Prema novom istraživanju, za razvoj dosljedne rutine vježbanja potrebno je vrijeme.

Nedavna studija objavljena u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“ otkrila je da je potrebno vrijeme potrebno za uspostavljanje navike u teretani vjerojatno duže nego što biste željeli, oko šest mjeseci, prema istraživanju.

Studija, koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Chicagu i Sveučilišta u Pensilvaniji, istraživala je formiranje navika koristeći alate koji su pratili ponašanje nekoliko tisuća ljudi.

Studija je također mjerila koliko dugo je zdravstvenim radnicima potrebno da razviju praksu pranja ruku.

– Mislim da postoje neke navike koje su automatiziranije, a neke za koje je potrebno više truda. I mislim da je vježba jedna od onih za koje je potrebno više truda, rekao je profesor Jamie Shapiro, koji nije sudjelovao u studiji.

Za dio studije o fitnessu, istraživači su pratili oko 30.000 ljudi koji su bili u lancu 24-satnog fitnessa, tijekom četiri godine. Rezultati su pokazali da je ljudima potrebno oko pola godine da uspostave dosljednu naviku u teretani.

Prema mišljenju Colin F. Camereru, direktora „T&C Chen“ centra za društvenu neuroznanost, istraživači su izmjerili koliko dobro se može predvidjeti posjet teretani na osnovu duge liste varijabla, uključujući vremenski interval između posjeta, njihova povijest u teretani, koliko mjeseci zaredom su išli i još mnogo toga.

Autori su smatrali odlazak u teretanu ustaljenom navikom ako bi mogli predvidjeti koje dane u tjednu će ispitanici ići u teretanu na osnovu podataka koje su prikupili iz svih varijabla koje su mjerili, prenosi klix.ba.

– U našim podacima, koliko često ljudi idu i da li idu predvidljivo, varira. U prosjeku, oni idu 22 posto dana, otprilike jedan do dva dana u tjednu. Imati naviku znači da možemo predvidjeti što će biti tih jedan ili dva dana. Ako ne, možemo predvidjeti u koje dane idete, onda to definiramo kao da nemate naviku, dodaje on, prenosi N1.

Objava Koliko dugo trebate vježbati da bi vam to postalo navika? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Salo na trbuhu u većini je slučajeva jako teško skinuti, ali nutricionisti naglašavaju kako određene navike samo dodatno doprinose njegovu razvoju.

Riječ je o gledanju televizije do kasno u noć. Naime, ostati budan do kasnih sati kako bismo odgledali epizodu emisije ili serije nešto je o čemu možemo lako postati ovisni, a to može dovesti do pretjerivanja u konzumiranju nezdrave hrane, prvenstveno slatkiša ili grickalica.

Kako su pokazala određena istraživanja, kasnovečernje gledanje televizije direktno je povezano s većim kalorijskim unosom i lošijom prehranom. Isto tako, nutricionistice upozoravaju da reklame također često imaju loš utjecaj te nas mogu potaknuti da poželimo konzumiranje nezdrave hrane upravo dok gledamo televiziju, prenosi Index.

Objava Jedna iznenađujuća večernja navika odgovorna je za nakupljanje sala na trbuhu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Liječnici su priznali ono što vama možda ne govore: vaše ponašanje moglo bi smetati na putu da dobijete najviši mogući standard zdravstvene skrbi. Kako se možete naći s liječnikom na pola puta? Pomozite im da vam pomognu, prenosi N1.

Ne dolazite pripremljeni

– Preporučam pacijentima da ponesu detaljan popis svojih briga i simptoma, kao i vremenski okvir početka i koliko često se javljaju simptomi, kaže Aline C. Zeringue,  voditeljica medicinskih sestara iz Teksasa za The Healthy.

Osim toga, trebali biste doći spremni s bočicama ili fotografijama naljepnica svih lijekova koje uzimate. Prema dr. Robertu J. Usaitisu, specijalistu obiteljske medicine iz Pensilvanije, ovo može pomoći osigurati da vaš liječnik bude u toku sa svim trenutnim točnim dozama koje su vam propisane, osobito ako prvi put vidite liječnika.

Ako ste doživjeli bilo kakve promjene od vašeg zadnjeg posjeta, bili ste na hitnoj pomoći ili ste bili kod specijalista, također biste trebali obavijestiti svog liječnika.

Laganje o lijekovima ili navikama

Istina je da vaš liječnik ne čita misli. Kako bi mogli učinkovito pružiti skrb, trebaju imati iskrene i detaljne informacije o vašoj povijesti bolesti, seksualnoj aktivnosti i navikama, a sve to može doći samo od vas.

– Mislim da pacijenti ponekad zaborave da liječnik nije tu da vas kazni ili učini da se osjećate loše zbog svojih navika ili izbora, kaže Payton Reiter, liječnik obiteljske medicine u Austinu.

– Cilj liječnika je poboljšati vaš život i pomoći vam da donesete informirane odluke o svojoj skrbi, stoga pacijenti moraju dopustiti davateljima usluga da ih usmjeravaju informacijama.

Izbjegavanje redovitih pregleda

Kako biste dobili najbolje moguće iskustvo na svom terminu za zdravstvenu njegu, redovito praćenje i pregledi su obavezni. Zeringue kaže da to ne samo da uspostavlja kontinuitet skrbi, već može pomoći pacijentima da steknu veće povjerenje u praćenju svojih simptoma i povijesti zdravlja.

Čavrljanje na telefonu

Ova sljedeća napomena vjerojatno se podrazumijeva, ali razgovor na telefon – bilo da ste u čekaonici ili sobi za pregled – treba izbjegavati koliko god je to moguće. Strancima je već dovoljno toga na umu u liječničkoj ordinaciji, i bez da vas slušaju. Ako je neophodno odgovoriti na poziv, obavijestite šalter za registraciju i otiđite negdje drugdje radi privatnosti.

Samodijagnosticiranje iz internetske pretrage

Većina ljudi misli da će im guglanje simptoma pomoći da se osjećaju opušteno, ali kada tražite najgori mogući scenarij, ta pristranost često može utjecati na rezultate pretraživanja. Iako može biti korisno za pacijenta napraviti istraživanje kako bi suzio simptome, dr. Usaitis kaže da samodijagnoza često može dovesti do više nepotrebne tjeskobe.

Objava Pet navika koje potajno živciraju vašeg liječnika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.