Prevare od strane radnika u ugostiteljskim objektima možemo grubo podijeliti u dvije kategorije: varanje vlasnika lokala i varanje gosta.

VARANJE VLASNIKA LOKALA
Varanje vlasnika lokala uglavnom se svodi na unošenje vlastitog pića i hrane te prodavanje gostima.

Nekada su konobari najviše zarađivali na kavi, donoseći vlastitu i praveći više kava od jedne doze. Današnje aparate za kavu je malo teže prevariti, ali nije nemoguće, prenosi N1.

Čaj je također vrlo isplativ jer se može kupiti u trgovini i prodavati u lokalu bez znanja vlasnika. Isto vrijedi i za mlijeko, voće… Nescafe, cedevitu, toplu čokoladu i sve ostalo što se priprema iz vrećice relativno je lako unijeti u lokal i služiti gostima bez znanja vlasnika.

Kod većih događanja unose se i alkoholna pića. Unošenje i prodavanje vlastitog pića jednostavno je tamo gdje se ne izdaju fiskalni računi, odnosno kada vlasnik lokala vara državu. U tom slučaju konobarima je puno lakše prevariti vlasnika.

VARANJE GOSTA

Fiskalni račun
Izdavanje fiskalnog računa zakonska je obveza. Niste dužni platiti ako ne dobijete račun, piše Nova.rs. Ako ipak platite bez računa, time omogućujete vlasniku lokala da vara državu, a konobaru da vara vlasnika lokala, pa i vas.

Ako dobijete fiskalni račun, postoji mogućnost da je to kopija računa od nekog drugog s istom narudžbom. Zatražite fiskalni račun i nemojte platiti bez njega. Provjerite datum i vrijeme na računu kako biste bili sigurni da je vaš.

Lažna ambalaža
Često se događa da konobar donese otvoreno vino ili vodu u boci.

U tom slučaju postoji mogućnost da je to voda iz slavine, a vino nije ono koje plaćate, već jeftinije. Prazne boce od sokova čuvaju se i kasnije pune sokom iz većih ambalaža, koji nije evidentiran.

Vrlo često se toče žestoka pića lošije kvalitete od naručenog. Možda će vam prvo piće biti ispravno, ali kasnije će ga razvodniti ili zamijeniti jeftinijim.

Reciklaža pića
Mnogi ljudi ostave piće napola popijeno kada odu iz lokala. Dogodi se da konobari to piće uliju natrag u ambalažu i posluže drugom gostu.

To se najčešće događa s točenim pivom – dopune čašu, dodaju pjenu i posluže.

Smanjenje pića
Ovo se najčešće događa s žestokim pićima. Narudžba gotovo nikada nije točna doza, već se prikriva dodavanjem puno leda ili voća.

Kada naručite duplo piće, velike su šanse da ćete dobiti jednu dozu s puno leda. Točeno pivo najčešće nije točeno do oznake.

Razvodnjavanje pića
Razvodnjavanje točenog piva redovna je pojava. To rade u velikom broju lokala, pogotovo u klubovima gdje ima puno ljudi.

U žestoka pića ulijeva se voda kako bi se nadoknadila razlika koja nije evidentirana. Kako zabava odmiče, mjera se smanjuje, a voda se dodaje. Kokteli najčešće sadrže vrlo malo pravih sastojaka. To je uglavnom jeftini alkohol i puno soka kako bi se prikrila loša kvaliteta alkohola.

Loša kava
Kava i čaj najčešće se naručuju pa se od njih najviše i zarađuje. Od jedne doze prave se dvije, pa čak i tri kave…

Ovo se najčešće radi kada se pravi kava s mlijekom, jer se s puno mlijeka može prikriti loš okus kave. Kava sa šlagom uglavnom je šlag s malo kave…

Varanje stranaca

U nekim lokalima cjenik ne stoji na stolu, već se mora tražiti.

Tako se pruža prilika da se strancima donese drugi, puno skuplji cjenik, prema kojem im se kasnije naplaćuje.

Velik broj stranaca uz to ostavi i napojnicu. Ako stranac plaća stranom valutom ili se ne snalazi s lokalnom valutom, vjerojatno neće dobiti ispravan kusur, a malo tko će se vratiti da se požali, čak i kada shvati da je prevaren.

Plaćanje i vraćanje kusura
U klubovima s puno ljudi često se događa da konobar “nema sitno”. Vratit će vam dio novca i krenuti do kolege po ostatak. Onog trenutka kada se udalji od vas, zaboravit će da vam išta duguje.

Higijena
Kroz ugostiteljske objekte dnevno prolazi velik broj ljudi. Teško je oprati i osušiti svo posuđe pa se to često i ne radi kako treba.

To predstavlja velik zdravstveni rizik. Sve se pere samo da izgleda čisto. Čaše se deterdžentom peru samo po rubu, a ostatak se samo ispere hladnom vodom.

Šalice za kavu peru se samo iznutra i po potrebi se uklone ostaci ruža za usne s rubova. Koristi se najjeftiniji deterdžent za suđe…

Objava JESTE LI ZNALI? ISTINA? Ovo su trikovi kojima konobari varaju i goste i vlasnike kafića… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U tijeku je povijesno najbolja predsezona u Hrvatskoj, barem kada su u pitanju brojke kojima barata Hrvatska turistička zajednica. Prva tri mjeseca bilježe 16% više gostiju i 15% više noćenja nego prošle godine. Sve bolje rezultate potvrđuju i podaci o prihodima, koji su posljednjih osam godina veći za 60%, s gotovo 15 milijardi eura.

I dok turisti planiraju ljetovanje i traže smještaj na Jadranskoj obali, poslodavci su u velikoj potrazi za sezonskim radnicima. Ove godine ih, prema procjenama, nedostaje oko 100 tisuća, što je 40 tisuća radnika više u odnosu na nedostatak u prošloj godini. Provjerili smo koja su najtraženija zanimanja, kakvi su uvjeti rada i zašto svake godine nedostaje sve više radne snage u turizmu.

Došlo je do nerazmjera u plaćama 
Oglase se najčešće može pronaći na stranici Zavoda za zapošljavanje, gdje ih je aktivno oko 2300, na portalu Moj posao, gdje je oko 600 oglasa, kao i na društvenim mrežama. Traže se gotovo sva zanimanja u turizmu, a jedan od najčešćih uvjeta je što raniji početak rada.

O uvjetima rada i plaćama razgovarali smo s Eduardom Andrićem, predsjednikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Unatoč porastu minimalne plaće za 20%, smatra da je ta odluka poremetila kolektivne ugovore, piše Index.

“Međutim, koliko je god to u datom momentu bilo dobro primljeno, činjenica je da je taj rast minimalne plaće uveo nered u naše tarifne priloge i kolektivne ugovore, tako da su poslodavci morali povećati plaću ovim najjednostavnijim poslovima na tih 840 eura bruto, ali nisu bili u poziciji, bar su tako kazali, da i ostalima znatnije povećaju plaću.

Zbog toga smo došli do jedne apsurdne situacije da su se mijenjali koeficijenti tarifnom prilogu i da su se smanjili omjeri koji bi bili normalni 1:5 ili 1:7 između najjednostavnijih i najviših poslova tako da imamo situaciju da čistačica i kuhar specijalist nemaju znatnu razliku u plaći”, kaže predsjednik sindikata Andrić.

Napominje da, uz pomoćne radnike, nedostaje stručnog i kvalitetnog kadra na mjestima recepcionera, konobara i kuhara, koji nisu zadovoljni uvjetima rada, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih nedostaje oko 100 tisuća sezonaca.

Plaće djelatnika razlikuju se od poslodavca do poslodavca, a Andrić ističe da su sklopili kolektivni ugovor s hotelskim lancima i tako zadržali neka prava radnika koja su u drugim djelatnostima ukinuta.

“Osigurali smo troškove prijevoza, topli obrok, bolovanje 90 dana i obvezu poslodavca na solidarnu pomoć te primjereno plaćene nedjelje i noćne smjene. Zbog toga je to vrijedno, ali plaće koje su definirane su jako loše…

One su u rasponu od četiri razreda, od minimalne 840 do najveće 980 eura, što je stvarno ispod svake normale u ovom trenutku. No udruga koja pregovara s nama štiti male obrtnike koji tvrde da ne mogu ići na više cijene rada. Ali, nažalost, oni mogu ići na više cijene rada, samo se dogodi da prijave kuhara na 840 eura, a ostatak mu daju na crno”, kazao je i dodao:

“Činjenica je da mi moramo nešto napraviti na razini države, vidjet ćemo što će se dogoditi kad dođe nova vlast. Treba se pronaći prostora za znatnije povećanje plaće jer rješenje za hrvatski turizam koji teži kvaliteti zasigurno nisu strani radnici iz trećih zemalja.”

Na pitanje koliku plaću poslodavci trebaju ponuditi kako bi zadržali domaće radnike, Andrić je odgovorio: “Ako uzmemo primjer konobara, on mora u ovom trenutku imati minimalno 1200 eura, specijalizirani kuhari oko 2000 eura, ako ne i više kako bi ostali raditi u nekim boljim hotelima.”

Cvitić: Radnici iz trećih zemalja ne mogu nadomjestiti kvalitetu lokalnih radnika
Otvorenih radnih mjesta je sve više, a radnika sve manje pa se za potrebe turističkih djelatnosti mnogi poslodavci odlučuju na zaposlenje stranih radnika. Iako Andrić smatra da radnici iz trećih zemalja ne mogu osigurati kvalitetnu uslugu poput domaćih radnika, oni će ove godine imati znatno veću mogućnost zaposlenja u turizmu.

Prema procjenama Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, predsjednica Marina Cvitić potvrdila nam je da ove godine nedostaje oko 100 tisuća sezonaca. Kada je u pitanju Istra, kaže da se poslodavci ne žale na neke veće probleme.

“Oni kažu da imaju dovoljno ponuda iz zemalja u regiji kao što su BiH, Srbija i Makedonija. Djelomično se uvoze i radnici iz Nepala, Indije i Filipina, tako da će se onaj dio koji bude nedostajao eventualno nadopuniti studentima tijekom sezone.

Kad brojčano gledamo koliko nedostaje radnika da bi se osigurala sezona, onda je to 100 tisuća, a ako gledamo koliko će ih fizičkih nedostajati, mislim da neće puno upravo zbog radnika iz trećih zemalja koji se zapošljavaju putem agencija. Radnici iz trećih zemalja ne mogu nadomjestiti kvalitetu rada lokalnih radnika. Oni su vrijedni radnici, međutim, njima turistička djelatnost nije poznata od prije”, kazala je predsjednica Cvitić.

Smatra da su upravo strani radnici koji su zadovoljni minimalnom plaćom od 840 eura razlog zbog kojeg poslodavci ne povećavaju plaće, a pritom gube lokalne radnike, koji traže poslove u drugim zemljama.

“Što južnije, to tužnije”
Istra je, prema navodima poslodavaca, uspjela smanjiti problem nedostatka radnika, no kada je u pitanju Dalmacija, s najvećim problemima bore se u Dubrovniku.

“Uvijek se kaže – što južnije, to tužnije, posebice kada pričamo o Dubrovniku. Najveći razlog tome je što su svi smještajni kapaciteti prilagođeni za iznajmljivanje i ljudi tamo još teže žive u odnosu na Istru. Tako i sezonski radnici teško pronalaze smještaj pa zbog toga poslodavci u Dubrovniku i teže dolaze do radnika”, navodi.

Iako je prije par godina nedostajalo stručnih radnika, Cvitić ističe da je drugi najveći problem turističke djelatnosti to što trenutno nedostaje radnika u svim zanimanjima.

“Svi su radnici dobri, dovoljno je da imaju dvije ruke i noge”…
“Danas, nažalost, fali sve, od najnižih poslova, sobarica, čistačica, vrtlara do konobara i kuhara. Mislili smo kako nikada neće nedostajati radnika u administrativnoj službi, poput recepcionera, ali evo i to je stiglo s ovom sezonom. Kao da je jedna velika široka skupina građana nestala.

To se dogodilo jer poslodavci nisu vodili brigu o radnicima i nisu napravili ništa da ih zadrže. Danas se događa da su svi radnici dobri i da je dovoljno da imaju dvije ruke i noge, samo da dođu raditi. To će se, nažalost, odraziti na kvalitetu usluga. Iako poslodavci to neće priznati, činjenica je da je kvaliteta usluge opala i da će, nažalost, biti sve manja i manja”, kaže Cvitić.

Smatra da radnici iz trećih zemalja dolaze u Hrvatsku kako bi se naučili poslu te da će se nakon toga, kada postanu iskusni, odseliti u druge zemlje koje im daju bolje uvjete. Hrvatska će, kaže, zbog toga uvijek biti poligon za jeftinu i nestručnu radnu snagu, dok će domaći radnik usluge nuditi u stranoj zemlji koja bude znala cijeniti kvalitetan rad.

Objava HRVATSKA Nedostaje 100.000 sezonskih radnika. “Konobar treba imati barem 1200, a kuhar 2000€” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dugo očekivana mjera u ugostiteljstvu na snazi je od nove godine, pa tako gosti sada mogu ostavljati napojnice konobarima i kad plaćaju karticama. No s tom je mjerom uvedena i obaveza fiskalizacije svih gotovinskih napojnica, što je kod nekih izazvalo nezadovoljstvo, javlja Index.

Prema novom pravilniku, konobar svaki cent napojnice mora fiskalizirati zajedno s računom za koji je tu napojnicu dobio, a dio ugostitelja se žali da je u velikim gužvama to gotovo nemoguće. Napojnice u gotovini evidentiraju se i prate kroz posebnu evidenciju ručno ili u sklopu fiskalne blagajne koju su pružatelji programskog rješenja odgovorni prilagoditi novim propisima. To znači da su ugostitelji u svoje blagajne od početka godine trebali uvesti nove sustave.

Konobari uglavnom ne znaju za novo pravilo

Index je odlučio provjeriti kako sve funkcionira na terenu, a zanimalo nas je kako se s novim modelom fiskalizacije snalaze konobari i stvaraju li im se zbog toga dodatne gužve. Na naše iznenađenje, od dvadesetak kafića koje smo obišli po strogom centru Zagreba, problema nije imao gotovo nitko.

Pitali smo konobare kako se snalaze s novim modelom i je li im problem što svaku napojnicu koju dobiju moraju fiskalizirati zajedno s računom koji su izdali za tu napojnicu. Većina konobara rekla nam je da to ne rade, neki su u čudu rekli da nisu znali za to pravilo, dok su drugi tvrdili da ne trebaju fiskalizirati sve napojnice, već samo dio njih.

Jako mali postotak rekao nam je da zaista fiskaliziraju sve napojnice koje dobivaju u gotovini, no, dodaju, s tim nemaju nikakvih problema. Kažu da sve stignu fiskalizirati, čak i kada su im na terasama i u objektima velike gužve.

Što se tiče ostavljanja napojnica kod kartičnog plaćanja, svaki gost može zatražiti sam da ostavi napojnicu na taj način, i to tako da odu do POS uređaja i sami odaberu postotak napojnice ili da kažu konobaru koji iznos žele ostaviti. No većina konobara kaže da ljudi i dalje nemaju tu naviku. Jako mali postotak gostiju, tvrde, ostavlja napojnice kod kartičnog plaćanja.

Gosti: Super je da su uveli kartično plaćanje napojnica

Gosti kafića uglavnom se slažu da je mogućnost ostavljanja napojnice kod kartičnog plaćanja odlična novost. “Nisam znala za to, ali mislim da je super da su to uveli. Često mi zna biti problem kada platim karticom naći keš za napojnicu”, rekla je jedna naša sugovornica.

“Mislim da je to super za konobare, imat će više novaca, svi danas plaćaju karticom”, mišljenja je druga. “Nisam čula za probleme, ali sve s fiskalizacijom je u početku bio problem, a na kraju se sve ustali”, dodaje.

Objava Napojnice se po novom mogu ostavljati i karticama. Evo kako to funkcionira pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nova turistička sezona je pred vratima, a stari problemi ostaju. Prije svega – radna snaga.

Lani je u Hrvatskoj samo do rujna bilo angažirano više od 95.000 stranih radnika, od čega u turizmu otprilike trećina.

Ove će godine, prema procjeni Hrvatske udruge turizma, trebati i do 60.000 sezonskih radnika.

Ono što najviše zanima javnost i buduću radnu snagu jesu primanjasezonaca. Navodno nikad nisu bila veća, kuharima plaća ide između 2500 i 3000 eura, a konobarima od 1200 do 1500 eura neto mjesečno.

Je li stvarno tako?

Poznati obiteljski restoran iz Starigrada Paklenice traži konobara. Objavili su visinu plaće.

Tako će od 10. lipnja do 10. srpnja plaća biti 1000 eura, od 10. srpnja do 10. kolovoza 1100 eura, a od sredine kolovoza do sredine rujna 1400 eura.

Napojnice idu konobaru.

Evo i cijelog oglasa:

Objava Kolika plaća se nudi konobarima u sezoni? Poznati restoran iz Zadarske županije objavio oglas, razlikuje se po mjesecima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.