Nedavno potpisani ugovori između Zadarske županije i četiri komercijalne banke o subvencioniraju kamata kredita za unapređenje ponude za privatne iznajmljivače ponukalo je županijsku vijećnicu Helenu Mikulandra da na Aktualnom satu Županijske skupštine pita zašto se to uopće radi, obzirom da je to, prema njezinom mišljenju, “upumpavanje novca” u sektor koji je isplativ.

– Županija će izgleda akreditirati privatne iznajmljivače. Nedavno su potpisani ugovori s četiri komercijalne banke o subvencioniranju kamata kredita za unapređenje ponude za privatne iznajmljivače. Dakle, radi se o iznosima kredita od 10 do 30 tisuća eura, subvencija dva posto za cijelo vrijeme otplate. To su iznosi koje ti privatni iznajmljivači vrlo lako mogu vratiti u samo jednu turističku sezonu koju odrade. Na nekim od prijašnjih sjednica sam upozoravala na štetnost i besmislenost mjere subvencioniranja kamata kredita za kupnju prve nekretnine koja je zapravo bila kap u moru utjecaja u poskupljenju nekretnina. Mislim da je teško tu mjeru moglo nešto nadmašiti kao upumpavanje novca u sektor koji je jedan od rijetkih visokofinancijski isplativih. Umjesto da se veliki privatni iznajmljivači oporezuju i tim novcem pomažu mladi kako bi došli do nedostižne prve nekretnine, prosječna cijena metra kvadratnog u Zadru sada seže do preko 3.000 eura, točnije 3.333 eura, Zadarska županija dobro situiranim privatnim iznajmljivačima dijeli novac. Donosi li Zadarska županija ikad mjere temeljene na ekonomskim pokazateljima?, pitala se Mikulandra.

Odgovor koji je stigao od zamjenika župana Šime Vickovića zapravo i nije bio odgovor:

– Zadarska županija ovim programom pokazuje da je svjesna važnosti privatnih smještaja i kako znamo da nam je turizam jedna od bitnih gospodarskih grana, mi smo dužni koliko smo u mogućnosti pomoći da se taj standard digne. Mi svi živimo u ovom predivnom kraju lijepe naše i kako znamo da nam je turizam ta bitna grana, mislim da trebamo sve napraviti da to ostane. Većina ljudi koji koriste ove kredite im je ovo dodatni izvor, nije im ovo primarni izvor egzistencije.

Objava Županija subvencionira kamate na kredite za privatne iznajmljivače; Vijećnica Mikulandra: “Zadarska županija dobro situiranim privatnim iznajmljivačima dijeli novac!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon prošlotjednog sastanka premijera s predstavnicima banaka, kamate na štednju građana, čini se ipak počinju značajnije rasti.

Od 2. listopada najviše će porasti kamate u Hrvatskoj poštanskoj banci, i to na tri posto za rok od jedne godine. Istoga dana i Raiffeisen banka (RBA) povećat će kamatu na dva posto za štednju oročenu na dvije godine.

U PBZ-u su već i prije razgovora u Vladi, u kolovozu, povećali kamatu na štednju na 1,7 posto za rok od jedne godine, no pratit će, kažu, daljnja kretanja na tržištu i prilagođavati kamate. Erste je još u svibnju povećala kamatne stope na 1,5 posto na rok od tri godine, no kažu, u intenzivnim su analizama dodatnih povećanja kamata, piše HRT.

Zaba i OTP banka još uvijek na 0,02 posto

U Zagrebačkoj banci, kažu, rade na postupnom povećavanju kamatnih stopa na depozite građana u nadolazećem razdoblju. Dotad im je najviša kamata 0,02 posto za sve rokove oročenja. I u OTP banci sličan odgovor – još analiziraju sve opcije i u skorom vremenu će donijeti odluke. Do tada je i kod njih najviša kamata na štednju 0,02 posto.

HPB je trenutačno na prvom mjestu po visini kamata na štednju građana. Većinsko državno vlasništvo te banke, zasigurno je ubrzalo odluku o podizanju kamata na tri posto, no ne skrivaju ni želju za privlačenjem novih klijenata na tržištu, piše HRT.

HPB želi privući nove klijente

Cilj im je – umjesto šesta, postati peta po veličini hrvatska banka. I najava Ministarstva financija o skorom izdanju trezorskih zapisa građanima, kaže predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina – podgrijala je konkurenciju.

Ministarstvo financija, nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica, nastavlja s prodajom državnog duga građanima. Izdat će trezorski zapis, vrijednosni papir s rokom dospijeća do godinu dana. Kamate bi, očekuje se, mogle biti veće od 3,2 posto, koliko je Ministarstvo ponudilo bankama na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa u kolovozu.

Dio dogovora s bankama, kaže premijer Andrej Plenković, odnosi se i na kamate na kredite građana. Banke su jasno rekle, dodaje – da barem godinu dana neće dizati kamate na gotovinske kredite ili na stambene kredite.

Godinu dana bez dizanja kamata na kredite

Dvije trećine građana sa stambenim kreditima ima fisknu ili kombiniranu kamatnu stopu, i na njih povećanje kamatne stope neće imati nikakav utjecaj, kažu u Udruzi banaka. I među onima s promjenjivim kamatama, dvije trećine je pak vezano za Nacionalnu referentnu stopu, koja će rasti iznimno blago i sporo.

No dugoročnija prognoza kretanja kamatnih stopa, i onih na kredite i onih na štednju, ovisit će ponajviše o daljnjoj politici Europske središnje banke, koja se kamatnom stopom bori protiv inflacije.

Objava Banke u Hrvatskoj odlučile podignuti kamate na štednju, evo što vam nude najveće od njih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska poštanska banka prva je na tržištu objavila značajnije podizanje kamatne stope na štednju. Svojim klijentima od 2. listopada koji oroče minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci omogućit će prinos od 3 posto

‘Slijedom konstruktivnih razgovora s Ministarstvom financija i Vladom RH o učincima inflacije na naše građane, kao i očekivanog utjecaja najave izdanja trezorskih zapisa Ministarstva financija na tržišne kamatne stope, HPB kao aktivni sudionik novčanog tržišta prva je banka na domaćem tržištu koja nudi novi i jedinstveni štedni proizvod – HPB super štednju – kojom klijenti uz oročavanje minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci mogu ostvariti prinos od čak 3,00 posto’, navodi se u priopćenju HPB-a.

Za one koji štednju oroče na šest mjeseci kamata će biti 2,80 posto, a za devet mjeseci 2,90 posto.

‘Uvođenje ovakvog proizvoda doprinijet će zauzdavanju inflacije kroz pasivizaciju oročenih sredstava, a s druge strane omogućiti štedišama ostvarenje atraktivnog prinosa kojim se ublažavaju negativni efekti inflacije na vrijednost novca’, poručuju iz HPB-a, a prenosi Tportal.

Objava Ako ste korisnik ove hrvatske banke, imamo jako dobru vijest za vas – povećali su kamatne stope na štednju! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

S obzirom na ponovno ubrzavanje u kolovozu i sve bližu superizbornu 2024., inflacija bi ove jeseni mogla biti vruća politička tema. Dok Vlada teatralno sastanči s trgovcima oko zamrzavanja cijena 30-ak namirnica i ograničava cijene struje, podizanje kamatnih stopa u Europi i pogoršanje u glavnim trgovinskim partnerima, hlade kreditnu potražnju u Hrvatskoj, piše Poslovni dnevnik.

Zahtjevi tvrtki za novim kreditima u lipnju i srpnju su gotovo stali na mjesečnoj razini, iako godišnji rast i dalje dvoznamenkast zbog baznih efekata. S prošlotjednom odlukom Europske središnje banke da podigne referentnu stopu za još četvrtinu postotnog boda, na 4 posto, efekt bi se izgledno mogao nastaviti i prema kraju godine.

Ključno pitanje je, može li i u kojoj mjeri, ispuhati inflatorne pritiske? Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, domaća inflacija u kolovozu je ubrzala na 8,5 posto na krilima energenata i rasta cijena usluga. Istovremeno, u eurozoni je prikočila na 5,3 posto, no monetarna politika je svejedno posegnula za dodatnim zaoštravanjem.

“Bilo kakvo hlađenje potražnje za kreditima tvrtki ili preispitivanje poslovnih odluka jedan je od faktora koji djeluje na smirivanje inflacije, no pitanje je može li biti presudan”, kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja. Smatra da su šokovi na strani ponude, od poremećaja u globalnim lancima opskrbe, efekata rata u Ukrajini i energetskog šoka, imali veći utjecaj na inflaciju u Europi nego u SAD-u gdje cijene jače gura potražnja.

Posljednje brojke HNB-a ukazuju da su ukupni krediti nastavili rast u srpnju, za 246 milijuna eura (0,7%) razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci. Kod kredita tvrtkama rast bilježe zajmovi za investicije, nešto manjoj mjeri za obrtna sredstva, no istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima što je prigušilo ukupan porast kredita, tek 27 milijuna eura poduzećima. Premda je na godišnjoj razini kreditiranje poduzeća usporilo s 13,5 posto na (i dalje visokih) 10,8 posto, matematika maskira realnu sliku zbog baznog efekta.

Kod građana je pak primjetan najsnažniji rast stambenih kredita u posljednjih godinu dana, od 158 milijuna eura, no izgledno je posljedica kasne realizacije APN-ovog programa subvencioniranja zbog štrajka u pravosuđu.

Gotovinski nenamjenski krediti uobičajeno bilježe solidan rast od 67 milijuna eura. Srpanjska slika odražava godišnji nastavak ubrzanja kreditiranja građana na 6,9 posto, uz ubrzanje nenamjenskih kredita od 6,8 posto te stambenih od 9,5 posto.

U Hrvatsku se, zasad, više referentne kamatne stope sporije prelijevaju na kredite i depozite nego u ostatku eurozone. To je ujedno dobra vijest za dužnike kojima je kamatni udar manji, ali loša deponentima jače izloženim inflaciji. Loša je i za monetarnu politiku kojoj kamatni kanal prijenosa ograničava dosege intervencija u cijenu novca.

Analitičari HNB-a utvrdili su da su kamatne stope na kredite tvrtkama rasle znatno sporije nego u eurozoni, dok su cijene stambenih i potrošačkih kredita među najnižima, a slična je situacija i s depozitima. Kao ključne faktore za to ističu pad premije rizika zemlje i ogroman višak likvidnosti zbog uvođenja eura, stabilnu depozitnu bazu, nizak omjer kredita i depozita te mali udio promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita, piše Poslovni dnevnik.

Većim bankama lakše

Poznato je da su velike banke, klasificirane kao sistemski važne, iskoristile tržišnu poziciju i brže od malih prenijele rast kamata na kredite klijentima. Za povećanje od 100 baznih bodova (1 bod), krediti poduzećima poskupili su oko 55 bodova dok su ostali kreditori kamate podignuli dvostruko manje, za 23 boda. Razlike postoje i kod cijena oročenih depozita poduzeća, ali i stambenih kredita stanovništvu. Ono gdje nema razlike između velikih i malih su potrošački krediti, kao ni kamate na oročenja građana.

“Veće banke mogu iskoristiti tržišnu poziciju da u razdobljima rasta ključnih kamatnih stopa više povećavaju kamatne stope na kredite i manje na depozite od manjih banaka, dok u razdoblju spuštanja ključnih kamatnih stopa mogu sporije spuštati kamatne stope.

Sistemski važne banke imaju i manji udio loše aktive, bolju kapitaliziranost, troškovno su efikasnije te imaju manji udio depozita u ukupnim izvorima sredstava što je pridonijelo jačem kamatnom prijenosu”, objašnjavaju u HNB-u. Može li stoga S&P-ovo najnovije poliranje državnog rejtinga još usporiti kamatni prijenos? Teško, smatraju u središnjoj banci.

Napominju da se ocjenama rejting agencija često u javnosti pridaje i prevelik značaj i pogrešno pretpostavlja da su one te koje dominantno određuju kamatne stope. Iznimka su izvanredni događaji, poput gubitka investicijskog rejtinga. Za tržište promjena rejtinga nije pretjerano iznenađenje već potvrda onog što sudionici već znaju i već su uračunali u trošak zaduživanja države, poduzeća i građana.

“U tom slučaju samo poboljšanje kreditnog rejtinga neće utjecati na smanjenje troška zaduživanja države pa tako ni poduzeća i građana u trenutku objave novog rejtinga”, kažu u središnjoj banci.

Pogoršano okruženje tvrtki

Na pitanje što će se događati s kreditiranjem tvrtki do kraja godine i jesmo li dosegli točku infleksije koja bi mogla preokrenuti borbu s inflatornim pritiscima, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić odgovara da je to teško prognozirati.

“Neizvjesnost je naglašena, a kamatne stope rastu, zaoštravaju se uvjeti kreditiranja, pa je u zadnja dva mjeseca kreditiranje poduzeća stagniralo. Međunarodno okružje se pogoršava, što se u malim otvorenim gospodarstvima, kakvo je Hrvatska, prelijeva na domaće cijene i djeluje na usporavanje inflacije, piše Poslovni dnevnik.

I kod kreditiranja građana, barem za stambene kredite, uskoro bi moglo biti vidljivo usporavanje. Unatoč lošijim signalima, ECB i HNB još nisu korigirali projekcije, a ono što bi moglo usporiti smanjenje inflacije je rast pritisaka na plaće”, zaključuje Šošić.

Objava Rastu kamatne stope, uzimanje kredita postaje sve teže, evo što klijentima spremaju banke pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ulagači bi se trebali pripremiti za produljeno razdoblje nepredvidivog kretanja kamatnih stopa i jačanja pritiska u financijskom sustavu, upozorila je Banka za međunarodne namire (BIS) u ponedjeljak.

Ne treba potcijeniti mogućnost zadržavanja inflacije na visokoj razini, što bi od velikih središnjih banaka, poput američkog Feda i Europske središnje banke (ECB), zahtijevalo da zadrže kamatne stope na visokim razinama, priopćeno je iz BIS-a.

“Očito još postoje neke razlike između percepcije financijskih tržišta i poruka središnjih banaka”, naglasio je Claudio Borio, šef odjela BIS-a za monetarnu i ekonomsku politiku, u tromjesečnom izvješću.

Godinama su središnje banke bile predvidive, spustivši u razdoblju kontinuiranih kriza kamatne stope u nekim dijelovima svijeta i u negativno područje i potom ih naglo podižući u zadnjih 18 mjeseci, podsjeća.

Danas se smjer njihove monetarne politike više ne može tako pouzdano predvidjeti, upozorava.

“Ne bismo trebali isključiti rizik da bi se inflacija mogla pokazati tvrdokornijom no što se očekivalo”, naglašava dužnosnik BIS-a.

U BIS-u upozoravaju i da kompanije i dužnici po hipotekarnim kreditima zbog pritiska viših troškova zaduživanja možda neće moći podmirivati svoje obaveze, što bi bankama i drugim zajmodavcima moglo prouzročiti kreditne gubitke.

Unatoč naznakama stabilizacije na nekim tržištima nekretnina diljem svijeta, kreditni gubici kako u tom tako i u drugim sektorima nastavit će stvarati probleme jer gospodarstva slabe, procijenio je Borio.

“Pitanje je koliko će financijski sustav u cjelini biti otporan da bi mogao apsorbirati te gubitke”, rekao je, “a posebno je pitanje koliko će veliki i tvrdokorni oni biti”.

Objava Iz jedne banke stiže važno upozorenje: “Pripremite se na nepredvidive kamatne stope!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Podizanje kamatnih stopa u eurozoni trebalo bi obuhvatiti i štediše kojima bi banke trebale isplaćivati više kamate na pologe, upozorio je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos.

„Puna transmisija (monetarne politike) zahtijeva da se isplaćuje naknada (i) za štednju”, rekao je De Guindos u četvrtak.

Komercijalne banke funkcioniraju kao prijenosni mehanizam monetarne politike Europske središnje banke, što znači da ECB-ovo podizanje odnosno spuštanje kamatnih stopa pretaču u više odnosno niže cijene kredita.

ECB je prošli tjedan podigao ključne kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda.

„Jako je važno da se monetarna politika… zrcali u svim kategorijama imovine i obaveza banaka”, izjavio je ECB-ov dužnosnik.

Nije posebno komentirao situaciju u Španjolskoj, gdje banke građanima nude najniže kamatne stope na depozite u skupini vodećih gospodarstava eurozone.

U travnju su tako banke u Španjolskoj u prosjeku nudile kamatnu stopu na štednju oročenu na 12 mjeseci od 1,33 posto, u usporedbi s prosjekom eurozone od 2,27 posto.

Prošlog je tjedna ECB povisio svoju kamatnu stopu za još jednu četvrtinu postotnog boda, povećavši troškove varijabilnih hipotekarnih kredita, koji čine veliku većinu ugovora u Španjolskoj.

Zajmodavci su u utorak odbili poziv vlade u Madriru da podignu kamatne stope na štedne pologe, tvrdeći da su niže dijelom zbog viška likvidnosti u sektoru. Odbacile su i tvrdnje o nedostatnoj konkurenciji u relativno koncentriranom španjolskom bankarskom sektoru.

Objava Dobre vijesti za štediše: Banke će isplaćivati više kamate na pologe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.