Aspirin je popularan lijek kod ljudi svih dobnih skupina, ali jedan kardiokirurg kaže da ga ne bi svi trebali uzimati. Dr. Jeremy London oglasio se na TikToku i podijelio svoje stručno mišljenje o tome tko bi, a tko ne bi trebao uzimati dnevnu dozu aspirina, piše Index.hr.

Lijek se dugo propisivao kao profilaktička mjera protiv bolesti srca jer dokazano sprječava zgrušavanje trombocita i blokiranje arterija što može uzrokovati srčani i moždani udar. Nakon desetljeća savjetovanja da muškarci stariji od 50 i žene starije od 60 uzimaju niske doze aspirina kako bi spriječili ova stanja, American College of Cardiology i American Heart Association ukinuli su tu popularnu preporuku 2019. godine. Razlog? Ovisno o dobi i povijesti pacijenta, aspirin može učiniti više štete nego koristi.

Studija s Harvarda iz 2019. pokazala je da tijekom petogodišnjeg razdoblja aspirin nije smanjio broj srčanih udara ili povezanih događaja u usporedbi s placebom, ali ljudi koji su uzimali aspirin, imali su dvostruko veću vjerojatnost da će prijaviti gastrointestinalno krvarenje. Daljnja istraživanja otkrila su da je dugotrajna uporaba niskih doza aspirina povezana s 20%-tnim povećanjem rizika od razvoja anemije i padom razine željeza u krvi kod starijih osoba.

Preporučena dnevna doza aspirina je od 75 do 100 mg lijeka dnevno

Unatoč tim istraživanjima, gotovo trećina odraslih Amerikanaca u dobi od 60 i više godina, koji nemaju kardiovaskularne bolesti, uzimala je aspirin 2021. godine, prema nalazima objavljenim u Annals of Internal Medicine. Ipak, tableta ima svoje prednosti, osobito za one s poviješću kardiovaskularnih problema.

Dr. London objašnjava da postoje dvije kategorije pacijenata koje mogu sigurno svakodnevno uzimati aspirin.

“Prvi su pojedinci koji su imali srčani ili moždani udar. To je preporučljivo sve dok nemaju povijest komplikacija s krvarenjem i odnosi se na doze od 75 do 100 mg aspirina dnevno”, rekao je.

Druga kategorija ljudi kojima dr. London svakodnevno propisuje aspirin su oni koji nisu imali srčani ili moždani udar, ali imaju između 40 i 70 godina. “Ako spadate u ovu kategoriju, imate povećani rizik od kardiovaskularnih događaja i trebali biste razmisliti o terapiji aspirinom.”

Međutim, za one koji imaju 70 i više godina, kardiokirurg objašnjava da rizici od gastrointestinalnih smetnji i krvarenja povezanih s aspirinom nadmašuju dobrobiti njegova uzimanja za sprječavanje kardiovaskularnih incidenata.

Uzimanje dva aspirina tjedno može pomoći u smanjenju rizika od raka debelog crijeva

Njegove preporuke u skladu su s onima dr. Rogera Blumenthala iz Američkog udruženja za srce. Izjavio je: “Uzimanje aspirina svaki dan više nije automatska navika za ljude koji nikada nisu imali srčani udar. Preporučuje se samo osobama za koje zdravstveni radnici smatraju da imaju značajan rizik.”

Novo istraživanje koje je proveo Mass General Brigham otkrilo je da uzimanje dva aspirina tjedno može pomoći u smanjenju rizika od raka debelog crijeva kod odraslih osoba koje žive nezdravim stilom života. Istraživači kažu da aspirin može pomoći imunološkom sustavu da identificira i usmjeri stanice raka, inhibira upalu, koja je faktor rizika za kolorektalni rak, te potiče rast korisnih crijevnih bakterija.

I dr. Blumenthal i dr. London potiču sve koji su oprezni ili znatiželjni u vezi s terapijom aspirinom da se posavjetuju sa svojim liječnikom. Imajte na umu da je najbolji način za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i zatajenja srca održavanje zdravog načina života, s naglaskom na tjelovježbu i prehranu bogatu povrćem, voćem, nemasnim proteinima i drugom cjelovitom hranom.

Objava Kardiokirurg otkrio kome preporučuje uzimanje aspirina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Naše svakodnevne navike vrlo su važne, osobito kada je riječ o zdravlju srca. Dake, osim što bismo trebali izbjegavati određene negativne navike, poput pušenja i prekomjerne konzumacija alkohola, postoje i neke pozitivne koje bismo trebali prakticirati.
Stoga je kardiolog dr. Rigved V. Tadwalkar istaknuo četiri navike koje smatra ključnima za optimalno zdravlje srca.

1. Redovita tjelovježba

Dr. Tadwalkar tjelovježbu smatra najpresudnijom za opće dobro i cjelokupno zdravlje.

“Redovita tjelesna aktivnost temelj je optimalnog zdravlja. Ne samo da pomaže u kontroli tjelesne težine, već nudi i brojne kardiovaskularne dobrobiti. Vježbanje pomaže poboljšati protok krvi i sniziti krvni tlak. Osim toga, može poboljšati razinu kolesterola povećanjem HDL-a, ‘dobrog’ kolesterola, dok smanjuje LDL, ‘loš’ kolesterol. Osim zdravlja srca, tjelovježba je povezana s manjim rizikom razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa i određenih vrsta raka”, rekao je za Parade.

2. Uravnotežena prehrana

Često slušamo o tome, ali istina je da nam dobra prehrana i ograničavanje unosa prerađene hrane mogu pomoći da živimo dulje i jednostavno se osjećamo bolje.

Kardiolog objašnjava: “Dobro uravnotežena prehrana daje tijelu esencijalne hranjive tvari i energiju. Davanje prioriteta cjelovitoj, neprerađenoj hrani ključno je. Voće, povrće, nemasne bjelančevine, cjelovite žitarice i zdrave masnoće trebale bi činiti temelj obroka. Te su namirnice bogate vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, a svi su oni vitalni za kardiovaskularno i cjelokupno zdravlje.”

3. Dajte prioritet snu

“Kvalitetan san ne naglašava se često, ali je vrlo važan za cjelokupno zdravlje. San poboljšava fizičku i mentalnu funkciju, uključujući kognitivne sposobnosti i raspoloženje. Nedostatak sna sve se više povezuje s raznim zdravstvenim problemima, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti i kardiometaboličkih poremećaja”, napominje dr. Tadwalkar.

Dodaje da je uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja i stvaranje opuštajuće rutine spavanja od velike važnosti za poboljšanje kvalitete sna. “Ograničavanje vremena ispred ekrana prije spavanja i stvaranje ugodnog okruženja za spavanje ključno je za osiguravanje okrepljujućeg sna”, rekao je.

4. Upravljajte stresom

Većina nas je vjerojatno pod većim stresom nego bilo koja generacija prije nas. Ipak, s tim se stresom moramo nositi najbolje što možemo ako želimo preživjeti i napredovati.

“Kronični stres može imati štetan utjecaj na zdravlje. Može pridonijeti visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i oslabljenoj imunološkoj funkciji. Učinkovite tehnike upravljanja stresom uključuju meditaciju, duboko disanje i jogu. Bavljenje hobijima, boravak u prirodi ili traženje socijalne podrške također su vrijedne strategije za ublažavanje stresa”, zaključio je kardiolog, prenosi Index.hr.

Objava KARDIOLOG Četiri jednostavne navike mogu poboljšati zdravlje srca pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U utorak, 20. lipnja 2023., u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije u vremenu od 10 do 11.30 sati održat će se okrugli stol na temu „Telemedicina na području Zadarske županije: Potencijali i perspektive“.

Okrugli stol  organizira Zadarska županija   u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Zadar te Domom zdravlja Zadarske županije, a s ciljem boljeg upoznavanja javnosti s novim mogućnostima medicinskih usluga.

Naime, kroz projekt Telecordis nabavljena je medicinska i računalna oprema koja je postavljena na 40 ruralnih i udaljenih područja domova zdravlja u Republici Hrvatskoj, uključujući i Dom zdravlja Zadarske županije.

U sklopu projekta telemedicinski centri povezani su s telemedicinskim specijalističkim centrima, čime je omogućeno pružanje telekardioloških usluga stanovništvu ruralnih, udaljenih i otočnih područja.

U sklopu projekta Telecordis opremljene su ispostave Doma zdravlja Zadarske županije u Biogradu na Moru, Benkovcu, Obrovcu, Starigradu Paklenici te na Dugom otoku u Žmanu. Nakon postavljanja opreme osoblje ovih ambulanti je prošlo obuku, čime je omogućeno pružanje naprednih kardioloških medicinskih usluga lokalnom stanovništvu. To znači da za navedene usluge stanovništvo ovog područja više neće morati odlaziti u Opću bolnicu Zadar, već će te usluge moći dobiti na području svog Doma zdravlja.

Na okruglom stolu predstavit će se projekt Telecordis i budući pravci razvoja telemedicine na području Zadarske županije, a rasprava će pružiti dublji uvid u način na koji Telecordis i slični projekti mogu unaprijediti živote naših građana.

Na okruglom stolu će sudjelovati:

Božidar Longin, dipl. ing., župan Zadarske županije
prim. mr. sc. Maja Grba Bujević, dr. med. spec., ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu
mr. sc. Marko Kolega, dr. med., pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije
Željko Čulina, dr. med. spec., ravnatelj Opće bolnice Zadar
izv. prof. dr. sc. Dražen Zekanović, dr. med. spec., voditelj Odjela za kardiologiju Opće bolnice Zadar
mr. sc. Renata Bek, dr. med. spec., ravnateljica Doma zdravlja Zadarske županije

Objava Telemedicina u Zadarskoj županiji; Pacijenti neće morati u Zadar na pregled kod kardiologa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.