Obzirom da je završio rok za primjedbe na 5. izmjene i dopune prostornog plana, gradski vijećnik Akcije mladih, Ante Rubeša, predao je svoje prijedloge izmjena.

Obrazložio ih je na sljedeći način:

“Osnovni cilj mojih prigovora na V izmjene i dopune prostornog plana je zaštita zelenih površina te zaustavljanje betonizacije, pogotovo na području povijesnih predjela, užeg centra Grada. Mišljenja sam da bi u svakom, a pogotovo u novo planiranom naselju, trebalo voditi računa o svim sadržajima poput zelenih površina, rekreacijskih zona te društvenih prostora i institucija. Zadar je položajem idealan za širenje u bilo kojem smjeru te ne vidim razloga zašto se nagrđuju, zgradama i neboderima, već ionako preizgrađeni uži dijelovi grada.

Primjedbe i prijedlozi

Predlažem da osnovni uvjet gradnje bude H/2 (visina podijeljena s dva) s minimalno 30 % zelene površine u cjelini. Tako bi se jednostavnije mogla izgraditi obiteljska kuća, a prilikom izgradnje stambene zgrade bi ostalo sasvim dovoljno prostora za sadržaje poput parkinga i zelenog pojasa. Apsurd je da se onaj tko radi obiteljsku kući i onaj tko onaj gradi zgradu od 50 metara moraju isto udaljiti od međe, a ako bolje izračunamo, primjenom H/2 u potpunosti se zadovoljava potreba za parkirnim mjestima što se ispostavlja kao najkrucijalniji problem prometa u Zadru.

Predlažem da se odredi maksimalna visina građevina koja ne smije prijeći 18 metara. Odredba bi važila za područje užeg centra za što smatram da je sve ispod gradske zaobilaznice, odnosno Ulice Hrvatskog Sabora. 18 metara ili 6 etaža uz jednu do dvije podzemne etaže, tamo gdje je moguće, smatram da je sasvim dovoljno da se ne naruši vizura Grada. Na primjeru nebodera na Relji, a pod pretpostavkom da znamo da je sjena jedna “ipo” dužina visine te građevine, onemogućujemo nižim građevinama, obiteljskim kućama mogućnost za postavljanje solarnih panela, pošto im sjena građevina viših od 18 m zaklanjaju osnovni izvor energije, sunce.

Osobno smatram da prostorni plan nije rađen, ni u suradnji, ni po potrebama domicilnog stanovništva, a kao najveće nepoštivanje demokratskog poretka ide u prilog odgovor odjela za graditeljstvo, mjesnom odboru Petrčane, kako nije njihova obaveza pokazivati pisma namjere ili obavijestiti stanovništvo putem mjesnog odbora o promjeni namjene područja, koje će utjecati na njihov svakodnevni život.

Prijedlog koncertne dvorane na prostoru “Male pijace” na Relji smatram stupidnim prijedlogom upravo zbog činjenice da je cijelo to područje nasuto more. Slično kao na Relji i na Brodarici imamo dosta nasutog područja na jednom od kojih planirate izgradnju hotela, čemu se izričito protivim. Radi se o čestici 1950/1, ispod teniskih terena u uvali Draženica, na kojoj planirate i izgradnju stambenih zgrada. Na spomenutoj čestici predlažem isključivo sportsko rekreacijsku namjenu.

Sportsko rekreacijsku zonu odnosno proširenje Maraska Parka predlažem i na čestici 3496/36, koja je u vlasništvu Dogus Grupe. Ne slažem se s izgradnjom ovalnih zgrada i stanova jer smatram da će nagrditi možda najljepšu gradsku lokaciju, a i obližnji hotel, koji se nalazi u staroj zgradi tvornice Maraske.

Čestica 1380/1 koja je u biti vlasništvo Grada Zadra, iza kluba Yachting, u MO Puntamika, predlažem namjenu zeleni pojas, koji bi u budućnosti trebao postati jedan od zadarskih parkova.

Na česticama koje obuhvaćaju školsko igralište Osnovne Škole Šimun Kožičić Benje (2105 i dr.), predlažem sportsko rekreacijsku zonu pošto spomenuto igralište predstavlja jedini takav prostor na cijelom zapadnom području grada na kojem bi se mogao u budućnosti izgraditi školski sportski centar.

Na čestici 228/11 K.O. Zadar predlažem da se ucrta buduća Osnovna škola Juraj Dalmatinac po prijedlogu amandmana Akcije mladih, što je prihvaćeno na sjednici GV Grada Zadra. Spomenuta škola bi bila jedino rješenje za rasterećenje OŠ Š.K. Benje u kojoj se nastava odvija u tri smijene. U neposrednoj blizini nove škole je park Žmirići što bi bilo posebno atraktivno za sve učenike.

Na čestici 264/6 K.O. Zadar, na predjelu Žmirići predlažem da se ucrta dom za umirovljenike što je također amandman Akcije mladih, koji je prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća. Potreba domova za umirovljenike postaje krucijalno socijalno pitanje zbog malih mirovina i visokih cijena privatnih domova.

Na čestici 9430/2, koja je u vlasništvu Tankerske plovidbe, predlažem prenamjenu u sportsko rekreacijsku zonu. Popularno igralište Mornarica jedino je preostalo područje na Poluotoku na kojem bi se stanovnici mogli rekreirati. Više sam puta predlagao Gradonačelniku da otvori razgovore o kupnji ili zamjeni, kako bi se ovaj prostor kao takav, sačuvao za domicilno stanovništvo. Nažalost gradske službe nisu napravile ništa po ovom pitanju stoga predlažem prenamjenu s ciljem ostanka domicilnog stanovništva u samom centru Grada.”

Objava Ante Rubeša o izmjenama prostornog plana: “Prostorni plan nije rađen, ni u suradnji, ni po potrebama domicilnog stanovništva” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić poručio je u saboru kako je osnovni cilj „mini reforme” drugog i trećeg mirovinskog stupa povećati prinose mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati višim mirovinama, navode agencije.

Predlaže se omogućavanje kontroliranog preuzimanja većeg rizika kako bi se kroz dulje vremensko razdoblje povećali prinosi na način da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu obveznih mirovinskih fondova, kazao je Piletić predstavljajući paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

To su primjerice nekretnine i neuvrštene hipotekarne obveznice, uz istovremeno propisivanje limita ulaganja u svaku klasu imovine. „Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja za određene klase imovine”, istaknuo je Piletić.

Važnija intervencija, istaknuo je ministar, je i propisivanje obveznog ulaganja najmanje 5 posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova i to samo kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, takozvani strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Paralelno bi se smanjila obveza ulaganja u državne obveznice, a što je u skladu s preporukama OECD-a.

Na upite iz oporbe koja država im je bila uzor kod prijedloga alternativnog investicijskog fonda s jamstvom države, Piletić je odgovorio protupitanjem koja država u svijetu ima mogućnost izbora povoljnije mirovine. „Institut institucionalnih ulaganja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU, jedan takav je Invest EU, takvo što postoji, koristi EU te druge članice”, poručio je.

Uz ostalo, zakonskim izmjenama predlaže se i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0.5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0.27 na 0.25 posto te postupno do 2029. na 0.2 posto.

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova također se predlaže liberaliziranje mogućnosti ulaganja u nove vrste imovine uz također smanjenje naknada.

Obvezni mirovinski fondovi na kraju listopada imali su ukupno 2.3 milijuna članova a mirovinska društva upravljala imovinom od 19.2 milijarde eura. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više od 436 tisuća članova s imovinom od 1.1 milijardu eura. „Ove brojke ukazuju na veliki značaj mirovinskih fondova u gospodarskom smislu, a njihovo poslovanje i struktura ulaganja predmet su posebnog interesa za financijski sustav i tržište kapitala”, istaknuo je Piletić.

Objava Uvode se promjene u 2. i 3. mirovinski stup. Ministar objavio koji je cilj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

“Mediteranska poljoprivreda” zajednički je diplomski sveučilišni studij čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a izvođač Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet u suradnji sa Sveučilištem u Zadru.

Na temelju iskustava dobivenih s prvom generacijom studenata ovoga zajedničkog studijskog programa predložene su, a tim slijedom Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu je i evidentirao manje izmjene i dopune.

Kako navode sa Sveučilišta, studij je organiziran kao jedinstveni studij “Mediteranska poljoprivreda” bez usmjerenja. Trajanje studijskog programa je dvije godine. Nastava je organizirana u četiri semestra, prosječno opterećenje po semestru je 30 ECTS-a, a ukupno opterećenje iznosi 120 ECTS bodova. Strukturu studijskog programa čini 28 obveznih predmeta (95 ECTS bodova) i 15 izbornih predmeta (25 ECTS bodova). Upisna kvota je 20 studenata. Studijski program izvodi se na hrvatskom jeziku. Studijski program izvodi se na dvije lokacije: Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu i Sveučilištu u Zadru. Prva godina studija uglavnom uključuje predavanja koja se održavaju na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, a nastava na drugoj godini studija održava se na Sveučilištu u Zadru, te osim predavanja uključuje praktične terenske i laboratorijske vježbe koje se najvećim dijelom provode na Sveučilišnom dobru Baštica kao i na ostalim gospodarskim subjektima.

Cilj diplomskog sveučilišnog studija “Mediteranska poljoprivreda” je kroz suvremeni nastavni proces omogućiti obrazovanje studenata u području poljoprivrednih znanosti s naglaskom na mediteransku poljoprivredu. Upisom diplomskog studija “Mediteranska poljoprivreda” studenti će usvojiti znanja iz različitih grana poljoprivredne proizvodnje (vinogradarstva, vinarstva, voćarstva, povrćarstva, aromatičnog, ljekovitog i ukrasnog bilja, zaštite mediteranskih biljnih vrsta, mediteranskog stočarstva, dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda mediteranskog područja i druge) te steći dodatne kompetencije značajne za uspješnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Kroz moderan pristup, studenti će, svladati nove tehnologije kao i potrebna teoretska i praktična znanja iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, također Zajedničke poljoprivredne politike EU s namjerom podizanja svijesti javnosti o vrijednosti mediteranskog područja. Integracijom temeljnih znanja, tehnologija kao i novih znanstvenih spoznaja studenti će biti osposobljeni za tržište rada i samozapošljavanje kako u ruralnim tako i ostalim područjima naše zemlje.

Mediteran je vrlo aktivno područje sa stajališta specifičnih istraživanja biotehničkih znanosti, a u Hrvatskoj nema namjenskog studija koji bi od početka do završetka osnovnog sveučilišnog obrazovanja u potpunosti pokrivao mediteransku poljoprivredu. Mediteranski agrosustavi su po svojim obilježjima specifični, što u uvjetima sve veće važnosti poljoprivrede, održivosti, novih tehnologija, primarne prerade, agroturizma i ruralnog razvoja zahtijeva namjensku edukaciju magistara struke u ovom području.

U Republici Hrvatskoj nema usporedivih studijskih programa na ovoj razini. Program se u dijelu agronomskih znanja može usporediti sa studijskim programom „Mediterranean Agriculture“ (University of Alicante, Španjolska). Program „Masters in Mediterranean agro-forestry-pastoral“ (Instituto Politécnico de Santarém, Portugal) se može usporediti s predloženim programom u području znanja iz mediteranskog stočarstva i iskorištavanja mediteranskog biosustava za razvoj poljoprivrede. Po pitanju održive i ekološke poljoprivrede u mediteranskom području, ali i menadžerskih vještina, poznavanja legislative i marketinga dijeli svoj program i ishode učenja s programom “Mediterranean Organic Agriculture” (Mediterranean Agronomic Institute, Bari, Italija). S programom „Mediterranean studies“ (European Institute, Nica, Francuska) podudara se u agroekonomskim predmetima, odnosno znanjima koja se tiču socioekonomskog pristupa ruralnom i regionalnom razvoju na Mediteranu.

Završetkom studija stječe se akademski naziv: Magistar inženjer/magistra inženjerka mediteranske poljoprivrede (mag.ing.agr.).

Objava Sveučilište u Zadru najavilo manje izmjene i dopune sveučilišnog studija “Mediteranska poljoprivreda” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.