Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili.

Na današnji dan, 25. ožujka 1929., u Kalima je rođen Joja Ricov ( na fotografiji za jednog literarnog nastupa, op.a.), znameniti hrvatski i međunarodni pjesnik, erudit, prevoditelj, profesor na više sveučilišta, poznati antifašist i borac  za ljudska prava i dostojanstvo, uznik u doba Italije i Jugoslavije, vrhunski intelektualac nositelj velikog broja nagrada i priznanja u nas i u svijetu. Bio je i osobni prijatelj talijanskog pjesnika nobelovca Salvatorea Quasimoda, koji ga je uspio spasiti iz sužnjavstva nagovorivši Josipa Broza Tita za posebni ukaz Ricova oslobađanja. Sve su to o Joji Ricovu poznate stvari, pa uz ovu  obljetnicu prilažem crticu o čudesnom Jojinom ispraćaju s ovog svijeta, koji lijepo upotpunjuje njegovu posebnost. Umro je u Zagrebu u 88. godini života , a u Kalima ukopan u petak 27.siječnja 2017.u 14 sati. U životu ovog velikog Kaljanina bilo je bezbroj neobičnih postupaka i dobrih namjera. Jedna od njih iz Jojinog je djetinjstva, kad je u svojim Kalima naišao na ozlijeđenog malog vrapca i odnio ga u Zadar, kako bi ga izliječili, što je i učinjeno. Za održavanja mise u kaljskoj crkvi na Jojin ispraćaj došao je i jedan vrabac i cijelo vrijeme obreda crkvom lijetao ( mogao je izletjeti jer je sve bilo otvoreno), što su ispratitelji, od kojih su mnogi za Jojin dječački postupak znali, čudesno doživjeli i blagoslivljali. Bio je to crescendo Jojinog odlaska i još jedna potvrda kako je dobro činiti dobro i kako se ono kad tad vraća. Pa sad razmislimo, zašto je taj vrabac  nakon toliko godina od učinjene Jojine dobrote došao mu zahvaliti u ime cijelog vrapčjeg roda? Nije li to još jedna potvrda, kako ima Boga i kako dobrotu dobrotom i zahvalnošću  Bog blagosiva.

Odlazak akademika Stamaća

Samo dva mjeseca prije smrti Joje Ricova, u studenom 2016. također u Zagrebu, u 78. godini preminuo je akademik Ante Stamać, još jedno veliko ime s naših prostora. Stalni član HAZU, jedan od najpoznatijih hrvatskih suvremenih pjesnika, književni kritičar, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, predsjednik Društva hrvatskih književnika, također i filološkog društva, a jedno doba i na čelu Matice Hrvatske. Stamać je bio  zagrebački Zadranin, rođen  u Molatu 1938. U Zadru je pohađao gimnaziju i glazbenu školu ( bio je izvrstan violinist u Operi HNK-a), a veći dio života proveo i djelovao u Zagrebu. Godine 2010. Grad Zadar mu je dodijelio Nagradu za životno djelo.

Objava OBLJETNICA ROĐENJA KALJSKOG VELIKANA Devedeset i sedam godina je kako nas je oplemenio svojim dolaskom na ovaj svijet pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nagradu “Joja Ricov” za 2025. godinu, koju je na prijedlog književnika Nikole Šimića Tonina pokrenulo Hrvatsko književno društvo – Zadar 2018. godine, dobio je IVAN GLIGORA. U prosudbenom povjerenstvu bili su Nikola Šimić Tonin, doc. dr. sc. Patrick Levačić, dr. sc. Dragan Gligora, Ante Gregov Jurin, Žaklina Kutija, Velimir Žigo, Anamarija Ćurkovič, Darko Petrov, Karla Neferanović, Desa Blaslov Dujela i Miljenko Milko Dujela.

Nagrada se dodjeljuje za čakavsku poeziju, poeziju o moru i o škoju, u Kalima, u knjižnici, na dan pjesnikova rođendana 25. ožujka.

Iz obrazloženja nagrade:

„Ivanov poetski mikro svijet zavičajnosti, obojan paškim poetskim koloritima otoka Paga, mora, škoja, grada, masline i težaka… polazišna je odrednica k makro svijetu. K tragu u beskraju poezije, između jave i poetske sanje, nebovanju stiha, pjesmonebovanju pjesme iz doma duše nastanju nedokućivost bezmeđnosti riječi, kao univerzalna pojava, omogućuje otvaranje svih granica na najplemenitiji, najintimniji način, najtopliji, toplinom svog srca grijan. Ivan svojom poezijom omogućava preživljavanje jednog dijalekta, govori o svom kraju, o ribaru, težaku, o širini i ljepoti mora što se s nebom u beskonačnost veže, sve to uokviruje u pjesmi i čuva njome… sve što radi od srca je i s guštom…“ – predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade, književnik Nikola Šimić Tonin

Ivan Gligora, rođen je 1950. u Kolanu, otok Pag, gdje u 7. razredu Osnovne škole, u Malim novinama objavljuje svoju prvu pjesmu. Male novine su najtiražniji dječji časopis u bivšoj državi, u čijem uredništvu, između ostalih, sjedili su GUSTAV KRKLEC, BRANKO ĆOPIĆ, DESANKA MAKSIMOVIĆ.

Pohađa Pedagošku gimnaziju u Rijeci i Mljekarsku školu u Mljekarskom školskom centru u Kranju, kao i Poljoprivredni institut u Križevcima ( ing. agronomije).

Objava NAGRAĐEN IVAN GLIGORA Književna nagrada Joja Ricov za 2025. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.