Čini se da su Hrvati jako sentimentalni prema bivšoj valuti, posebno kovanicama – u tri godine vraćeno je manje od trećine.

Istječe i posljednji rok da svoje kovane kune zamijenite u eure. Omiljena kovanica za mjesec dana postaje trajno nevažeća, a u džepu je još uvijek čuvaju brojni Hrvati.

Objava ZADNJI ROK ZA ZAMJENU Kovanice kune postaju nevažeće za mjesec dana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na današnji dan prije 30 godina, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je hrvatska kuna kao nacionalna valuta Hrvatske. Kuna je u Hrvatsku uvedena 30. svibnja 1994. godine, kada je zamijenila hrvatski dinar koji je bio službena valuta od isključenja iz Jugoslavenskog monetarnog sustava, a ušao je u opticaj 23. prosinca 1991., piše Index.hr.

Kuna se najprije trebala zvati kruna i trebala je biti podijeljena na tri banice. No od toga se na kraju odustalo i odluka je pala na kunu, s obzirom na to da je krzno kune u hrvatskoj povijesti bilo najrasprostranjenije platežno sredstvo. Osim kovanicama, plaćalo se novčanicama od pet, deset, dvadeset, pedeset, sto, dvjesto, petsto i tisuću kuna.

2023. uveden euro

Kuna je službena valuta bila sve do 2023. kada je uveden euro koji koristimo danas. Prvih 14 dana 2023. godine omogućeno je plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima.

Objava Prije točno 30 godina kuna je postala službena valuta Hrvatske. Nedostaje li vam? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Današnji dan u povijesti stvaranja samostalne Hrvatske ostao je zapamćen po pogibiji 23 branitelja iz Slavonskog Broda i okolice, pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“. Na mjestu stradanja u Kašiću obilježena je 31. obljetnica njihove pogibije.

Sa zahvalnošću i poštovanjem prema danim životima za samostalnu Hrvatsku, članovi Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune“ zajedno sa sudionicima VRO Maslenica, pripadnicima ratnih postrojbi, izaslanstvima među kojima je bilo i izaslanstvo Zadarske županije koje je predvodio župan Božidar Longin, položili su vijence i upalili svijeće.

Odavanju počasti u Kašiću prethodilo je polaganje vijenaca u Islamu Latinskom odakle je krenuo polumaraton za poginule branitelje do Novigrada. U programu komemoracije sudjelovali su i učenici OŠ Dragutin Tadijanović iz Slavonskog Broda.

Objava FOTO U Kašiću obilježena 31. obljetnica pogibije 23 pripadnika “Kuna” iz Slavonskog Broda i okolice pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kune će zadnjim danom u godini nestati s polica jer Ministarstvo financija za sada nema namjeru produživati dvojno iskazivanje cijena. Tako će nakon 16 mjeseci prikazivanja cijena u eurima i kunama, građani od 1. siječnja morati sami preračunavati, piše Index.

To je ono što veliki broj ljudi još uvijek radi jer se nisu naviknuli na iznose u eurima, posebice na proizvode hrane i pića čije su cijene rasle zbog visoke stope inflacije. Izgleda kako nisu preračunavali samo velike iznose pri kupnji automobila ili stanova jer su oni već godinama uvriježeni u eurima. Za sve ostalo često uz eure provjeravaju iznos u kunama, kako bi zapravo bili svjesni prave vrijednosti proizvoda i usluga.

Rast cijena utjecao na sporiju prilagodbu

Obveza dvojnog iskazivanja cijena primjenjuje se od rujna 2022. do 31. prosinca ove godine tijekom kojeg razdoblja cijene trebaju biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko izražene u dvije valute. Kada se u rujnu prošle godine započelo s obveznim prikazivanjem dvojnih cijena, stopa inflacije iznosila je 12.8% i do kraja godine rasla na 13.5%. Službenim uvođenjem eura prvim danom 2023. godine bila je ponovno oko 12% i od tada se postepeno smanjuje.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača upravo je visoku stopu inflacije istaknula kao najveći problem zbog kojeg se potrošači još uvijek nisu mogli naviknuti na novu valutu. Naime, preračunavanje eura i usvajanje nove valute otežala je inflacija koja je utjecala na cijene proizvoda koje su konstantno rasle, odnosno mijenjale se.

“Nakon skoro trideset godina dobili smo novu valutu. U vrijeme najveće stope inflacije vlada je odlučila uvesti euro. Potrošači se nisu stigli naviknuti na novu valutu upravo zbog toga što su cijene proizvoda stalno rasle. Nama se svakodnevno javljaju potrošači koji su i dalje zbunjeni, posebice starija populacija”, kazala je predsjednica udruge Ana Knežević.

Dodaje kako postoji i strah kod potrošača da će prilikom prestanka iskazivanja dvojnih cijena doći do novih poskupljenja proizvoda. Opravdano ili neopravdano, smatra kako će ta mjera naštetiti potrošačima.

Iz Potrošača traže produženje mjere

U listopadu su u sklopu projekta tajni kupac zabilježili daljnji rast cijena kao i prošlih mjeseci. Skuplje je pivo, svinjski but, pasta za zube od 75 ml, a kod deterdženta za suđe zabilježili su visok rast cijene za 1.85 eura, odnosno 14 kuna. Na policama ni jedan proizvod nije pojeftinio.

Stoga su uputili zahtjev Ministarstvu financija za dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini. Uz iskazani strah potrošača, zahtjev su argumentirali i podacima kako niti jedna zemlja nije uvodila euro uz stalno divljanje cijena i visoku stopu inflacije.

„Prema statističkim podacima hrana u Hrvatskoj u zadnje dvije godine poskupjela je 30% i, osim ograničenih cijena, sve druge stalno rastu. Ministarstvo se poziva na preporuke Europske komisije i iskustva zemalja koje su prije nas uvodile euro. Za njih je ovo razdoblje dovoljno.

No prema preporuci se ne brani zemljama članicama da nastave dvojno iskazivanje cijena ako se ocijeni potrebnim. Kod nas potrošači nikada ne znaju kakva će ih cijena dočekati i nije ni čudno da se ne mogu naviknuti na euro”, smatra Knežević koja dodaje da Ministarstvo treba samo napraviti izmjene i dopune Zakona kako bi se zaštitilo potrošače.

Ministarstvo: Prestanak dvojnog iskazivanja ne smije biti razlog za povećanje cijena

Razmišlja li se o produženju roka dvojnog iskazivanja cijena, upitali smo vladu, Ministarstvo financija kao i Ministarstvo gospodarstva. Upit je proslijeđen na tri adrese jer se iz ministarstava nisu mogli dogovoriti u čijoj je nadležnosti dvojno iskazivanje cijena. Odnosno, kako su nam kazali, na upit su nam trebala odgovoriti oba ministarstva, no to su učinili samo iz Ministarstva financija.

Kazali su kako je zakonom propisano dvojno iskazivanje do 31. prosinca 2023. godine te da prema preporuci Europske komisije nakon najviše godinu dana treba prestati dvojno iskazivanje kako bi se, kažu, građani naviknuli na novu službenu valutu.

„Slijedom navedenog, obvezu dvojnog iskazivanja trebalo bi promatrati isključivo kao prijelaznu mjeru s aspekta zaštitnog mehanizma za potrošače u procesu uvođenja eura. Uvažavajući preporuke Europske komisije te prakse drugih država članica koje su posljednje uvele euro, smatramo kako je razdoblje od ukupno 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti primjereno za upoznavanje s novom valutom te pritom napominjemo kako sam prestanak dvojnog iskazivanja cijena nikako ne smije biti niti jest opravdan razlog za povećanje cijena roba i usluga.”

Hoće li trgovci ostaviti dvojne cijene još neko vrijeme, ovisit će isključivo o njihovoj dobroj volji jer je stav Ministarstva u ovom slučaju vrlo jasan. Smatraju kako je 16 mjeseci dovoljno za prilagodbu na novu valutu te će pratiti europske preporuke.

Pola stanovništva još uvijek preračunava eure u kune

No izgleda kako su rast cijena i visoka inflacija doveli do sporijeg privikavanja na novu valutu jer polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Rezultati su to istraživanja zagrebačkog Filozofskog fakulteta i agencije za istraživanje tržišta kojom prate prilagodbu.

“U najkraćim crtama, nismo se još naviknuli. Prilagodba teče sporije nego smo što smo mislili. U listopadu je polovica građana kazala kako još uvijek preračunavaju, što je nekih 10% manje nego na početku istraživanja u veljači.

Znači, trend pokazuje da se građani polako navikavaju, ali čini se da će to biti relativno dugotrajan proces. Po meni, činjenica da građani i dalje preračunavaju u kune, pa čak ni da će to raditi još neko vrijeme, nije toliko problematična sama po sebi, ako nam to pomaže da se lakše snalazimo i radimo manje pogrešaka u trošenju novca”, smatra psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nikola Erceg.

“Vrijedi li pivo u kafiću 3 eura, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to 25 kuna”
Smatra kako veliki broj građana i dalje preračunava u kune upravo zbog visoke stope inflacije koja je utjecala na rast cijena proizvoda i usluga. No napominje kako se ne smije zaboraviti ni na psihološki aspekt.

“Kune su nam bile valuta jako dugo vremena i jednostavno, kad je nešto izraženo u kunama, mi odmah, instinktivno znamo vrijedi li to toliko ili ne. U eurima jednostavno nemamo taj osjećaj. Vrijedi li neko pivo u kafiću 3 eura i 35 centi, nemamo pojma, dok ne preračunamo da je to oko 25 kuna. Onda otprilike imamo osjećaj o tome isplati li se to pivo toliko platiti.

Dakle, preračunavanje u kune je, pretpostavljam, neka vrsta osiguranja da ne donesemo neku krivu financijsku odluku. U tom smislu, dodatna nezgoda je i da su cijene u eurima niže u apsolutnom smislu od onih u kunama i nama 2 eura automatski zvuče povoljnije od 15 kuna.

To se zove iluzijom novca i generalno opisuje fenomen da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, na broj koji vidimo, nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti novcem”, objašnjava nam psiholog Erceg.

“Građani nemaju prostora za financijske pogreške”

Kaže kako bi produživanje roka za dvojno iskazivanje cijena svakako pomoglo jer građani još uvijek nemaju razvijen osjećaj za eure.

“U tom smislu dvojno iskazivanje cijena bi pomoglo jer bi olakšalo taj proces, a samim time vjerojatno i pomoglo da građani donose racionalnije odluke o raspolaganju novcem, odnosno da se ne ‘zalete’ u trošenju zbog toga što imaju osjećaj da su cijene u eurima niže i povoljnije.

S druge strane, treba reći i to da bi se građani vjerojatno nešto brže naviknuli i prošli kroz proces prilagodbe kad bi se dvojno iskazivanje cijena ukinulo jer bi nas to natjeralo da se sami ‘snalazimo’.

Međutim, kao što sam prije rekao, po meni je bitnije da se građani u procesu prilagodbe što manje ‘opeku’, odnosno da se osiguraju uvjeti koji će minimizirati pogreške u raspolaganju novcem zbog eura”, kaže Erceg.

Prema zadnjim podacima polovica građana ima plaću manju od 1000 eura, a psiholog Erceg ne vidi prostora za financijske pogreške građana i ‘učenje’ na svojoj koži. Vjeruje kako bi bilo bolje zadržati dvojno iskazivanje cijena pa čak i nauštrb malo dužeg procesa prilagodbe jer bi to pomoglo ljudima da racionalnije i bolje upravljaju svojim novcem, piše Index.

Objava Ako niste još naučili preračunavati u eure, naučite to brzo; Od 1. siječnja nema više dvojnog iskazivanja cijena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 1. siječnja 2024. banke, Financijska agencija (Fina) i HP-Hrvatska pošta d.d. prestaju pružati uslugu zamjene kune, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci. Prilikom zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci neće biti ograničenja u količini koja se mijenja niti naknade za zamjenu. Hrvatska narodna banka će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025.

– Građani će moći preostale kune zamijeniti osobnim dolaskom na šalter Hrvatske narodne banke, na adresi Zagreb, Franje Račkoga 5, a iznosi manji od 15.000,00 kuna moći će se, na osobnu odgovornost, dostaviti na zamjenu i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb. Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000,00 kuna i većem, ili u broju kovanica koji je veći od 1000 (tisuću) komada, potrebno je prethodno najaviti svoj dolazak na adresu elektroničke pošte: gotov.novac@hnb.hr, uz navođenje iznosa gotovog novca kune koji se namjerava zamijeniti. Ostali uvjeti zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci bit će do kraja ove godine objavljeni na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.

Na dan 14. prosinca ove godine od 500.000.000 komada novčanica koje su bile polovicom 2022. u optjecaju i pričuvama Hrvatske narodne banke, vraćeno je oko 438.600.000, odnosno 88%, ali od 3 milijarde kovanica u optjecaju vratilo se tek 760.500.000, odnosno 25%. Na dan 13. prosinca ove godine u optjecaju je bilo 4,66 milijarde kuna, što znači da je to preostala količina gotovog novca kune koju još naši građani mogu zamijeniti. Ako ovaj podatak o preostaloj vrijednosti kune u optjecaju usporedimo s 14,7 milijardi kuna, koliko je bilo u optjecaju na kraju prošle godine,  riječ je o smanjenju od oko 68%. Napominjemo da, unatoč tome što se količina gotovog novca smanjuje dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute, napomenuli su iz HNB-a.

Nakon povlačenja, kovanice kune se čuvaju u objektu u vojarni Croatia do proteka roka zamjene od tri godine. Novčanice kune se paralelno s povlačenjem iz optjecaja pohranjuju u trezore Hrvatske narodne banke te sukcesivno uništavaju na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihovog uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak.

Objava Od 1. siječnja zamjena kuna u euro samo u Hrvatskoj narodnoj banci pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Iz hrvatske udruge za zaštitu potrošača apeliraju na sve veći broj ljudi koje je, kako kažu, “strah skorašnjeg ukidanja dvojnog prikazivanja cijena u trgovinama”.

Dvojno iskazivanje prestaje krajem ove godine. Ljudi se, kažu, žale na povećanje cijena proizvoda uzrokovano zaokruživanjem cijena prilikom ulaska u eurozonu, što je dodatno intenzivirala inflacija, pa su im kupnje zbog toga sve otežanije, piše Index.

Udruga za zaštitu potrošača: Iskazivanjem cijena samo u eurima ljudi neće imati predodžbu koliko je što poskupjelo

Predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević Indexu je rekla da im se konstantno javljaju ljudi koji se boje da neće moći pratiti rast cijena kada od siječnja sve budu prikazane isključivo u eurima.

“Sada, kada imaju iskazanu cijenu u kunama i eurima, mogu si stvoriti relaciju koliko su proizvodi poskupjeli i jesu li uopće. Kada od 1. siječnja te cijene budu iskazane isključivo u eurima, bit će jako teško to razaznati.

I sama sam razmišljala o tome kako će si ljudi moći odrediti koliko je koji proizvod poskupio u odnosu na prošli mjesec ili zadnjih šest mjeseci. Cijene rastu cijelu ovu i prošlu godinu i teško ih je pratiti u kunama, a kamoli u eurima, i to je jedan od naših argumenata.

Ni jedna država nije u eurozonu ulazila s ovakvom inflacijom i to će biti naš argument zbog kojeg ćemo od vlade tražiti da promijeni zakon i da se dvojno iskazivanje cijena kao obavezno ostavi i kroz sljedeću godinu”, kazala nam je Knežević.

“Ni jedna država nije ulazila u eurozonu u ovolikoj inflaciji”

Kaže da su i ostale članice EU prilikom ulaska u eurozonu dvojne cijene iskazivale otprilike godinu dana, ali da ni jedna država nije u eurozonu ulazila u ovolikoj inflaciji, kao što se dogodilo Hrvatskoj.

“Da su cijene stabilne, ne bi bilo problema, ljudi bi znali koliko koji proizvod košta, a ovako se to stalno mijenja. Najviše su zabrinuti stariji ljudi, ali  razgovarala sam i s mlađim ljudima i to nije nikome sjelo”, kaže.

Zbog toga će sljedeći tjedan Udruga predložiti Ministarstvu gospodarstva produljenje iskazivanja dvojnih cijena i na 2024. godinu.

“Sljedeći tjedan imat ćemo skupštinu pa ćemo uputiti i službenu inicijativu. U međuvremenu nam se javljaju i tajni kupci koji rade kontrolu cijena kroz projekt Ministarstva gospodarstva. I oni sami kažu da im se ljudi žale. Predložit ćemo Ministarstvu da se nastavi i projekt tajnog kupca, ali na malo drugačiji način, odnosno da ne popisujemo stalno iste proizvode, već da imamo slobodu i doista pratimo je li nešto poskupjelo i koliko”, zaključuje Knežević.

Predsjednik HUP-a: To je nepotrebno

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ujedno i direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL), produljenje obveze iskazivanja dvojnih cijena smatra nepotrebnim. Evačić rast cijena, kako je kazao Indexu, povezuje s inflacijom, a ne ulaskom u eurozonu.

“Mi mislimo da je to nepotrebno i da dalje stvara zabunu među ljudima te definitivno povećava troškove trgovaca. Treba se raditi u sistemu duplih cijena, onda se te cijene mora isticati i sve raditi duplo. Ako se ljudi nisu naučili u godinu dana, ni neće, ali poštivat ćemo odluku ako se ona donese. Udruga za zaštitu potrošača je tu da ih štiti onako kako misli da je to najbolje, a na vladi i resornom ministarstvu je da procijene je li to potrebno ili nije.

Nemamo poseban stav o tome, ali smatramo da ne treba produžavati i da je godina dana dovoljna da se ljudi naviknu na cijene u eurima. Povećanje cijena nema veze s uvođenjem eura, već s inflacijom”, kazao je Evačić Indexu.

Evo što je kazao na upit kako komentira tvrdnje potrošača da su cijene proizvoda znatno porasle prilikom ulaska u eurozonu, kada su se njihovi iznosi zaokruživali na veće.

“To su bile priče nakon uvođenja eura, a na kraju je cijeli nadzor pokazao da nitko nije zaokruživao ni povećavao cijene. Inflacija nije stala, raste cijena goriva. Neke cijene padaju, poput brašna, ulja, šećera, mlijeka, i to ispod zaštićenih cijena. Kako pada cijena na tržištu i nabavi tako i u trgovinama i obrnuto. Trgovci tu imaju najmanje utjecaja. Kada sve plate, ostane im dva posto zarade. Ako netko misli da je to dovoljno za rad, neka”, kazao je za Index Evačić.

Objava Treba li cijene u kunama iskazivati još jednu godinu? Udruge smatraju da treba, a vi? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Euro je zavladao Hrvatskom prije više od četiri mjeseca, no mnogi Hrvati još se, čini se, teško rastaju od preostalih kuna. Prema podacima HNB-a od 9. svibnja 2023., u optjecaju je još čak 5,8 milijardi kuna, odnosno u vrijednosti naše nove valute, 768 milijuna eura, piše u petak Večernji list.

Što se kovanica kuna tiče, HNB navodi za Večernji list da je do 10. svibnja 2023. ukupno povučeno 688,7 milijuna komada kovanica kune, ukupne težine 4062 tone.

Koliko je, dakle, preostalo primjeraka kuna u optjecaju? Kada je o novčanicama riječ, uoči konverzije kuna u euro, procjena HNB-a je bila da postoji više od 500 milijuna komada novčanica kuna (oko 320 milijuna iz optjecaja, ostalo iz logističke i strateške pričuve) koje bi položene jedna na drugu formirale 50-kilometarski stup, dakle gotovo šest visina Mount Everesta.

S obzirom na popriličnu vrijednost još nepovučenih novčanica, jasno je da naši, ali i strani građani kod kuće još drže desetke milijuna novčanica kuna. Koje se do kraja ove godine mogu mijenjati još posvuda, u svim bankama, Hrvatskoj pošti i Fini, a od iduće godine, “do beskraja” na šalterima HNB-a.

Novčanice kuna, koje vrijede znatno više od kovanica, usporedo s povlačenjem iz optjecaja sukcesivno se uništavaju u sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihova uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak. Deponiraju se u posebnom prostoru u trezorima HNB-a pa potom idu na rezanje, piše Večernji list.

Objava Hrvati kod kuće još uvijek čuvaju gotovo 6 milijardi kuna pojavila se prvi puta na Antena Zadar.