Prema informacijama koje je prema javnosti komunicirala Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Zadarskoj županiji, upozoravaju se maslinari na iznimno povećan broj maslinine muhe na području naše županije.

Kako navode, upućuju stoga sve maslinare na redovite obilaske nasada te uzorkovanje i pregled plodova.

Nadalje, ako se utvrdi više od 10 posto uboda, iz ove Uprave preporučuju nužnu provedbu kurativnih mjera zaštite, te tretman cijelog nasada jednim od dozvoljenih preparata.

Navode i kako su prihvatljivi preparati Sivanto Prime i Decis 2,5 EC, te za eko-maslinare pripravak Success Bait. U slučaju korištenja nekih drugih preparata, oni moraju biti prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, koji je dostupan na ovoj poveznici.

Prilikom provedbe zaštitnih mjera obvezno je pridržavati se uputa koje je propisao proizvođač.

Objava Upozorenje maslinarima na povećan broj maslinine muhe, pozivaju se na korištenje zaštitnih pripravaka pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Logično je onda da se brinete da je vinska mušica možda ostavila takve opasne mikrobe u vašem vinu. Međutim, znanstveni dokazi sugeriraju da možda još ne trebate baciti to piće. Vino obično sadrži 8 do 14 posto etanola i ima blago kiseli pH od oko 4 ili 5, što ga čini negostoljubivim okruženjem za klice.

Poznato je da alkohol inhibira rast bakterija, a laboratorijske studije pokazuju da alkohol u vinu i organske kiseline mogu odvratiti e. coli i salmonelu. Mogu li eventualni mikrobi prenesene s vineske mušice uzrokovati infekciju, zapravo ovisi o njihovoj količini i sposobnosti.

Ako je vino ohlađeno, to bi moglo dodatno spriječiti rast bakterija. Osim toga, sve vrste vina, bilo da su crvena, bijela ili ružičasta, pokazuju antibakterijska svojstva, vjerojatno oštećujući sve mikrobe koje je vinska mušica prenijela.

Visoko kiseli ljudski želudac predstavlja još jednu prepreku za ove klice. Želučana kiselina oštećuje njihovu DNK i može ih čak i ubiti, a da ne spominjemo probavne enzime, sluz i imunološku obranu s kojom se moraju boriti. Malo je vjerojatno da će klice vinske mušice preživjeti svo to neprijateljsko okruženje.

Po svoj prilici možete ukloniti mušicu i sigurno uživati u vinu. Ako se osjećate pustolovno, možete čak i progutati mušicu jer će je vaš probavni sustav obraditi kao bilo koji drugi protein. Vinska mušica teško da će utjecati na okus vina, čak i ako ih ima više. Dakle, osim ako nemate strah od bakterija, slobodno nastavite uživati u toj čaši vina, piše Zimo.

Objava Ako muha završi u piću, je li to piće i dalje sigurno za popiti? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Muhe imaju dlake po cijelom tijelu. Dlake na udovima im služe kao detektori za letenje, pronalaženje hrane i obavljanje ostalih stvari, i zato ih moraju držati čistima cijelo vrijeme.

Vjeruje se da muhe potječu iz Azije, ali danas žive svugdje gdje žive ljudi, osim na Antarktiku i možda nekoliko otoka. One nikada nigdje ne idu same. U divljini i pustinji, gdje ljudi nema, nećete naći nijednu muhu.

No znate li zašto muhe zapravo trljaju svoje nožice? Odgovor je zato jer ih čiste. Naime, muhe imaju dlake po cijelom tijelu. Dlake na udovima im služe kao detektori za letenje, pronalaženje hrane i obavljanje ostalih stvari, i zato ih moraju držati čistima cijelo vrijeme. Dakle, trljaju ih svaki put kad im se ukaže prilika.

Udovi su im osjetljivi i služe za više stvari. Na njima imaju receptore okusa, tako da muhe zapravo mogu osjetiti okus nogama.

Muhe ne mogu žvakati, pa su na dijeti koja se sastoji isključivo od tekućine. Ako je hrana koju su odabrale za sljedeći obrok čvrsta, imaju poseban ritual da je učine jestivom. Naime, muha povrati probavne sokove na svoju buduću hranu, a ti je sokovi razbiju na najsitnije komadiće koji se mogu popiti. Također, izbacivanjem tih sokova oslobađa se prostor u njihovim želucima za novu hranu.

Nije nepoznato da muhe često sjede na hrani. No, iako se mogu činiti bezopasnima, to baš i nije tako. Prvo, one prolijevaju probavne sokove na hranu, što je već dovoljno odvratno, a morate imati na umu i da muhe slijeću posvuda, i to ne uvijek na cvijeće, nego i svakakve grozote (trula hrana, kontejneri i ostalo). Dakle, njihovi udovi skupljaju sve mikrobe s tih mjesta. Kada muha sleti na hranu, ona prenosi sve te bakterije u vaš obrok. Neki od mikroba koje prenose mogu čak uzrokovati bolesti, poput kolere i tifusa.

Jednom je čak napravljen eksperiment da se pokaže što se tu zapravo događa. Bile su pripremljene dvije zdjele: u jednoj je bio crveni prah neke vrste začina, a u drugoj bijela riža. Muhe su migrirale iz zdjele začina u zdjelu s rižom i natrag. Ubrzo je riža bila prekrivena crvenim začinom. Sada zamijenite ovaj bezopasni začin nečim odvratnijim, a rižu svojom večerom.

akle, uvijek biste trebali pokriti hranu kako biste bili sigurni da muha ne prošeće po njoj ili još gore, ne pljune po njoj. No ne brinite ako muha uspije na sekundu sjesti na vaš sendvič prije nego što je otjerate. Nema potrebe da ga bacate, ako ste brzo reagirali, sigurni ste. Također, stručnjaci kažu da prosječno zdrav čovjek ima dovoljno jak imunološki sustav da odbije parazite.

Iako su muhe odvratne i dosadne, one su ipak i korisne jer oprašuju cvjetove. Također, da muhe ne postoje, naš bi planet bio još prljaviji je one recikliraju dio ljudskog otpada. Također su važan dio ekosustava jer su hrana za ptice, paukove, guštere, žabe i mnoge druge, prenosi N1.

Objava Evo što to muhe rade kada slete na vašu hranu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.