Nedavno je u Zadru uništen mural posvećen kapetanu hrvatske nogometne reprezentacije, Luki Modriću. Dok su brojni građani i umjetnici osudili ovaj čin, poznati holivudski scenograf, Steve Kardum, koji se proslavio radom na velikim filmskim setovima, ponudio je zanimljivu perspektivu o samoj prirodi ulične umjetnosti.

– Vidi, kao grafit umjetnik moraš naučiti pustiti stvari. Ako slikaš nešto na javnoj površini, moraš biti svjestan da što god da se dogodi s tim, izvan je tvoje kontrole, rekao je u komentaru za naš portal.

– Ne možeš kontrolirati što će drugi napraviti.

Umjetnik koji već godinama radi na scenografijama za hollywoodske filmove i serije, ističe da je vandalizam na ulici neizbježan rizik s kojim svaki umjetnik mora računati.

– Kad završim sliku, fotografiram je i tada moram prihvatiti da već sutra može nestati. Moraš se pomiriti s tom mogućnošću da će biti izbrisana. Ovi pijanci, klinci, huligani, ne možeš kontrolirati što oni rade. Ne možeš se stresirati zbog stvari koje ne možeš kontrolirati. Svatko može nacrtati penis ili svastiku na tvoj rad, ali to je tako.

I dok mnogi gledaju na vandalizam kao na čisti čin destrukcije, naš sugovornik upozorava da u svijetu grafita i ulične umjetnosti stvari nisu tako jednostavne.

– Postoji rat između grafiti umjetnika i street artista.

Prema njegovim riječima, ulična umjetnost ima svoja nepisana pravila, a jedno od njih odnosi se i na teritorijalnost određenih zidova.

– Zidovi također imaju svoju povijest. Neki zidovi se oslikavaju godinama od strane određenih ljudi, i ako dođeš i naslikaš nešto preko toga, zapravo si im uzeo mjesto – sada oni imaju pravo vandalizirati tvoj rad.

Pojašnjava i dugogodišnji sukob između klasičnih grafiti umjetnika i takozvanih street artista, koji rade komercijalne murale.

– Grafiti umjetnici mrze ulične umjetnike, a ulični umjetnici žele biti grafiti umjetnici – tako to funkcionira. Ulični umjetnici dobivaju narudžbe i plaćeni su za oslikavanje murala, a grafiti umjetnicima to izgleda kao da su se prodali, kao da netko ne radi to iz ljubavi prema umjetnosti. To ti je kao razlika između jedrilica i glisera – oboje slikamo po zidovima, ali s potpuno drugačijim stavom.

Iako javnost vandalizam na muralu Luke Modrića doživljava kao čin nepoštovanja prema sportskom velikanu i umjetniku koji ga je naslikao, naš sugovornik smatra da je to jednostavno dio kulture ulične umjetnosti.

– Iako će većina ljudi sa strane reći: ‘O moj Bože, strašno, uništili su mural na kojem je netko radio tjednima!’, ali to je dio igre. Očekuj da će se to dogoditi, zaključuje Steve.

Objava HOLIVUDSKI SCENOGRAF Steve Kardum: Vandalizam na ulici je neizbježan rizik s kojim svaki umjetnik mora računati pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jedna turistkinja koja je prvi put posjetila Hrvatsku krajem prošle godine podijelila je svoje pozitivno iskustvo, navodeći da ju je Hrvatska podsjetila na talijansku obalu Amalfi, ali da joj se naša zemlja svidjela još i više iz nekoliko razloga.

Rebecca Strong za Business Insider je opisala svoj posjet Hrvatskoj, navodeći da prije dolaska nije puno toga znala o Hrvatskoj, osim činjenice da su neki dijelovi popularne serije “Igre prijestolja” (Game of Thrones) tu snimani.

Bogata povijest

Ona navodi kako Hrvatska ima bogatu povijest koja uključuje jedinstvenu mješavinu kulturnih utjecaja od Grka i Rimljana do Bizanta i Austro-Ugarske te da stoga u Hrvatskoj postoji zanimljiva fuzija hrane, arhitekture i umjetnosti.

Posebno je istaknula aspekt sigurnosti te je podsjestila da je Hrvatska na popisu najsigurnijih zemalja, osobito zbog niske stope kriminala.

-Iskreno mogu reći da se ni u jednom trenutku nisam osjećala nesigurno na putovanju, čak ni dok sam sama šetala Dubrovnikom pa ni kada sam se noću vraćala s večere u hotel, navodi Rebecca.

Oduševila ju je i hrana, osobito jer kuhinja održava sve susjedne zemlje.

-Ima za svakoga ponešto. Na primjer, duž južne obale, kuhinja je više bogata morskom hranom i više naginje grčkoj. U sjevernim i istočnim regijama osjeća se veći utjecaj na kuhinju Mađarske, Turske i Austrije.

U Dubrovniku je isprobala raznovrsne morske plodove, talijanske specijalitete, ali čak i tradicionalna bosanska jela.

Cjenovna pristupačnost

Rebecca navodi da joj se Hrvatska čini cjenovno pristupačnija nego neka druga popularna europska odredišta. “Na primjer, čaša vina može koštati oko 6 do 9 eura na obali Amalfija. U Stonu, opuštenom ribarskom gradiću na dalmatinskoj obali, pronašla sam kafić u kojemu se nudi čaša vina s tri kamenice za samo 9 eura!”

-Tijekom svog putovanja redovito sam nalazila obroke za oko 10 eura ili piva za oko 3 eura, što se činilo prilično pristupačnim, dodaje ona.

Odsjedala je u dubrovačkim hotelima gdje je apartman s balkonom i pogledom na more plaćala oko 700 eura po noći, što smatra pristojnom cijenom za ponudu koju je dobila. Usporedila je to s apartmanom na obali Amalfija, navodeći da bi tamo takav smještaj mogao koštato više od 3660 eura po noći izvan sezone.

Rebecca je bila oduševljena plažama, a ono što ju je posebno oduševilo jest činjenica da je ulaz na većinu besplatan. Budući da je u posjet Hrvatskoj došla u listopadu, na plažama nije bilo previše turista.

-Najbolje od svega je što gotovo nijedna plaža u zemlji nije privatizirana. Ulaz na većinu plaža je besplatan za javnost, čak i one u luksuznom Dubrovniku, gdje odsjedaju mnoge poznate osobe. To nije slučaj u Italiji gdje ćete često morati platiti ulaznicu da biste ušli na vrhunske plaže, navodi Rebecca, prenosi N1.

Objava TURISTKINJA POSJETILA HRVATSKU “Pivo za 3 eura je jako pristupačno” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Istraživanje stavova opće populacije o transrodnim osobama pokazalo je značajnu razinu prihvaćanja tih osoba kod hrvatskih građana, izvijestila je Udruga za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba kolekTIRV predstavljajući kampanju “Ja sam kao ti”, prenose agencije.

Cilj kampanje je informirati i osvijestiti javnosti o izazovima s kojima se transrodne osobe susreću u društvu, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.

Tom su prigodom predstavljeni i rezultati prvog istraživanja mišljenja opće populacije o transrodnim osobama koje je provela agencija Ipsos, a koji su pokazali značajnu razinu prihvaćanja transrodnih osoba kod građanki i građana Hrvatske.

Njih 80 posto izražava pozitivan ili neutralan stav. Gotovo 40 post građana u potpunosti prihvaća transrodnost, smatra ju prirodnom pojavom, jednim od mogućih osjećaja rodne pripadnosti, a samo 11 posto misli da je to bolest koju ne treba prihvaćati i treba ju liječiti.

Više od polovice ispitanika smatra da transrodne osobe trebaju imati pravo odabira spola u osobnim dokumentima, pravo na korištenje toaleta spola u kojem se osoba izjašnjava te zapošljavanja na poslovima koji uključuju direktan rad s djecom.

Istraživanje je pokazalo kako i 40 posto ispitanika podržava pravo na posvajanje djece, a 35 posto operaciju na račun javnog zdravstva.

“Kampanja „Ja sam kao ti“ poziv je na podršku transrodnim osobama u ostvarivanju njihovih prava, s ciljem stvaranja inkluzivnog društva koje uvažava sve različitosti. U sklopu kampanje provedeno je spomenuto istraživanje za koje je bitno naglasiti da nam je dalo puno pozitivnije rezultate nego što smo očekivali”, izjavio je izvršni koordinator udruge kolekTIRV Espi Tomičić.

Naglasio je kako im rezultati istraživanja potpuno daju za pravo da transfobnim i homofobnim aktivistima poručiti kako im nije mjesto u tijelima i institucijama koje odlučuju o pravima transrodnih osoba.

Diana Avdić, izvršna koordinatorica udruge kolekTIRV predstavila je zagovaračke ciljeve same kampanje koji su uz sustavnu i kontinuiranu edukacija zdravstvenog sustava, i promjene u troškovima zdravstvene skrbi transrodnih osoba, te brža i jednostavnija procedura pravne promjene oznake spola u dokumentima.

Avdić ističe kako je jedan od glavnih izazova s kojima se susreću transrodne osobe diskriminacija u zdravstvenoj skrbi, istaknuvši kako HZZO nekim transrodnim osobama odbija pokriti dio troškove osnovne zdravstvene skrbi.

„Želim jasno naglasiti da pravo na zdravstvenu skrb transrodnih osoba nije i ne može biti ideološko, već isključivo i jedino znanstveno, odnosno medicinsko pitanje – ali i pitanje ravnopravnosti. Obratit ćemo se svim saborskim zastupnicima, a želimo dijalog s Ministarstvom zdravstva, ministrom Vilijem Berošom te s HZZO-om“, zaključila je Avdić.

Objava “Ja sam kao ti”: Što građani misle o transrodnim osobama? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.