Ministri financija Marko Primorac, prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavljaji “Unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske”.

Drugim riječima, predstavljaju način upravljanja državnim firmama, prenosi Index.hr.

Objava UPRAVLJANJE DRŽAVNIM FIRMAMA Ministri predstavljaju ključne reforme pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac boravio je u radnom posjetu Zadarskoj županiji gdje je održao sastanak sa županom Božidarom Longinom i njegovim suradnicima. Uz ministra, sastanku su nazočili državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, glavni tajnik Zdravko Zrinušić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović i savjetnik Zvonko Šakić.

Ministar je iskazao zadovoljstvo fiskalnim rezultatima ostvarenim tijekom ljetne turističke sezone te uvjerenje da će financijski pokazatelji i dalje rasti. Župana i suradnike upoznao je s novom poreznom reformom kojoj je cilj dodatno rasteretiti porezno opterećenje na plaće, a s druge strane uvođenjem poreza na nekretnine potaknuti tržište, odnosno staviti u funkciju stanove koji se ne iznajmljuju dugoročno, kako bi u konačnici pala cijena najma.

Župan je podržao inicijativu Vlade RH koja je priuštivo stanovanje, posebno za mlade obitelji, zacrtala kao jedan od ključnih ciljeva koje namjeravaju provesti. Podsjetio je na podatke koje je nedavno iznio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić o gotovo 600 tisuća stanova na području RH koji su prazni. Zakonskim i poreznim izmjenama želi se utjecati na to da povećanjem ponude nekretnina mlade obitelji mogu riješiti stambeno pitanje na priuštiv način ili da se dio tih stanova stavi u funkciju dugoročnog najma.

Župan Longin je upozorio da je i dalje prisutna ‘siva zona’ u turizmu i naglasio inicijativu koja ide preko Hrvatske zajednica županija o zakonskim izmjenama koje bi omogućile bolji nadzor neprijavljenih gostiju, crnog čartera i ostalih nepravilnosti koje se događaju u tom sektoru. Kako bi se tome doskočilo, uz zakonske izmjene, potrebna je dobra koordinacija svih službi na terenu. „Većina naših stanovnika želi red i podržat će aktivnosti koje vode u tom smjeru“, ustvrdio je župan.

Uz pohvale Zadarskoj županiji na aktivnoj ulozi u pripremanju zakonskih prijedloga, ministar Primorac je govoreći o novoj poreznoj reformi rekao kako očekuje savjete i suradnju s terena, odnosno predstavnika lokalne i regionalne samouprave koji mogu značajno pomoći u provedbi novih mjera. Naglasio je i kako se porez na nekretnine neće plaćati na one nekretnine u kojima se stalno stanuje i one u dugoročnom najmu.

„Jedan od glavnih ciljeva je svakako pravedniji porezni sustav. Nadamo se da ćemo na ovaj način stvoriti uvjete za razvoj stabilne porezne politike za upravljanje nekretninama koji bi mladim obiteljima osigurali mogućnost kupnje stana ili dugoročnog najma po povoljnijim uvjetima. Nastavit ćemo povećavati plaće i mirovine smanjenjem poreznog opterećenja, a dodatno ćemo rasteretiti i gospodarstvenike”, istaknuo je ministar Primorac.

Objava Ministar Primorac u Zadarskoj županiji predstavio poreznu reformu: Vladin cilj- povećanje ponude nekretnina mladim obiteljima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon što je agencija Standard and Poor’s prošlog tjedna podignula dugoročni kreditni rejting Hrvatske na A- s pozitivnim izgledima, i agencija Fitch je u petak navečer također povećala kreditni rejting Hrvatske na A-, sa stabilnim izgledima, a hrvatski premijer Andrej Plenković ističe kako to znači da se Hrvatsku percipira kao pouzdanu i kredibilnu državu.

To je povijesno najviša razina rejtinga koju je Fitch dodijelio RH!

“U tjedan dana dvije od tri vodeće svjetske rejting agencije podigle su kreditni rejting Hrvatske na razinu A-, što je izvrsna vijest za hrvatske građane i gospodarstvo. Napredak od ne-investicijskog rejtinga do A kategorije kreditnog rejtinga ostvarili smo rekordno brzo u odnosu na druge zemlje, i to u razdoblju tijekom kojeg smo se morali suočiti i s posljedicama globalne pandemije i s energetskom krizom. To je najbolji pokazatelj koliko je Hrvatska iz perspektive rejting agencija percipirana kao pouzdana i kredibilna država, sa sve snažnijim gospodarstvom i uređenim javnim financijama. Zahvaljujući reformama i pravovremenim mjerama Vlade u svim kriznim okolnostima, Hrvatsku smo uspjeli pozicionirati u uski krug zemalja koje su u ‘iznadprosječnoj kreditnoj kvaliteti’. I u idućem razdoblju, politička stabilnost bit će sidro za strateška postignuća i provedbu Vladinih politika koje pridonose razvoju Hrvatske i kvalitetnijem životnom standardu sugrađana”, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Fitch u svojem izvješću za Hrvatsku konstatira nekoliko ključnih čimbenika koji su pridonijeli povećanju rejtinga. Prije svega to se odnosi na snažan gospodarski rast, poduprt brzom apsorpcijom europskih sredstava, porastom plaća i ulaskom u europodručje, prenosi N1.

Radi  nastavka reformskog procesa ističe se važnost političke stabilnosti koju i u 3. mandatu osigurava Vlada pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića. Fitch navodi da je Hrvatska predvodnica u korištenju sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a, što je rezultat i poboljšanih institucionalnih kapaciteta te predanosti Vlade u provedbi reformi i investicija.

Prema Fitchu, Hrvatska je u lipnju 2019. iz ne-investicijskog rejtinga BB+ prešla u investicijski rejting BBB-, a sada smo, u rujnu 2024., na razini investicijskog rejtinga A-, što je povećanje za 4 stupnja u razdoblju od 5 godina i 3 mjeseca.

Fitch ističe da će realni rast hrvatskog BDP-a u prosjeku iznositi 3,1% u razdoblju 2024.-2026. u usporedbi s 1,3% predviđenim za europodručje i 2,6% za medijan zemalja s ‘A’ rejtingom.

Primorac: Veliko priznanje…
“Povećanje kreditnog rejtinga na razinu A- ostvarenje je naših višegodišnjih težnji i jedan od najboljih pokazatelja kvalitete upravljanja javnim financijama, ali i naše ekonomske politike u cjelini. Ujedno, ovo je veliko priznanje za Hrvatsku kojim ispunjavamo važan cilj iz Programa Vlade za ovo mandatno razdoblje. S ovakvim kreditnim rejtingom značajno je porastao ugled države u domaćem i međunarodnom financijskom okruženju, što će se pozitivno odraziti na poslovanje svih gospodarskih subjekata. Usto, visoka razina kreditnog rejtinga jamac je sigurnosti svim stranim i domaćim ulagačima te smo uvjereni kako će pridonijeti rastu ulaganja, proizvodnje, izvoza, kao i daljnjem rastu zaposlenosti i plaća. Snažan rast BDP-a, proračunska disciplina i ubrzana provedba reformi i investicija, potpomognutih i europskim sredstvima, ostaju okosnica politike Vlade i u nadolazećem razdoblju”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Veseli činjenica da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije (veljača 2020.) do danas – i unatoč potresima – kreditni rejting povećan za čak tri stupnja u dvije agencije (S&P, Fitch), a za dva stupnja u trećoj agenciji (Moody’s), navodi se u priopćenju Vlade RH.

U tome vidimo posebno priznanje jer se kreditni rejting mjeri za preko 130 zemalja, a činjenica da nikome drugome, osim Hrvatskoj, to nije uspjelo nas ohrabruje da nastavimo istim smjerom provoditi reforme kojima razvijamo Hrvatsku i podižemo standard građana, dodaje Vlada u svom priopćenju…

Objava HVALI VLADU RH Plenković zadovoljan nakon povijesno dobre ocjene kreditnog rejtinga pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Uvodi se porez na nekretnine, potvrdio je ministar financija Marko Primorac.

Porez se ne bi plaćao na one nekretnine u kojima se stanuje te na one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine ne bi plaćali porez na nekretnine, dok bi oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morali plaćati porez.

To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad nisu naplaćivale porez na nekretnine to morati činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati.

“Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica”, kazao je ministar Primorac.

“Povećat će se porezno opterećenje kratkoročnog iznajmljivanja u turizmu, koje se sad plaća kao paušal. To su sada smiješni iznosi”, rekao je Primorac dodavši da su se na neki način stvorile porezne oaze u nekretninama.

“Takav model gospodarstva nije dobar niti je održiv”, rekao je Primorac.

Primorac je otkrio još neke detalje porezne reforme.

“Prijedlog će biti i povećanje osobnog odbitka na 600 eura. Porast će i odbitci povezani s osobnim odbitkom”, rekao je ministar.

Ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura umjesto sadašnjih 40 tisuća eura.

Oni koji se žele vratiti u Hrvatsku neko vrijeme neće morati plaćati porez na dohodak, najavio je ministar Primorac, prenosi Index.hr.

Objava Uvodi se porez na nekretnine pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

“Kada čujete koliko te cijene rastu to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo i moram priznati da me na neki način to i plaši. Strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena”, izjavio je Marko Primorac nakon sjednice Vlade, odgovarajući i na pitanje o kuglici sladoleda, koja često košta i tri eura.

Ukoliko cijene nastave rasti tom dinamikom, ustvrdio je ministar financija, to je nešto što može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito gospodarstvo.

Pojasnio je da, iako službena statistika ukazuje na kontinuirano slabljenje inflatornih pritisaka, brine rast cijena pojedinih proizvoda.

Kada je riječ o turističkoj sezoni, a u kontekstu i ekonomske situacije u kojima se nalaze ključna tržišta, pa tako između ostalog i Njemačka koja je zapala u tehničku recesiju, Primorac je rekao da osobno “ima jednu bojazan u smislu ostvarenja dobrih rezultata, s obzirom na najave”, ustvrdivši da su cijene doista previsoke.

“Ima li za to opravdanja, ja osobno sumnjam, ne želim ulaziti u pojedine sektore”, izjavio je Primorac, podsjetivši i na Vladino subvencioniranje cijena energenata, kao i niže stope PDV-a na pojedine proizvode i usluge.

Rekao je i da podaci o dobiti i maržama poduzeća ukazuju na to da su od povećanih cijena najveću korist ostvarili upravo poduzetnici. Naglasivši da nikoga ne proziva, Primorac je pozvao sve poslovne subjekte na oprez.

“Kratkoročno neopravdano povećanje cijena i kratkoročna korist i zarada mogli bi dugoročno imati vrlo nepoželjne učinke”, poručio je ministar financija.

Objava Tri eura za kuglicu sladoleda? Ministar financija: ”To me plaši” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik vlade Andrej Plenković je poručio da ESM predstavlja sidro stabilnosti i otpornosti država članica europodručja, a ministar financija Marko Primorac i guverner HNB-a Boris Vujčić apostrofirali su prednosti hrvatskog članstva u vidu višeg kreditnog rejtinga te pada premije rizika.

U govoru na konferenciji o Hrvatskoj kao 20. članici Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koju su organizirali Ministarstvo financija i ESM, Plenković je podsjetio da će se uskoro obilježiti deseta godišnjica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, da je Hrvatska jedina članica te zajednice koja je istog dana, 1. siječnja ove godine, postala članica europodručja i šengenskog područja, a za oko dva i pol mjeseca postala je i članica ESM-a.

Cilj ESM-a je da pomogne državama članicama eurozone izbjeći i prevladati financijske krize te održati dugoročnu financijsku stabilnost i prosperitet, izjavio je Plenković, istaknuvši da je ESM od 2012. do sada osigurao financijsku podršku od 295 milijardi eura za države članice europodručja koje su izgubile pristup financijskom tržištu.

ESM osnovan u vrijeme velike financijske krize

Članstvo Hrvatskoj daje pravo na korištenje dodatnih financijskih instrumenata u “slučaju potrebe”, a donosi i dodatnu vrijednost u vidu jačanja suradnje u okviru Ekonomske i monetarne unije.

Upravo vrijeme u kojem živimo, a posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koje su za posljedicu imale i energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske, vrijeme je u kojem se dodatno upozorava na značaj članstva i u europodručju, a sada i ESM-u, poručio je predsjednik vlade.

Jedina organizacija čijem članstvu Hrvatska još stremi je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a pristupni pregovori su krenuli, napomenuo je. ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine, za vrijeme velike financijske krize.

Primorac nabrojao benefite članstva

Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta. ESM provodi svoju ulogu odobravanjem zajmova i drugim vrstama financijske pomoći državama članicama koje se nalaze u teškoj financijskoj situaciji ili im ona prijeti.

Sukladno tome, ESM je imao ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja tijekom dužničke krize eura. Prema Ugovoru o osnivanju ESM-a, sve države članice europodručja pristupaju ESM-u. Glavni direktor ESM-a Pierre Gramegna je istaknuo da ga treba promatrati kao “sigurnosnu mrežu” i osiguranje u slučaju krize i teške financijske situacije, pri čemu počiva na solidarnosti.

Sredstva pomoći su tu u slučaju krize, no svi se uvijek nadaju da se neće morati koristiti, napomenuo je Gramegna. Ministar financija Marko Primorac je apostrofirao izravne i jasne benefite članstva u ESM-u, koji su se manifestirali već samom najavom ulaska Hrvatske u to udruženje u vidu značajnog porasta hrvatskog kreditnog rejtinga.

“Pristup ovom mehanizmu stvara veće povjerenje kod investitora”

Primorac vjeruje da će se benefiti od članstva ostvarivati i u budućnosti, no isto tako se nada i da Hrvatska “neće biti u potrebi” koristiti mogućnosti i zaštitu koju ESM pruža. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da ESM Hrvatskoj daje dodatni kredibilitet, a kao korist od članstva koju je Hrvatska već imala je istaknuo doprinos padu premije rizika na zemlju.

– Pad premije rizika je djelomično već sada posljedica toga što smo u ESM-u, što se reflektira u nižim kamatnim stopama za hrvatske građane i gospodarstvo. Ne u potpunosti, glavni efekt donosi ulazak u eurozonu, ali sama činjenica da imamo pristup ovom mehanizmu (…) stvara kod investitora veće povjerenje, izjavio je Vujčić.

Govoreći u kontekstu sedme godine mandata vlade i desete godišnjice članstva Hrvatske u Uniji, predsjednik vlade Plenković je istaknuo da je temeljna odrednica vladine politike moderni suverenizam, koji uključuje jačanje međunarodnog položaja i reputacije Hrvatske, a olakšava rješavanje strateških nacionalnih ciljeva.

Plenković se osvrnuo na temu porezne reforme

Plenković je apostrofirao tri točke politike vlade – političku stabilnost, proeuropsku usmjerenost te promišljenu ekonomsku politiku. Kao primjer toga da je cilj vlade i ravnomjerni regionalni razvoj Plenković je izdvojio činjenicu da će iz ukupne omotnice novog Višegodišnjeg financijskog okvira 22 hrvatska grada za svoj razvoj direktno dobiti 680 milijuna eura, o čemu je odluke resorni ministar Šime Erlić dodijelio prošli tjedan.

– Toliko o tome je li ova vlada za decentralizaciju ili nije. Daje li novac jedinicama lokalne samouprave ili ne daje? – poručio je Plenković, na taj se način dotaknuvši aktualne teme porezne reforme. Podsjetio je i da je vlada obećala da će prosječna neto plaća do kraja ovog mandata biti tisuću eura, a podaci DZS-a za ožujak pokazuju da je ona već na 1130 eura.

Plenković je ocijenio i da taj podatak pokazuje koliko brže vlada ostvaruje ciljeve koje je zadala. Između ostalog, istaknuo je da je trenutno u Hrvatskoj zaposleno 1.66 milijuna ljudi, a nezaposlenih je manje od sto tisuća.

– Nikad veći broj zaposlenih, a nikad manji nezaposlenih, od 1982. godine, istaknuo je.

“Ovakvi trendovi se moraju nastaviti”

Iznio je i podatak da je prije deset godina na četiri zaposlene išla jedna nezaposlena osoba, a sada je taj omjer 16:1.

– Prema podacima Eurostata, Hrvatska je trenutno na 73 posto od prosječne razvijenosti EU, a od 2016. do danas BDP po stanovniku je porastao za 5900 eura i sada iznosi 17.200 eura, istaknuo je Plenković.

Kada se promatra ukupni BDP, on je za mandata Plenkovićevih vlada porastao za 20 milijardi eura. Za usporedbu, od 2010. do 2015. porastao je za dvije milijarde eura.

– Dakle, za deset puta više, istaknuo je Plenković.

To sve skupa govori u kakvom razvojnom kontekstu se Hrvatska nalazi, izjavio je predsjednik vlade, poručivši da se takvi trendovi mogu i moraju i nastaviti, unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo.

“Konačna crta će se moći podvući tek 2030.”

Zadržati unutarnju koheziju, uz izazove koji su proizlazili i proizlaze iz kriza povezanih s pandemijom i ruskom agresijom na Ukrajinu te pritom još ostvarivati strateške ciljeve, po Plenkoviću je vještina.

– To je već velika vještina. Da idete naprijed a borite se s nečim na što nemate utjecaja, izjavio je Plenković.

Između ostalog, rekao je i da je Hrvatska u plusu za 10.5 milijardi eura neto kada se gleda razlika između povučenih europskih sredstava i onih koja je morala uplatiti u europski proračun. Plenković je rekao da je zbog Domovinskog rata Hrvatska izgubila deset godina i zato sada mora “hvatati korak” za zemljama srednje i istočne Europe.

Rekao je da je u potpunosti uvjeren da će se “konačno crta moći podvući” tek 2030., kada će Hrvatska već 17 godina biti u Uniji, osam godina u eurozoni i šengenskom prostoru, pri čemu će joj sva trenutno osigurana europska sredstva biti poluga ekonomskog rasta.

Objava Plenković: “Obećali smo prosječnu plaću od 1000 eura, a sad je već na 1130 eura” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatskoj je prihvatljiv i sadašnji model ekonomskog upravljanja u EU, a podržava i novi prijedlog čiji je cilj ojačati održivost javnog duga s tim da je za nju neprihvatljiv predloženi model analize održivosti duga koji bi je svrstao u visokorizične zemlje, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

“Mi smo skloni podržati taj prijedlog, podržavamo i pristup koji je usmjeren i utemeljen na analizi održivosti javnoga duga, ali tu imamo određene primjedbe u pogledu modela koji se koristi za analizu održivosti duga”, rekao je Primorac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija država članica EU.

“Nama je i postojeći sustav apsolutno prihvatljiv. Ne kršimo postojeća pravila, ali naravno, bilo kakvo poboljšanje u smislu povećanja transparentnosti i jednostavnosti u primjene metodologije bilo bi nešto što u potpunosti podržavamo”, rekao je Primorac.

Komisija je 26. travnja objavila niz prijedloga za provedbu najopsežnije reforme pravila gospodarskog upravljanja EU od završetka gospodarske i financijske krize. Glavni je cilj tih prijedloga pomoću reformi i ulaganja ojačati održivost javnog duga te promicati održiv i uključiv rast u svim državama članicama.

Komisija u svom prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do 3 posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug za jednu dvadesetinu godišnje, što je za visokozadužene države članice nerealno i može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta ili do recesije.

Komisija je sada predložila da države članice same predstave svoje srednjoročne fiskalno-strukturne planove u kojima će utvrditi svoje fiskalne ciljeve, mjere za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža te prioritetne reforme i ulaganja tijekom razdoblja od najmanje četiri godine. Države članice bi tako dobile veći manevarski prostor pri određivanju vlastitih smjerova fiskalne prilagodbe te obveza u pogledu reformi i ulaganja.

Udio javnog duga u BDP-u morat će biti niži na kraju razdoblja obuhvaćenog planom nego na početku tog razdoblja, a minimalna fiskalna prilagodba od 0.5 posto BDP-a godišnje kao referentna vrijednost morat će se provoditi sve dok je deficit iznad 3 posto BDP-a. Oko toga prijedloga očekuje se duga bitka između zemalja koje zagovaraju veću fiskalnu disciplinu, poput Njemačke i Nizozemske, i onih koje traže fleksibilnija pravila, a to su u pravilu visokozadužene države članice.

Za svaku državu članicu s državnim deficitom većim od 3 posto BDP-a ili javnim dugom većim od 60 posto BDP-a Komisija će izdati “tehnički smjer kretanja”. Time će se nastojati osigurati da se dug uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da deficit u srednjoročnom razdoblju ostane ispod 3 posto BDP-a odnosno da se smanji i održi ispod 3 posto BDP-a.

Ministar Primorac kaže da je Hrvatska zadovoljna sadašnjim pravilima, ali da je spremna podržati i nove prijedloge, pogotovo one koje državama članicama daje veću autonomiju oko vođenja fiskalne politike. Na pitanje koje konkretno primjedbe Hrvatska ima, Primorac je rekao da se to odnosi na dio koji je vezan za analizu održivosti duga.

“To je jedan vrlo kompleksan model koji je utemeljen na nizu pretpostavki, koje kada se ugrade u model Hrvatsku kategoriziraju kao državu visokog rizika s obzirom na visinu javnog duga. S obzirom na našu fiskalnu situaciju, mi ne odgovaramo toj klasifikaciji. Postoje određene pretpostavke u tom modelu po kojima bi se praktički populacija u Hrvatskoj smanjila otprilike za jednu četvrtinu u nekakvom desetogodišnjem razdoblju”, rekao je Primorac.

Objava Primorac: “Nije nam prihvatljiv novi model analize održivosti duga koji predlaže EU” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.