Povodom današnjeg prosvjeda fizioterapeuta ispred zgrade Ministarstva zdravstva zbog nezadovoljstva neuvrštavanjem i neprepoznavanjem magistara fizioterapije u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, priopćenjem se oglasio i ministar.

“Ministarstvo zdravstva podržava stalno stručno usavršavanje kadrova, a javni zdravstveni sustav planiramo i organiziramo prema potrebama pacijenata. Radna mjesta u samim zdravstvenim ustanovama propisana su sistematizacijom koje donosi Upravno vijeće i Uprava svake pojedine zdravstvene ustanove. Radi potrebe unaprijeđenja javnog zdravstvenog sustava pokrenuli smo reformu zdravstva gdje je jedno cijelo područje usmjereno na ljudske resurse.

U sklopu reforme, formiraju se i različita Radna tijela, a jedno od njih je i Radna skupina stručnjaka koja će uz zdravstvenu administraciju definirati Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, a koji će potom definirati ulogu magistra fizioterapije. U tom procesu se mora znati uloga zdravstvenog sustava odnosno zdravstvenih ustanova, sustava obrazovanja, sveučilišta, uloga samih obrazovnih ustanova, komora i drugih strukovnih organizacija.

Zdravstveni sustav definira potrebe na temelju iskazanih potreba bolnica ili domova zdravlja koja su u skladu sa zdravstvenom potrebom stanovništva na tom području. Dakle, zdravstveni sustav se ne orijentira prema studijskim programima.

Anomalije koje se pojavljuju u sustavu su rezultat aktivnosti dugi niz godina i samim time se ne mogu riješiti preko noći. Konkretno govoreći o fizioterapeutima, danas imamo 5 javnih i 1 privatno visoko učilište koji ukupno izvode diplomski studij fizioterapije kako za redovne tako i za izvanredne studente. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u trenutnoj akademskoj godini, 384 studenta se školuju iz vlastitih sredstava.

Dakle, svjedočimo hiperprodukciji pojedinih akademskih zvanja koja često ne prate potrebe javnog zdravstvenog sustava. Postojeći uzlazni trend suvišnih kvalifikacija rezultat je takozvanog edukacijskog biznisa visokih učilišta. Dakle, jedan dio problema je upravo u toj činjenici – nekontroliranim raspisivanjima upisnih kvota na visokim učilištima. Polaznici privatnih obrazovnih institucija za određena zanimanja školuju se na temelju osobnih odluka.

Istina je da imamo i paradoks kada raste potreba pacijenata za određenim strukama – primjerice psiholozima i logopedima, a visoka učilišta ne povisuju upisne kvote.  Upravo kako bi utjecali na te nepovoljne tijekove 2018. godine, provedene su izmjene i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u sklopu koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja obvezno zatražiti mišljenje Ministarstva zdravstva kod uvođenja novih studijskih programa. Iz tog razloga intenzivno komuniciramo s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bismo utjecali da se akademska zvanja i upisne kvote što više približe potrebama naših pacijenata.

Kada sve rezimiramo –  ne mogu se prihvatiti pritisci od strane pojedinih profesija u sustavu javnog zdravstva koje traže statusno i financijsko nagrađivanje dostignutih akademskih razina pojedinaca za kojima, objektivno, ne postoji stvarna potreba u obavljanju određenih poslova u sustavu javnog zdravstva. Svi djelatnici zdravstvenog sustava su važni. Zato je trenutnom Uredbom predloženo povećanje koeficijenata za fizioterapeute srednje stručne spreme isto tako prvostupnicima fizioterapije koji rade u javnom zdravstvenom sustavu i to od 7% do 10%”, navodi se u priopćenju.

Objava Ministarstvo zdravstva o prosvjedu fizioterapeuta: “Ne mogu se prihvatiti pritisci od strane pojedinih profesija” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U procesu aktivnog upravljanja listama čekanja sljedeći korak je otvaranje centralne e-mail adrese liste@miz.hr namijenjene nehitnim pacijentima u ostvarivanju prvog termina na dijagnostički pregled koji ne smije prelaziti nacionalni prosjek čekanja.

S obzirom na složenost zdravstvenog sustava, ali i uočene dugogodišnje izazove u području lista čekanja s kojima se susreću i pacijenti i djelatnici zdravstvenog sustava, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u testnom razdoblju kontaktiralo je do 9. siječnja 6.814 pacijenata koji su imali 17.873 narudžbe te ih podsjetili na zakazan termin. Nastavno na spomenute aktivnosti, otkazano je gotovo 8% odnosno 1.387 narudžbi od čega su 852 bile na MR postupke, dok je preko 3% zakazanih narudžbi sadržavalo nepotpune ili netočne kontakt podatke o pacijentu.

– Na temelju navedenih podataka, pokrenula se inicijativa aktiviranja centralne e-mail adrese liste@miz.hr koja će pružiti još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregled, izjavili su iz Ministarstva zdravstva najavljujući aktiviranje centralne e-mail adrese početkom sljedećeg tjedna u suradnji Ministarstva zdravstva i područnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Dugoročni cilj je pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će ujedno i omogućiti promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području.

– S obzirom da su rukovoditelji područnih službi dio Radnog tijela koje ima zadatak održati postignuti indikator vezan za liste čekanja te osigurati daljnje smanjivanje listi čekanja, jedni su od ključnih faktora u povezivanju pacijenata s potrebnom zdravstvenom ustanovom u osiguravanju termina unutar nacionalnog prosjeka čekanja na prvi termin dijagnostičkog pregleda, objašnjavaju iz Ministarstva zdravstva ističući dodatnu vrijednost u ovom procesu  –  povratni izvještaj za svaki pojedini slučaj kako bi se u svakom trenutku imao potpuni pregled nad statusom svih eventualnih zaprimljenih poteškoća pacijenata.

– Ravnatelji bolnica i domova zdravlja, njihovi djelatnici kao i pacijenti jednako su važne karike u lancu realiziranja potrebnih dijagnostičkih pregleda unutar perioda nacionalnog prosjeka. Organizacija bolničkih radilišta, međusobna komunikacija unutar zdravstvenih ustanova kao i bolničke i primarne razine zdravstvenog sustava, ali i odgovornost pacijenata na dolazak na ugovoreni termin ili pravovremeno otkazivanje istog nužni su preduvjeti za očuvanje silaznog trenda lista čekanja. Da zajedno možemo postići navedeni cilj, pokazuju posljednje komunicirane brojke nacionalnog prosjeka na pojedine termine. Stoga se ovim putem zahvaljujem svim ravnateljima i djelatnicima zdravstvenog sustava koji su ostvarili dosadašnje smanjivanje listi čekanja na dijagnostičke preglede za nehitne pacijente, ali i prioritetne koji zahtijevaju žurni termin. Upravo zahvaljujući onkološkim uputnicama, kao jednima od dodatnih reformskih mjera, širimo mrežu na nacionalnoj razini u sklopu koje već ostvarujemo dobre rezultate – u Pilot projektu KBC-a Rijeka manje od 4 dana, a u ostalim ustanovama manje od 7 dana do pregleda kod specijalista za pet onkoloških sijela – dojku, prostatu, pluća, probavni sustav i kožu. Svaki dosadašnji pomak postignut je zahvaljujući odgovornosti svih dionika u navedenim procesima te vjerujem da će se jednakom posvećenošću očuvati kontinuirani silazni trend lista čekanja te učiniti dodatni iskoraci prema našim pacijentima koji nam moraju biti u središtu djelovanja, zaključio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.

Objava Ministarstvo zdravstva i HZZO uveli novu e-mail adresu za liste čekanja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem koji do sada ni jedan ministar nije uspio riješiti. Svoj vrhunac su dosegnule prije pandemije, kada je preglede čekalo čak milijun i pol ljudi, dok danas pregled čeka nešto manje od 900 tisuća.

Čeka se na razne zdravstvene usluge, bilo da se radi o prvim pregledima, kontrolama, operacijama ili nekoj drugoj vrsti pregleda. No, najveća boljka zdravstva su liste za dijagnostičke preglede, za čije je smanjenje ministar Vili Beroš smislio ambiciozan plan. Do kraja godine, u manje od 50 dana, sve bolnice u Hrvatskoj trebaju smanjiti liste čekanja za ove preglede na 270 dana, piše Index.

Ministar zadao težak zadatak ravnateljima

Da se radi o ambicioznom planu, potvrđuje i 250 tisuća Hrvata koji trenutno čekaju dijagnostičke pretrage. Najveće liste su za magnetsku rezonancu i CT, a dobro ne stoje ni ultrazvučni pregledi. Pojedine bolnice trebat će, po uputama ministra Beroša, prepoloviti liste čekanja u manje od dva mjeseca.

Index je kontaktirao zagrebačku, osječku, zadarsku, splitsku i dubrovačku bolnicu kako bismo saznali hoće li i na koji način uspjeti provesti ministrov plan. Ovih pet bolnica, uz KB Sveti Duh, Merkur i Dubravu, ima puno dulje liste za dijagnostičke preglede od onih koje je zatražio Beroš do kraja godine.

Neke od njih će morati prepoloviti liste u manje od 50 dana. Ministar im je, izgleda, zadao tešku zadaću, ali sve bolnice smatraju kako će na razne načine uspjeti provesti ovaj ozbiljan plan Ministarstva.

Rekord drži magnetska rezonanca

Najveći broj bolnica muku muči s listama za magnetsku rezonancu. Bilo da se radi o pregledima kralježnice ili mozga, KBC Zagreb drži nepopularan rekord od 580 dana. Stoga će pacijenti koji se danas prijave na pregled termin dobiti u lipnju 2025. godine. U KBC-u Sestre milosrdnice prvi slobodan termin za pretragu MR mozga imaju nakon Božića 2024. godine, dok su ostali nakon novogodišnjih praznika, točnije 8. siječnja 2025.

Na naš upit hoće li uspjeti u manje od šezdeset dana liste smanjiti za više od 300 dana iz KBC-a Zagreb su nam odgovorili samouvjereno. No, izostao je odgovor na koji način će to postići.

“U Kliničkom bolničkom centru Zagreb trenutno se najviše čeka na MR postupke područja glave, vrata i kralježnice, međutim do kraja 2023. godine uspjet ćemo spustiti čekanje na iste ispod 270 dana”, kazali su za Index iz KBC-a Zagreb.

Otvaraju dodatne ambulante i produžuju vrijeme rada

U Osijeku je također problem s magnetskom rezonancom. Kako bi smanjili liste čekanja prema napucima ministra Beroša, odlučili su otvoriti dodatne ambulante u poslijepodnevnoj smjeni.

“Svaki radni dan imamo MR ambulante na oba uređaja i značajan broj dodatnih CT i UZV ambulanti, prema raspoloživosti zdravstvenih radnika. Također su uvedene i dodatne smjene za MR subotom i nedjeljom, kao i UZV prema dostupnosti ljudskih resursa.

Na ovaj način su u KBC-u Osijek uloženi značajni napori, dodatni rad i maksimalna iskoristivost materijalnih i kadrovskih resursa s ciljem postizanja smanjenja listi narudžbi na razumni rok do 250 dana čekanja na elektivne pretrage”, poručili su iz KBC-a Osijek.

Naredba ministra Beroša nije došla u najbolje vrijeme, bar kada je u pitanju splitska bolnica. Liste čekanja za dijagnostičke pretrage im u posljednje vrijeme rastu, a rezultati su to izvješća sa sjednice Upravnog vijeća održane krajem rujna. Kako navode, na magnetsku rezonancu zdjelice i gornjih ekstremiteta čeka se 361 dan, dok je sve ostale anatomske regije moguće snimiti za 117 do najviše 152 dana.

Napominju kako su zabilježili i povećan broj narudžbi u kolovozu u odnosu na svibanj. Tako je u svibnju, prema njihovim navodima, MR lumbalne kralježnice trebalo 386, a u kolovozu 678 osiguranika, a MR mozga u kolovozu treba 638, a u svibnju je trebalo 348 osiguranika.

Prema HZZO-ovoj listi čekanja, u splitskoj bolnici nepopularan rekord drži UZV color doppler arterija i vena za koji pacijenti trebaju čekati 514 dana, dok je prvi termin za UZV dojke krajem siječnja 2025. godine.  Na naš upit kazali su da ulažu maksimalne napore kako bi smanjili liste čekanja, ali im problem predstavlja nedolazak pacijenata na zakazane termine.

“Na tome radimo timski i u suradnji s voditeljima organizacijskih jedinica optimiziramo organizaciju, prateći redovito promjene vezane za poduzete intervencije. Intenzivirali smo rad specijalističkih ambulanti, uključujući i rad poslijepodnevnim satima te po potrebi i subotom.

Broj pregleda i pretraga ovisi o postavljanju indikacija i uputnica za pojedine preglede i pretrage u odnosu na broj djelatnika i raspoloživih uređaja. Problem predstavlja i nedolazak pacijenata na zakazane termine, koji je na pojedinim radilištima i do 30%, zbog čega se naručeni pacijenti nazivaju i potvrđuje se njihov dogovoreni dolazak”, kazali su za Index iz splitske bolnice.

Osim na magnet, predugo se čeka na CT i UZV dojke, a problem je kadar

Pacijenti u zadarskoj bolnici, između ostalog, najduže čekaju ultrazvučne preglede. Tako se za UZV abdomena i color doppler arterija i vena čeka 371 dan, što znači da je prvi slobodan termin 12. studenog 2024. godine, dok se za UZV srca čeka točno godinu dana. Na Indexov upit hoće li uspjeti smanjiti liste čekanja za manje od 50 dana nisu odgovorili.

O smanjenju lista čekanja u dubrovačkoj bolnici razgovarali smo s ravnateljem Marijom Bekićem koji je rekao da se s ovim problemima bore već duže vrijeme zbog nedostatka kadra. Najveće probleme imaju s elektromijelografijom, color dopplerom donjih ekstremiteta i UZV-om dojke. Očekuju kako će im liste čekanja do zadanog roka srezati vanjski suradnici.

“Angažirali smo vanjske suradnike kako bismo riješili ovaj problem jer u bolnici nemamo dovoljno kvalificiranog kadra za navedene pretrage, jednostavno nema tko raditi. UZV dojke je županijski problem, ne usuđujem se brojiti koliko žena, nažalost, čeka. Imamo samo 7 radiologa i jednu specijalisticu koja radi izvan radnog vremena, a da ovisimo samo o našim djelatnicima, liste bi bile još veće”, smatra ravnatelj Bekić.

Kažu kako su angažirali velik broj vanjskih suradnika kako bi liste srezali do sljedeće godine, a ravnatelj Bekić vjeruje kako će tri pretrage s najdužim listama biti minimalizirane do kraja godine.

“Dubrovačka bolnica je ove godine izdvojila za sada u prosjeku oko milijun eura bruto za vanjske suradnike. Nešto manje smo izdvojili prošle godine, a novac dobrim dijelom ide za liste čekanja, dok je ostatak potrošen na održavanje Hitne službe i slične potrebe.

Samostalno ovo ne bismo mogli riješiti, bez obzira na motivaciju i volju koju imamo. Djelatnika je premalo, a broj pacijenata je sve veći, pogotovo kada je u pitanju broj pacijentica s karcinomom dojke. I tu smo vrlo ograničeni”, objašnjava ravnatelj.

Na naše pitanje kako dugoročno riješiti problem s nedostatkom kadra u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Bekić odgovara kako je tu najveći problem neravnomjerna raspodjela liječnika, piše Index.

“U našem slučaju bi sustav trebao napraviti nešto u smislu poticajnih mjera stambenih ili financijskih potpora kako bi se privukli vanjski liječnici koji nisu iz Dubrovnika. Ipak se radi o gradu od 45 tisuća stanovnika i ne može se očekivati da 100 ljudi studira medicinu.”

Udruga: Pacijenti s bolovima ne mogu čekati 270 dana

Index je o dugotrajnom problemu zdravstva razgovarao i s predsjednicom Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasnom Karačić Zanetti koja kaže kako je lijepo čuti najave ministra Beroša. Kako bi se problem dugoročno riješio, smatra da se treba zakonom odrediti medicinski rok.

“Mi uporno pokušavamo uvrstiti točan broj dana čekanja, koji bi značio taj medicinski rok, no on u zakonu i pravilniku nije definiran, stoga pacijenti uvijek moraju prolaziti vještačenje ako se odluče na pregled negdje izvan ugovornih ustanova HZZO-a, što znatno komplicira ovu situaciju. Potrebno je da se svi ravnatelji zdravstvenih ustanova ozbiljno uhvate ovog problema kako bi se on riješio”, govori nam Karačić Zanetti.

Stav Udruge je da ministar može pokrenuti proces, ali da se samo zajedničkim naporima ravnatelja može riješiti rak-rana hrvatskog zdravstva. Kaže kako je 270 dana čekanja na određene pretrage i dalje predugo. “Ne može se sve svesti u istu kategoriju. Na primjer, kontrolni pregledi se mogu čekati, no pacijent s bolovima u abdomenu sigurno ne može čekati 270 dana. Opet će velik broj pacijenata morati preglede obavljati privatno i za to platiti bez refundacije troška.”

EU stisnula Ministarstvo da smanji liste čekanja

Index je poslao upit i Ministarstvu zdravstva, a zanimalo nas je tko je odgovoran za dugotrajne liste čekanja, kako će ih smanjiti, zbog čega se to nije moglo napraviti ranije te kako su odlučili da će 270 dana biti razuman rok za pacijente.

Na upit su odlučili odgovoriti objedinjeno i dostaviti nam, kako kažu, sve relevantne informacije o ovoj temi. Izgleda kako ne smatraju relevantnim preuzimanje odgovornosti za dugotrajne liste čekanja, stoga nam nisu odgovorili tko je zaslužan za to, kao ni zašto se liste nisu mogle smanjiti i prošlih godina.

Zaključili su kako ravnatelji bolnica imaju ključnu odgovornost u tom procesu te su kao krovna organizacija donijeli odluku da se smanji broj dana većim radom. “Broj uređaja, liječnika, organizacija rada i broj pacijenata glavne su poluge aktivnog upravljanja listama čekanja, stoga pozdravljamo pozitivne primjere u određenim zdravstvenim ustanovama koje su prilagodile način rada postojećim zdravstvenim potrebama naših građana poput dvosmjenskog rada, rada poslijepodne, rada vikendom te angažiranja vanjskih suradnika.

Stoga, svaki od ravnatelja zdravstvenih ustanova ima ključnu odgovornost u tom procesu kroz kvalitetno upravljanje i organizaciju rada bolnica”, rekli su nam iz Ministarstva zdravstva.

Zanimalo nas je zbog čega je Ministarstvo sada donijelo tu odluku te kako su zaključili da će 270 dana biti razuman rok čekanja na dijagnostički pregled. Razlog leži u milijunima eura kojima je Europska unija stisnula Ministarstvo.

“Pozitivni primjeri naš su putokaz. Dokazuju da se liste čekanja mogu, a dodajemo – i moraju smanjiti – jer je to obaveza prema našim građanima. Tim putem nastavljamo i dalje, jer krajnji cilj znamo – 270 dana maksimalnog čekanja za sve dijagnostičke preglede do kraja godine što je indikator za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, poručili su iz Ministarstva, a javlja Index.

Objava Mislite da samo vi čekate na pregled? Na listama čekanja više je od 900 tisuća osoba! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministarstvo zdravstva u reakciji na revizijsko izvješće o djelomičnoj dostupnosti primarne zdravstvene zaštite ističe da je riječ o izazovima akumuliranima desetljećima, te da je aktualna zdravstvena administracija naglasak stavila upravo na jačanje tog dijela zdravstvene zaštite.

Ukupno je za primarnu zdravstvenu zaštitu osigurano iz EU fondova financiranje 922 specijalizacije i to za obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju, klinička radiologiju i hitnu medicinu, vrijednosti od 130 milijuna eura iz EU fondova, ističe Ministartsvo u priopćenju.

Državna revizija je ispitivala planiranje i dostupnost ljudskih resursa, odnosno broj liječnika i teritorijalnu pokrivenost primarnom zdravstvenom zaštitom, te izdala 28 naloga i naputaka zdravstvenoj administraciji – Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Uz ostalo, ustanovljeno je da nema dugoročnog planiranja potreba za ljudskim resursima, analize stanja, nema Mreže javnozdravstvene službe ni evidencije specijalizacija.

U Ministarstvu pak kažu da su u reformi zdravstva naglasak stavili na jačanje primarne zdravstvene zaštite i uloge domova zdravlja, a uočeni nedostaci su rezultat nebrige za primarnu zdravstvenu zaštitu prethodnih administracija.

Najavljuju da će planiranim specijalizacijama omogućiti ravnomjernu i dostatnu popunjenost mreže javne zdravstvene službe, poboljšati dostupnost, nadomjestiti manjak liječnika zbog odlaska u mirovinu dok županije, kao osnivači domova zdravlja, imaju važnu ulogu potaknuti interes liječnika obiteljske medicine za njihova područja, a ponajviše ruralne sredine.

Uz navedeno, reformske mjere u području primarne zdravstvene zaštite uključuju uspostavljanje jednog doma zdravlja unutar županije te podružnice domova zdravlja i razvoj djelatnosti prema specifičnostima područja i potrebama stanovništva.

Primjerice, nema više ograničenja „do 25 posto” za djelatnosti pri domu zdravlja, već se uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih područja i potrebe za osiguravanjem usluga zdravstvene zaštite u pojedinim djelatnostima.

Jača se infrastruktura na razini primarne zdravstvene zaštite

Osnažuje se i izvanbolnička specijalistička zdravstvena zaštita i jača infrastruktura na razini primarne zdravstvene zaštite.

Reorganizira se hitna medicinska služba, spajanjem saniteta i hitne medicine, uvode se sestrinska savjetovališta za pružanje osnovne skrbi za određene kronične bolesti, psihološke i logopedske djelatnosti pri domovima zdravlja te se uvodi i fizikalna terapija na primarnoj razini.

Ministarstvo navodi i da će se primarci administrativno rasteretiti jer će se zaposliti administratore kao i da će se dio administrativnih poslova usmjeriti prema HZZO-u, poput putnih naloga.

Ističu i da je omogućeno kontrolorima HZZO-a zaključivanje bolovanja što dodatno olakšava posao djelatnicima domova zdravlja.

Navode i da je dana mogućnost rada do 68 godina liječnicima u privatnoj praksi, bez mišljenja županije i suglasnosti Ministarstva, a za premještaj lokacije privatne prakse dostatna je suglasnost Upravnog vijeća doma zdravlja umjesto županijske skupštine.

U sklopu reforme zdravstva, u drugoj polovini ove godine, planirano je donošenje Mreže javnozdravstvene službe kao i Plana i programa mjera zdravstvene zaštite.

Potom slijedi u 2024. godini uvođenje novog modela ugovaranja i financiranja zdravstvene zaštite, poručuju iz Ministarstva.

Objava Evo koje reforme Ministarstvo najavljuje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar zdravstva Vili Beroš od ravnatelje bolnica u ponedjeljak je zatražio da djelatnicima ukažu na važnost i ulogu kvalitetne komunikacije i etičkih principa u ponašanju, poručivši kako je najsloženiji medicinski postupak jednako važan kao topla, ljudska riječ upućena pacijentu.

U dopisu Beroš, vezano uz važnost profesionalnog ponašanja i kvalitetnu komunikaciju zdravstvenih radnika prema pacijentima i njihovoj pratnji, upućuje na odgovarajuću primjenu Zakona o zaštiti prava pacijenata koji uređuje način zaštite i promicanje prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, kao i Etičkog kodeksa svake zdravstvene ustanove te ostalih zakonskih i podzakonskih propisa koji reguliraju tu tematiku.

Ravnatelje je pozvao da svim radnicima, a napose zdravstvenima, ukažu na važnost i ulogu kvalitetne komunikacije i etičkih principa prilikom ponašanja na radnom mjestu.

Kvalitetnom komunikacijom i ljubaznim ponašanjem pri liječenju pacijenata može se umanjiti njihov strah i anksioznost te steći njihovo povjerenje i podržati volja  za liječenjem i nada u njegov uspješan ishod, “a čime se zasigurno dobivaju bolji ishodi liječenja”, ističe ministar u dopisu.

Stoga ravnateljima preporuča da ulože “dodatne napore u povećanje svijesti o važnosti kvalitetne komunikacije prema pacijentima i njihovoj pratnji” te da povratno izvijeste ako su njihovi radnici u posljednje dvije godine prisustvovali edukaciji o pravima pacijenata i/ili komunikacijskim vještinama.

“Najsloženiji medicinski postupak jednako je važan kao topla ljudska riječ”

U izjavi u povodu dopisa koji je poslao, Beroš naglašava da je najsloženiji medicinski postupak jednako važan kao topla, ljudska riječ upućena pacijentu.

– Brojne znanstvene spoznaje i otkrića treba pratiti jednako kvalitetna komunikacija kako bismo ostvarili naš krajnji cilj – zdravog, ali i zadovoljnog pacijenta. Epidemija covid-19, potresi i ostali popratnih ‘okidači’ ostavili su traga na svima nama, no – pacijent nam mora ostati u fokusu čime se vodimo i u reformi zdravstvenog sustava, naglasio je.

Stoga je, kaže, skrenuo pažnju ravnateljima bolnica na važnost provođenja edukacija zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika usmjerenih na komunikaciju s pacijentima te zatražio podatke o dosadašnjim aktivnostima u tom području kako bi djelatnici zdravstvenog sustava stekli nove vještine i dodatno se osnažili tehnikama empatičnog i razumljivog komuniciranja s oboljelima i njihovim bližnjima.

– Pritom ne umanjujemo važnost naših djelatnika koji jednako tako trebaju biti snažni kako bi mogli iznijeti ‘teret’ bolesti zajedno s pacijentom. Ulaganje u komunikaciju je dvosmjerna ‘ulica’ i višestruko se vraća, i samom djelatniku, kolegama, bližnjima i u konačnici – pacijentima radi kojih postojimo, poručuje ministar zdravstva.

Objava Beroš ravnateljima bolnica: “Ukazujte na važnost komunikacije s pacijentima” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.