Zadra i Hrvatske te čuva uspomenu na njezine pripadnike i njihov doprinos Domovinskom ratu.

Petak, 26. lipnja 2026. 10:00 sati, Gradska straža, Narodni trg, Zadar

Objava NARODNI MUZEJ Izložba „Fotografije i dokumenti 112. brigade HV Zadar“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U ponedjeljak, 15. lipnja 2026. godine s početkom u 20 sati, u Gradskoj loži, svečano je otvorena likovna izložba istaknutog ukrajinskog umjetnika Volodymyra Patyka, uz nastup Nacionalnog akademskog muškog zbora „Dudaryk“.  Ovaj značajan kulturno-umjetnički događaj realiziran je kao plod suradnje i prijateljskih veza između Zadarske županije i Grada Zadra i ukrajinske Lavovske regije.

Ovaj kulturni događaj potaknuo je službeni prijedlog Odjela za kulturu, nacionalnosti i religije Lavovske regionalne administracije, s ciljem daljnjeg produbljivanja kulturne suradnje i očuvanja povijesnog sjećanja na zajedničku baštinu Bijelih Hrvata koja povezuje dva naroda već više od tisuću godina.

Realizacija ove kulturne suradnje s Lavovskom oblasti ostvarena je u zajedničkoj organizaciji Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar, Ukrajinsko-hrvatskog društva „Bila Hrvatska” i Zadarske županije.
Uoči sinoćnjeg svečanog događaja, Zadrani i posjetitelji Zadra imali su priliku čuti zbor „Dudaryk“ u katedrali svete Stošije, gdje su upriličili koncert sakralne glazbe.

Svečanom događaju nazočio je i Nj.E. veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasilj Kirilić, koji je svojim dolaskom istaknuo važnost ovakvih projekata u promociji ukrajinske nacionalne kulture te zahvalio narodu Hrvatske, Zadarskoj županiji i Gradu Zadru na velikoj podršci i solidarnosti tijekom teških vremena ruske invazije na Ukrajinu. U svom obraćanju naglasio je važnost umjetnosti u povezivanju naroda.

U ime Grada Zadra nazočnima se obratila pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Tihana Magaš, izrazivši srdačnu dobrodošlicu gostima iz prijateljske Ukrajine i veleposlaniku Vasiliju Kiriliću i želju da se suradnja čim prije nastavi u miru. Posebno je istaknula povezanost dvaju naroda i solidarnost koja je snažno prisutna u odnosima dviju država, a konkretizira se i brojnim inicijativama na lokalnoj i regionalnoj razini. Zahvalila je organizatorima izložbe i koncerta i Zakladi Volodymyra Patyka koa je omogućila predstavljanje ovog značajnog ukrajinskog likovnog umjetnika u Zadru, jednog od najistaknutijih predstavnika lavovske slikarske škole 20. stoljeća.

U ime Zadarske županije, okupljenima se prigodnim riječima obratio Šime Sikirić, pročelnik Službe ureda župana. Izrazio je iznimno zadovoljstvo što Zadar ima priliku ugostiti djela jednog od najistaknutijih predstavnika lavovske slikarske škole 20. stoljeća. Naglasio je kako ova izložba šalje snažnu poruku ljepote, tradicije i snage ukrajinskog duha te predstavlja čvrst simbol ukrajinsko-hrvatskog zajedništva i solidarnosti.

Marin Lerga, predsjednik Ukrajinsko-hrvatskog društva „Bila Hrvatska“ u svom je obraćanju izrazio veliku zahvalnost Gradu Zadru, koji je još od 2013. godine pruža potporu kulturnim inicijativama i razmjenama s Ukrajinom, posebno s Lavovom te Zadarskoj županiji s kojom kontinuirano surađuje.

Poseban doprinos svečanom programu dao je Lavovski nacionalni akademski muški zbor „Dudaryk“, koji iza sebe ima više od 50 godina bogate povijesti. Zbor je pred zadarskom publikom izveo nekoliko svojih vrhunskih skladbi i donoseći ukrajinsku kulturu i duh oduševio sve prisutne.

Izložba predstavlja retrospektivu najboljih djela Volodymyra Patyka, inače narodnog umjetnika Ukrajine i dobitnika Nacionalne nagrade Taras Ševčenko. Središnja tema njegova stvaralaštva je Ukrajina – njezin krajolik, sela i duhovni identitet naroda, ostvareni kroz snažnu ekspresiju boja i emocionalni intenzitet. Građani Zadra i njihovi gosti imat će priliku razgledati ovu jedinstvenu zbirku koja na najbolji način spaja povijest, tradiciju i modernu umjetnost Ukrajine, javlja Grad Zadar.

Objava NARODNI MUZEJ Otvorena izložba Volodymyra Patyka uz nastup „Dudaryk“ iz Lavova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava PROJEKT GREW Otvorena izložba studentskih radova o očuvanju otoka Paga pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Muzej grada Kaštela ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Svjetlo prije tišine“ slikara Valentina Radmana u petak, 15. svibnja 2026. godine, u 19:30 sati
u kaštelu Vitturi, Kaštel Lukšić.

Valentino Radman, hrvatski je likovni umjetnik rođen u Šibeniku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere radio je kao novinar, urednik i ilustrator te surađivao s hrvatskim časopisima. Sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu.

Danas živi i radi u Zadru, gdje predaje likovnu umjetnost u Gimnaziji Franje Petrića (MIOC). Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Kulturnog vijeća Zadarske županije.

Izlagao je na pet samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tri rada uvrštena su u publikacije „Strokes of Genius – Best of Drawing“.

Objava “SVJETLO PRIJE TIŠINE” Samostalna izložba zadarskog umjetnika Valentina Radmana u Kaštelima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana.  Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.

Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.

Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura.  Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.

Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.

Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.

Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.

Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.

Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Objava NARODNI MUZEJ Najavljuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.