U ponedjeljak, 15. lipnja 2026. godine s početkom u 20 sati, u Gradskoj loži, svečano je otvorena likovna izložba istaknutog ukrajinskog umjetnika Volodymyra Patyka, uz nastup Nacionalnog akademskog muškog zbora „Dudaryk“.  Ovaj značajan kulturno-umjetnički događaj realiziran je kao plod suradnje i prijateljskih veza između Zadarske županije i Grada Zadra i ukrajinske Lavovske regije.

Ovaj kulturni događaj potaknuo je službeni prijedlog Odjela za kulturu, nacionalnosti i religije Lavovske regionalne administracije, s ciljem daljnjeg produbljivanja kulturne suradnje i očuvanja povijesnog sjećanja na zajedničku baštinu Bijelih Hrvata koja povezuje dva naroda već više od tisuću godina.

Realizacija ove kulturne suradnje s Lavovskom oblasti ostvarena je u zajedničkoj organizaciji Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar, Ukrajinsko-hrvatskog društva „Bila Hrvatska” i Zadarske županije.
Uoči sinoćnjeg svečanog događaja, Zadrani i posjetitelji Zadra imali su priliku čuti zbor „Dudaryk“ u katedrali svete Stošije, gdje su upriličili koncert sakralne glazbe.

Svečanom događaju nazočio je i Nj.E. veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasilj Kirilić, koji je svojim dolaskom istaknuo važnost ovakvih projekata u promociji ukrajinske nacionalne kulture te zahvalio narodu Hrvatske, Zadarskoj županiji i Gradu Zadru na velikoj podršci i solidarnosti tijekom teških vremena ruske invazije na Ukrajinu. U svom obraćanju naglasio je važnost umjetnosti u povezivanju naroda.

U ime Grada Zadra nazočnima se obratila pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Tihana Magaš, izrazivši srdačnu dobrodošlicu gostima iz prijateljske Ukrajine i veleposlaniku Vasiliju Kiriliću i želju da se suradnja čim prije nastavi u miru. Posebno je istaknula povezanost dvaju naroda i solidarnost koja je snažno prisutna u odnosima dviju država, a konkretizira se i brojnim inicijativama na lokalnoj i regionalnoj razini. Zahvalila je organizatorima izložbe i koncerta i Zakladi Volodymyra Patyka koa je omogućila predstavljanje ovog značajnog ukrajinskog likovnog umjetnika u Zadru, jednog od najistaknutijih predstavnika lavovske slikarske škole 20. stoljeća.

U ime Zadarske županije, okupljenima se prigodnim riječima obratio Šime Sikirić, pročelnik Službe ureda župana. Izrazio je iznimno zadovoljstvo što Zadar ima priliku ugostiti djela jednog od najistaknutijih predstavnika lavovske slikarske škole 20. stoljeća. Naglasio je kako ova izložba šalje snažnu poruku ljepote, tradicije i snage ukrajinskog duha te predstavlja čvrst simbol ukrajinsko-hrvatskog zajedništva i solidarnosti.

Marin Lerga, predsjednik Ukrajinsko-hrvatskog društva „Bila Hrvatska“ u svom je obraćanju izrazio veliku zahvalnost Gradu Zadru, koji je još od 2013. godine pruža potporu kulturnim inicijativama i razmjenama s Ukrajinom, posebno s Lavovom te Zadarskoj županiji s kojom kontinuirano surađuje.

Poseban doprinos svečanom programu dao je Lavovski nacionalni akademski muški zbor „Dudaryk“, koji iza sebe ima više od 50 godina bogate povijesti. Zbor je pred zadarskom publikom izveo nekoliko svojih vrhunskih skladbi i donoseći ukrajinsku kulturu i duh oduševio sve prisutne.

Izložba predstavlja retrospektivu najboljih djela Volodymyra Patyka, inače narodnog umjetnika Ukrajine i dobitnika Nacionalne nagrade Taras Ševčenko. Središnja tema njegova stvaralaštva je Ukrajina – njezin krajolik, sela i duhovni identitet naroda, ostvareni kroz snažnu ekspresiju boja i emocionalni intenzitet. Građani Zadra i njihovi gosti imat će priliku razgledati ovu jedinstvenu zbirku koja na najbolji način spaja povijest, tradiciju i modernu umjetnost Ukrajine, javlja Grad Zadar.

Objava NARODNI MUZEJ Otvorena izložba Volodymyra Patyka uz nastup „Dudaryk“ iz Lavova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava PROJEKT GREW Otvorena izložba studentskih radova o očuvanju otoka Paga pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Muzej grada Kaštela ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Svjetlo prije tišine“ slikara Valentina Radmana u petak, 15. svibnja 2026. godine, u 19:30 sati
u kaštelu Vitturi, Kaštel Lukšić.

Valentino Radman, hrvatski je likovni umjetnik rođen u Šibeniku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere radio je kao novinar, urednik i ilustrator te surađivao s hrvatskim časopisima. Sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu.

Danas živi i radi u Zadru, gdje predaje likovnu umjetnost u Gimnaziji Franje Petrića (MIOC). Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Kulturnog vijeća Zadarske županije.

Izlagao je na pet samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tri rada uvrštena su u publikacije „Strokes of Genius – Best of Drawing“.

Objava “SVJETLO PRIJE TIŠINE” Samostalna izložba zadarskog umjetnika Valentina Radmana u Kaštelima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana.  Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.

Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.

Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura.  Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.

Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.

Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.

Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.

Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.

Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

Objava NARODNI MUZEJ Najavljuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Udruga CINAZ najavljuje završnu izložbu polaznika likovne radionice „Od ideje do djela“, koja predstavlja rezultat višemjesečnog kreativnog procesa održanog tijekom ožujka i travnja u sklopu programa “Klub mladih KLOOZ” u Centru za mlade Zadar.

Kroz ukupno šest radionica, od 4.ožujka do 15.travnja, sudionici su imali priliku razviti i realizirati vlastito umjetničko djelo – od početne ideje do završne izvedbe. Program je bio usmjeren na poticanje kreativnog razmišljanja, razvijanje vještina promatranja i vizualnog izražavanja, kao i produbljivanje razumijevanja umjetnosti, umjetničkih djela i izložbenih praksi.

Tehnike i mediji bili su prilagođeni individualnim interesima sudionika, pa izložba obuhvaća raznolike radove – od slika i crteža do drugih kreativnih formi. Završna izložba predstavlja ne samo pregled nastalih radova, već i prostor za dijalog. Posjetitelji će imati priliku aktivno promišljati i propitivati izložene ideje, kao i sudjelovati u razgovoru o suvremenim pristupima umjetnosti. Ova izložba ujedno je i poziv na šire promišljanje uloge umjetnosti u svakodnevnom životu te važnosti kreativnog izražavanja u osobnom razvoju. Voditeljica radionica je bila zadarska likovna umjetnica Ana Jagić.

Izložba se održava od 28.4. do 4.5. u Centru za mlade Zadar.

Objava CINAZ Najava izložbe likovne radionice „Od ideje do djela“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Gradskoj loži jučer je otvorena izložba “Umjetnička sinergija na poštanskim markama i likovnim djelima” u organizaciji Narodnog muzeja Zadar, Filatelističkog društva Zadar i ART FORUM Zadar.

– Poštanske marke sredstvo su plaćanja poštanskih usluga, ali i dio svjetske kul-ture. Izdaju ih sve države svijeta gdje prate živote većine ljudi već 170 godina. Pratiti povijest i razvoj poštanske marke gotovo je istovjetno praćenju razvoja komunikacijske razmjene pisane riječi. Poštanske marke nam pričaju priču o povijesti, kulturi, prirodnim ljepotama, slavnim ljudima i događajima u zemlji koji su tu i nastali. I pronosi ih diljem svijeta.

Jedna od zanimljivijih tema u filateliji je likovna umjetnost. Korištenje poštanskih maraka za prikazivanje tzv. visoke umjetnosti započelo je tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, i to vrlo stidljivo. Dakle, to je punih osamdeset godina nakon pojave prve poštanske marke 1840. godine. A potpisi dizajnera, umjetnika i fotografa tim su malim šarenim papirićima dali još jednu, dodatnu dimenziju. Poznati irski pjesnik, pisac dramaturg i nobelovac William Butler Yeats, svojedobno je rekao: „Dizajn poštanskih maraka po mojem se mišljenju može opisati kao tihi ambasador nacionalnog ukusa“.

Na ovoj izložbi prikazane su 104 poštanske marke na koje su reproducirane slike velikana hrvatskog slikarstva. Motivi na markama ponajviše predstavljaju svojevrsnu galeriju hrvatskoga modernog slikarstva, od najvećih majstora moderne do najsuvremenijih likovnih izričaja. Kaže se da je ljepota filatelije u zadovoljstvu, a zadovoljstvo je to veće što je veća sloboda sabiranja. Na filatelistima je da tu ljepotu otkriju, prouče i pokažu široj publici, iz kataloga Igor Černigoj.

– U izložbenom prostoru Gradske lože, Narodnog muzeja Zadar, svojom zajedničkom izložbom pod nazivom UMJETNIČKA SINERGIJA, ljubiteljima likovnosti, predstavlja se HRVATSKO FILATELISTIČKO DRUŠTVO ZADAR I LU ART FORUM ZADAR. Inače riječ je o promociji antologijskih djela Hrvatske likovne umjetnosti, tiskanih na poštanskim markama, te recentnih djela likovnih umjetnika koji sudjeluju u izlagačkim aktivnostima ART FORUMA ZADAR, njih ukupno 35. Intencija same izložbe je ostvarenje umjetničke sinergije na jedan osobit i nesvakidašnji način koji omogućuje uvid u brojna remek djela hrvatske likovnosti, ali i nastojanja živih stvaratelja kroz njihova likovna djela.

To nam pruža mogućnost doživljaja različitosti pristupa i sinergiju nastalu u dodiru brojnih umjetničkih svjetonazora i spoznaje o njima. Vrijedno je istaknuti da sa sama umjetnost i nastale likovne kreacije predstavljaju jedan od najuzvišenijih oblika ljudske komunikacije.

Zaključno se može izreći misao kako bi cijeli naš svijet bez umjetničkih ostvarenja izgledao isprazno i bez smisla, iz kataloga Boris Žuža.

Izložb je otvorena do 27.4.2026.

Objava POŠTANSKE MARKE U Gradskoj loži otvorena izložba “Umjetnička sinergija na poštanskim markama i likovnim djelima” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Narodni muzej Zadar najavljuje otvorenje izložbe Hrvatskog filatelističkog društva Zadar i Likovne udruge ART FORUM Zadar.

“Umjetnička sinergija na poštanskim markama i likovnim djelima” u četvrtak, 16.4.2026. u 19 h, u  Gradskoj loži.

– Poštanske marke sredstvo su plaćanja poštanskih usluga, ali i dio svjetske kul-ture. Izdaju ih sve države svijeta gdje prate živote većine ljudi već 170 godina. Pratiti povijest i razvoj poštanske marke gotovo je istovjetno praćenju razvoja komunikacijske razmjene pisane riječi. Poštanske marke nam pričaju priču o povijesti, kulturi, prirodnim ljepotama, slavnim ljudima i događajima u zemlji koji su tu i nastali. I pronosi ih diljem svijeta. Jedna od zanimljivijih tema u filateliji je likovna umjetnost. Korištenje poštanskih maraka za prikazivanje tzv. visoke umjetnosti započelo je tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, i to vrlo stidljivo. Dakle, to je punih osamdeset godina nakon pojave prve poštanske marke 1840. godine. A potpisi dizajnera, umjetnika i fotografa tim su malim šarenim papirićima dali još jednu, dodatnu dimenziju. Poznati irski pjesnik, pisac dramaturg i nobelovac William Butler Yeats, svojedobno je rekao: „Dizajn poštanskih maraka po mojem se mišljenju može opisati kao tihi ambasador nacionalnog ukusa“.

Na ovoj izložbi prikazane su 104 poštanske marke na koje su reproducirane slike velikana hrvatskog slikarstva. Motivi na markama ponajviše predstavljaju svojevrsnu galeriju hrvatskoga modernog slikarstva, od najvećih majstora moderne do najsuvremenijih likovnih izričaja.

Kaže se da je ljepota filatelije u zadovoljstvu, a zadovoljstvo je to veće što je veća sloboda sabiranja. Na filatelistima je da tu ljepotu otkriju, prouče i pokažu široj publici, iz kataloga Igor Černigoj.

Objava POŠTANSKE MARKE Najava izložbe koja prikazuje sinergiju poštanskih marka i likovnih djela pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U petak, 27. veljače 2026. godine u 19 sati, u Galerija ZadArt u Zadar otvara se izložba akademske kiparice Marine Đire pod nazivom “Skulpture za aerodrom”.

Riječ je o izložbi koja donosi prepoznatljive mrežaste skulpture nastale korištenjem 3D olovke i satkanih niti, čime autorica istražuje odnos crteža, prostora i volumena. Njezini radovi balansiraju između crteža u prostoru i skulpture, stvarajući dojam pokreta, prolaznosti i krhkosti materije.

Marina Đira diplomirala je i doktorirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a danas djeluje kao izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru. Tijekom svoje karijere ostvarila je niz samostalnih i skupnih izložbi te aktivno sudjeluje u umjetničkim i edukativnim projektima. Ulaz je slobodan.

Objava AKADEMSKA KIPARICA U Galeriji ZadArt otvara se izložba Marine Đire pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Projekt Zvuk arhitekture/arhitektura zvuka Roberta Vodanovića Čopora produkt je autorovog dugogodišnjeg istraživanja zvuka, sklonosti eksperimentu i osobite osjetilnosti kojom registrira čujne i potencijalno čujne vibracije prostora. Koristeći uz standardnu opremu i proširene tehnike snimanja, uključujući snimanje kontaktnim mikrofonom i snimanje strukturalnih vibracija, zvukovi arhitekture postali su specifično područje njegova istraživanja, jer su zbog svoje raznolikosti, različitih materijala, lokacija i drugih čimbenika davali spektar novih i zanimljivih tonova i kompozicija. No, Čoporu je zvuk i medij za promišljanje arhitekture, povijesti i urbane transformacije.

Projektom, II palače – Pomak i šum istražuje auditivnu rezonanciju suvremeno obnovljenog kulturnog centra, gdje arhitektura i povijest susreću urbane ritmove i kulturni život grada. Snimke kontaktnih mikrofona i geofona otkrivaju nevidljive vibracije prostora, pretvarajući ga u čujni sustav koji istovremeno održava red i dopušta kaos. Arhitektura, posjetitelji i kulturni program te sustav suvremenih aparatura koji u pozadini „tiho“ sve to održava na životu, stvaraju slojevitu, stalno promjenjivu auditivnu situaciju, javlja NMZ.

Objava NARODNI MUZEJ ZADAR Otvorena izložba “Zvuk arhitekture/arhitektura zvuka” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Otvorena izložba “Mašta u letu – Zmajići stvaraju” u maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače, koja predstavlja brojne likovne radove odgojno obrazovne skupine “Zmajići” iz DV “RADOST” PO “Vruljica”.

Fotogalerija donosi ugođaj s otvaranja izložbe i postav izložbe, javlja NMZ.

Objava NARODNI MUZEJ ZADAR “Mašta u letu – Zmajići stvaraju”, otvorena izložba pojavila se prvi puta na Antena Zadar.