𝑀𝑗𝑒𝑠𝑡𝑜 𝑠 𝑘𝑜𝑗𝑒𝑔 𝑝𝑜𝑔𝑙𝑒𝑑 𝑠𝑒𝑧̌𝑒 𝑑𝑜 𝑚𝑜𝑟𝑠𝑘𝑖ℎ, 𝑝𝑙𝑎𝑛𝑖𝑛𝑠𝑘𝑖ℎ 𝑖 𝑛𝑒𝑏𝑒𝑠𝑘𝑖ℎ 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑡𝑟𝑎𝑛𝑠𝑡𝑣𝑎…

Na otoku Pagu, na zapadnom rubu Novaljskog polja, na maloj pitoresknoj uzvisini smjestio se lokalitet Košljun. Brdašce na kojem u potrazi za prošlim minulim vremenima ovih suncem obasjanih rujanskih dana borave arheolozi iz Arheološki muzej Zadar (dr. sc. Jakov Vučić, Slavko Šarčević), Muzej antičkog stakla u Zadru (dr. sc. Anamarija Eterović-Borzić), kao i profesori i studenti Odjela za arheologiju, Sveučilišta u Zadru (izv. prof. dr. sc. Igor Borzić, izv. prof. dr. sc. Ivana Jadrić-Kučan).

Dosadašnja istraživanja otkrila su brojne zidove, kamene podnice, mozaike i različite arhitektonske elemente koji svjedoče o bogatstvu i važnosti lokaliteta.

Podsjetimo, Arheološki muzej Zadar, u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Muzejom antičkog stakla, provodi sustavno istraživanje rimske vile iz ranocarskog razdoblja. Projekt vode muzejski savjetnik dr. sc. Jakov Vučić i kustos Slavko Šarčević iz Arheološkog muzeja, Igor Borzić s Odjela za arheologiju te Anamarija Eterović-Borzić iz Muzeja antičkog stakla.

Dosadašnja istraživanja – otkrivaju nam iz Grada Novalje pak – otkrila su brojne zidove, kamene podnice, mozaike i različite arhitektonske elemente koji svjedoče o bogatstvu i važnosti lokaliteta. Rezultati upućuju na slojevite graditeljske faze i visoku razinu uređenja prostora.

Istraživanja su i dalje u tijeku, a očekuje se da će donijeti nove spoznaje o životu i kulturi na ovom području tijekom rimskog, ali i srednjovjekovnog razdoblja, budući da je uz ostatke vile izgrađena srednjovjekovna crkvica.

Projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija, koje kontinuirano podržava arheološka istraživanja, kao i Grada Novalja.

-Kažu da fotografije govore mnogo više od riječi, pa se uvjerite i sami, poručili su nam sa Sveučilišta…

Objava KOŠLJUN – OTOK PAG Zahuktala arheološka istraživanja – potvrđeni bogatstvo i važnost lokaliteta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vodeći punih pet turističkih sezona domaće i strane putničare na franjevački otok Košljun pristajući s plovilom, dobrodošlicu na hrvatskom i više stranih jezika nam je poželio tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana Gabrijel Štokalo, poznati matematičar, erudita, lingvista…, hodajuća enciklopedija. Dočekao nas je kip svetog Franje Asičkog s gubijskim vukom, kojega je ovaj omiljeni svetac pripitomio te postao simbol talijanskog mjesta Gubija i njegovih žitelja. Prije samog razgledavanja bogate franjevačke riznice,  posjetili bi najstarije očuvane jaslice na području Lijepe naše, a nalaze se u kapeli Porođenja i potječi iz 17. stoljeća, odnosno prvi put se spominju 1651. Autor nepoznat, a riječ je o pet baroknih figura, Isusa, Marije, Josipa, kao i glave magarca i vola…

Gvardijan Gabrijel istaknuo bi, kako je logično i razumljivo za otočić Košljun jer je kapela Porođenja sastavnim djelom kompleksa franjevačkog samostana, znajući kako već je punih osam stoljeća franjevačka duhovnost pridonijela popularizaciji jaslica. Pa zar nije prve jaslice uprizorio serafski otac Franjo Asički 1223. godine  u malom gradiću Greccci na Dan rođenja Gospodina našeg Isusa Krista, nadodao bi gvardijan Gabrijel. Pitanje, što je potaknulo svetog Franju Asičkog  za uprizorenjem prvih živih jeslica?.

Treba se sjetiti i čuvati u časnoj uspomeni ono što je sv. Franjo učinio tri godine prije svog slavnog preminuća kod gradine koja se zove Greccio na Dan rođenja Gospodina našeg Isus Krista. Asički svetac želio je obnoviti uspomenu na djetašće koje je rođeno u Betlehemu smješteno u jaslice položeno na slamu u nazočnosti vola i magarca kako bi se to moglo tjelesnim očima gledati. Jaslice ostavljaju na našu dušu duboke tragove, snažne dojmove  na rođenje Isusa Krista u  jednostavnosti, uzvisiva se siromaštvo, preporučiva se poniznost….

Bez prikazivanja jaslica u cijelom svijetu kršćanski puk bio bi duhovno, moralno, tjelesno osakaćen. A poglavito se to odnosi na dječicu, mladež…, odnosno na sve vjernike…  Košljunske jaslice smatraju se jedne od najstarijih na svijetu.

Iz istog stoljeća, onog 17., potječe jedinstveni figuralni prikaz Kristova rođenja na oltaru Betlehema u župnoj crkvi svetog Nikole u Komiži, sastoji se od dva djela: Niše s jaslicama i prikaza grada Komiže nad nišom…

NOĆ, RASVIJETLJENA POPUT DANA

Kroničari opisuju blagdan postavljanja najstarijih jaslica u malenom talijanskom gradiću Greccio, kako mu tepaše, novom Betlehemu.

Stigoše dan veselja, došao je dan klicanja. Iz mnogih mjesta pozvana su braća. Muškarci i žene onoga kraja prirediše prema svojim mogućnostima svijeće i zublje da bi rasvijetlili noć koja je blistavom zvijezdom rasvijetlila sve dane i godine, napokon je došao svetac Božji. Kad je vidio da je sve pripravljeno, obradovao se, pripravljene su jaslice, donesena je slama, dovedeni su vol i magarac. Čast se ondje iskazivala jednostavnosti, uzvisivalo se siromaštvo, preporučivala se poniznost, a Greccio kao da postade novi Betlehem. Noć, rasvijetljena poput dana, bijaše ugodna i ljudima i životinjama. Pristiže narod i novom se radošću raduje novom otajstvu. Šuma odjekuje glasovima, a na zanosno klicanje odgovaraju stijene. Braća pjevaju, dužnu hvalu Gospodinu daju, i svu noć odjekuje zanosno klicanje. Svetac Božji stoji pred jaslama, od silnog ganuća uzdiše, shrvan krotkošću, a ispunjen čudesnom radošću. Jasle su oltar gdje se služi neobična misa; u neočekivanoj utjehi uživa svećenik.

Svetac Božji oblači levitsku haljinu, jer bijaše đakon, i zvonkim glasom pjeva evanđelje. A njegov glas! Glas je to neodoljiv, glas sladak, glas jasan, glas zvonak! Sve poziva na najveću nagradu. Zatim propovijeda okupljenom narodu. Njegove riječi o rođenju siromašnog kralja u malom gradu Betlehemu teku poput meda. A često je, kad je htio izgovoriti presveto ime ISUS, govorio silnim žarom. Nazivao ga je betlehemskim Djetešcem, a ime BETLEHEM izgovarao poput ovce koja bleji. Usta su mu bila ispunjena glasom, ali još više slatkim osjećajima. Kad bi spominjao Betlehemsko Djetešce  ili izgovarao ime ISUS, sve bi oblizivao usne jer je sretnim nepcem kušao i gutao slatkoću ove riječi. Množe se ondje darovi Svemogućega, a neki kreposni čovjek je imao viđenje. Vidio je, naime, kako u jaslama leži prestrašeno Djetešce i Božjeg Sveca koji Djetetu pristupa kao da ga hoće od sna probuditi.

LEGENDE, FOTOS…

1.    Jaslice u crkvi svetog Frane u Splitu već godinama nose titulu najraskošnijih jaslica

2.     Najstarije hrvatske jaslice na otočiću Košljun

3.    Jaslice na otoku Visu u Komiži

Obnovljene košljunske jaslice

Objava KOLUMNA- NENAD MARČINA Franjevački otok Košljun i najstarije očuvane jaslice u Lijepoj našoj, iz 17.stoljeća, u kapeli Porođenja! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.