Objava NOVI ZAKON Za plaže više nema ograda i naplate pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Novi zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena s ciljem zaštite potrošača bio je tema emisije Hrvatskog radija o čemu su govorili državni tajnik Ivo Milatić, saborski zastupnik Ante Kujundžić i SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan.

Nove mjere

Prema njemu, trgovci će imati obvezu redovito objavljivati i ažurirati cijene svih svojih proizvoda na mrežnim stranicama i bit će dužni omogućiti nesmetan pristup digitalnim alatima koji će u realnom vremenu kupcima osigurati mogućnost usporedbe cijena.

Svaki trgovac morat će uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznačiti i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na točno određeni dan. Time će se omogućiti lakše praćenje promjene cijena i transparentno informiranje potrošača.

Predloženi zakon propisuje ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga, kao i jasno označavanje proizvoda s ograničenom cijenom. To znači da trgovac mora istaknuti vizualne oznake na proizvodima čije je cijena regulirana, a u prodavaonicama s preko 400 metara četvornih osigurati posebne prodajne prostore za te proizvode.

Milatić: Građani su zadnji sudac

“Zakon daje dobru pravnu osnovu za sve eventualne akcije sukladno članku 6 Zakona koje Vlada može poduzimati. Već smo 5. veljače donijeli odluku kojom smo popis od 30 proizvoda s ograničenom cijenom proširili na dodatnih 40. Mislimo da je to dobra mjera. Od ovih 30 koje smo držali s reguliranom cijenom pokazalo se da je 60 posto tih artikala redovito bilo ispod te cijene. Bilo je problema, nesnalaženja, ima li tih artikala…

To smo sad dodatno osnažili, detaljno smo propisali obilježavanje, uveli smo da trgovine površine preko 400 kvadratnih metara moraju imati posebni dio na kojem sve to možete pronaći. Dali smo trgovcima detaljne upute i poslovnim udruženjima i prilično smo uvjereni da će to dosta pomoći. Izračunali smo da je košarica sada do 20 posto jeftinija, nutricionistički je bolja.

Dodatna novost je da svi veliki trgovci moraju na internetskim stranicama objavljivati svoje cijene da građani kroz pretraživače mogu dobiti informaciju gdje mu se isplati poći, rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Propisane kazne

Trgovcima koji neće poštovati propise o objavi, isticanju i oglašavanju cijena, koji se neće pridržavati ograničenih cijena proizvoda ili koji ne prijave važeći cjenik i tarife na svojim mrežnim stranicama prijete kazne od 3000 do 30.000 eura, a zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

“Propisane su i kazne, mislimo da su odvraćajuće, do 30 tisuća eura kazne su dosta velike. Ići ćemo u pravcu da se dosta o tome komunicira jer nije pitanje samo kazne. Mislim da nijednom trgovcu nije u interesu da se komunicira da stalno radi prekršaje. Mislimo da će ovo zaista pomoći”, rekao je državni tajnik Milatić.

“Ideja je da država učini koliko može, ali građani su u konačnici zadnji sudac kad je u pitanju inflacija jer svojom odlukom mogu napraviti da ne kupuju skupo”, dodao je.

Borzan: Na djelu je kartelizacija

Zastupnica u europskom parlamentu iz SDP-a Biljana Borzan osvrnula se na tvrdnju da će građani moći bojkotirati one koji su preskupi i birati jeftinije. “U Hrvatskoj je to gotovo nemoguće jer na dijelu imamo kartelizaciju koja je zakonom zabranjena. Od sedam trgovačkih lanaca, u šest je potpuno ista cijena proizvoda. To je nešto čime se vlada treba dodatno pozabaviti”, naglasila je.

Pozvala je vladu da prestane propisivati kazne u fiksnim iznosima te da ih propisuje u odnosu na ukupni promet. “Kazna od 10, 20 tisuća eura nekome tko zarađuje milijune, nije ništa. On će opet riskirati jer mu se isplati”, poručila je.

Smatra da je određivanje kazne dobar korak naprijed. “Kada smo uvodili euro, vlada je donijela zakon u kojem je rekla da se konverzija kune u euro ne smije koristiti za obogaćivanje, ali nije propisala kaznu. Znate naš narod, ako nešto nije kažnjivo, možete raditi što hoćete”, rekla je Borzan.

Naglasila je da zakon u nekim dijelovima predstavlja korak naprijed, ali boji se da dolazi prekasno. “Građani su itekako osjetili krizu. Život je teži, iako se doima da je potrošnja veća, građani kupuju manje proizvoda za više cijene. Trgovina je profitirala, a građani su oštećeni”, rekla je Borzan.

Kujundžić: Zakon je apsolutno zakasnio

Saborski zastupnik Mosta Ante Kujundžić smatra da je zakon apsolutno zakasnio. “On meni djeluje kao gašenje kuće čašom vode. Davno je trebalo reagirati. Veliki dio cijena proizvoda vezao se uz rast cijena goriva, energenata. Vlada je u startu mogla reagirati smanjenjem trošarina kako se ne bi generiralo poskupljenje.

Druga stvar, procjena EK kaže da iz Hrvatske godišnje izađe 11 milijarde eura, što je ogroman novac. Vlada nije intervenirala u PDV. Zašto vlada nije recimo ukinula PDV na bezglutenske proizvode koji su nekim ljudima lijek”, rekao je Kujundžić.

“Cijeli niz stvari je napravljen tako da se baca prašina u oči i stvara dojam da se ide intervenirati. Malo mi je čudan trenutak ove priče, je li to zbog lokalnih izbora ili ne? Nismo pristupili problemu na ozbiljan način”, dodao je.

Kazao je kako će i izglasavanjem zakona opet “udariti batinom po nekome”. “Što će se dogoditi s malim trgovcima? Trgovački lanci će izaći puno bezbolnije jer za mjesec dana može doći do toga da na policama više nema određenog artikla s ograničeom cijenom”, rekao je, piše Index.hr.

Objava BORZAN: Nemoguće je birati jeftinije trgovine jer je na djelu kartelizacija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Izmjene Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Sabor donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržite rada, pri čemu je je najviše primjedbi u javnoj raspravi bilo na uvođenje zadužnica – novčanog jamstva koje će poslodavci morati dati državi za strane radnike iz viznih zemalja.

S obzirom da podaci ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj te da je u ovom trenutku, naveo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno 132.164 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU-a, uvodi se fleksibilniji model zapošljavanja stranaca koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada.

Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, a usklađivanjem s Direktivom o “Plavoj karti EU”, cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu.

Tako se produžuje važenje “Plave karte EU-a” s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području RH.

Propisuje se da ju mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Novosti za radnike iz trećih zemalja

Zapošljavanje stranih radnika moguće je pod uvjetom da je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca.

Novosti su da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, a izdavat će se kao biometrijska isprava.

Ono najvažnije je da će strani radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što do sad nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.

To su kritizirali iz Hrvatske udruge turizma.

“Prilaganje dokaza o radnom iskustvu, odnosno o završenom obrazovanju, mehanizam je provjere za deficitarna zanimanja koji prije svega ide u korist poslodavcima. Praksa je pokazala da strani radnici u deficitarnim zanimanjima ne raspolažu odgovarajućim znanjima i vještinama, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage”, odgovor je MUP-a.

Baš kao što to mogu i Hrvati, od sada će i strani radnici moći dodatno raditi za drugog poslodavca, a nakon godine rada u RH moći će i promijeniti poslodavca za rad na istom poslu za koju su dobili dozvolu, a bez ishođenja nove.

Nakon isteka ugovora o radu, po novome će imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana. Mogu se prijaviti na burzu rada i primati novčanu naknadu za nezaposlene.  Ako u roku od dva mjeseca ne nađu novi posao, gube dozvolu.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada moći će raditi osobe koje imaju privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili strani radnici koji dolaze iz druge članice EGP-a ili Švicarske na razdoblje do 90 dana.

Obveze poslodavaca

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto.

“Mnogi poslodavci ove uvjete nisu u mogućnosti ispuniti zbog gorućeg problema nedostatka radne snage, pa dolaze u poziciju da se posao ne može obaviti, a poslovanje poslodavca dovodi se u rizik, što u konačnici šteti gospodarstvu u cjelini”, upozorili su iz Hrvatske gospodarske komore.

Umjesto dosadašnjeg uvjeta od šest mjeseci, sada im se uvodi pravilo kontinuiranog zaposlenja najmanje jednog radnika Hrvata ili državljanina države EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme zadnjih godinu dana.

Strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi.

Novi uvjet je i da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet – za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000, za što se u javnom savjetovanju isticalo kao previsok iznos u prekratkom periodu.

Zadužnice

Najvažnija su novost zadužnice – poslodavci će morati dati novčano jamstvo državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja koji dolaze iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega ipak odustanu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.

Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice prije isteka tri mjeseca rada u RH.

Ta će se sredstva koristiti za troškove njihova povratka u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.

“To će utjecati na poslodavce da vrše temeljite selekcijske postupka za radnike koji su im stvarno potrebni”, smatraju u MUP-u.

Upravo je to u javnom savjetovanju izazvalo ponajviše primjedbi.

Protivljenje zadužnicama iskazale su i Hrvatska gospodarska i obrtnička komora, Hrvatska udruga turizma te pojedini poslodavci ističući kako se time dodatno financijski opterećuju poslodavci “i to u situacijama na koje uglavnom nemaju utjecaja”.

HGK je predlagala da se naplata provodi izravno od stranog državljana u ambasadi u trenutku kada predaje putovnicu i zahtjev za vizu, a da mu se polog vraća ukoliko započne s radom na očekivani datum.

“Vrlo često se upravo poslodavac zatiče u neizvjesnim situacijama kada državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja ili samovoljno napusti radni odnos ne poštujući proceduru otkaza i bez ikakvog obrazloženja ili obavijesti se više ne pojavi na poslu. Od poslodavca bi se troškovi povratka državljana trećih zemalja mogli tražiti samo ako bi pravomoćno bilo utvrđeno da je odluka o otkazu bila nezakonita”, naglasili su iz HOK-a.

Uvođenjem instituta zadužnice želi se spriječiti nelojalna konkurencija te osigurati da se državljani trećih zemalja ne zateknu u neizvjesnim situacijama ili nezakonitom boravku, odgovor je resornog Ministarstva.

“Budući da se zadužnica aktivira u zakonom propisanim slučajevima, a ne tijekom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, nije opravdana primjedba o financijskom opterećenju poslodavaca”, istaknuli su.

Plaća ne smije biti manja od prosječne

Zakonom se propisuje i da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u RH na usporedivim radnim mjestima, a uređuje se i područje njihova smještaja i to ne samo za sezonske radnike.

Ako poslodavac osigurava smještaj, morat će dati dokaz o primjerenom smještaju, koji prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Od državljanina treće zemlje može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće.

Ministar rada Marin Piletić otkrio je da je prosječna plaća stranih radnika u sektoru ugostiteljstva, a kojih ima više od 9000, prema podacima za srpanj lipanj iznosila 1130 eura. On je potvrdio da država plaća dio mirovinskog doprinosa radnicima kojima je bruto plaća manja od 1300 eura.

Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika. Već je i izdala vaučere za tu svrhu.

Za odobrenje dugotrajnog boravišta državljaninu treće zemlje koji u RH boravi neprekidno pet godina propisan je i integracijski uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Status stalnog boravka mogu ostvariti članovi obitelji hrvatskih državljana nakon 4 godine boravka u Hrvatskoj, a hrvatski iseljenici nakon 3 godine.

Kazne

Kazne za poslodavce-pravne osobe kod kojih rade državljani trećih zemalja, a koji su nezakonito u RH, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi, ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u poslovne prostore kreću se od 5000 do 20.000, a za poslodavce-fizičke osobe u rasponu od 2000 do 6000 eura.

Uvodi se i obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u RH iz druge države članice EGP-a, a za koje se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak, da ga bez odgađanja i o svom trošku odvezu iz RH.

Ako to ne učine, prijeti im kazna od 3000 do 4500 eura, a prevezu li državljanina trećih zemalja bez putnih i drugih isprava od 5100 do 3000 eura.

Kazne od 1000 do 2000 eura propisuju se i za državljane trećih zemalja koji rade bez dozvole boravka i pozitivnog mišljenja HZZ-a, potvrde o radu, za rad kod poslodavca koji nije naveden u potvrdi, a od 700 do 1700 za nositelje EU plave karte za kršenje odredbi ovog Zakona, piše Index.hr.

Objava NOVI ZAKON O STRANIM RADNICIMA Uvode se zadužnice, poslodavci nezadovoljni pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dugoočekivani Zakon o lobiranju, koji od 1. listopada prvi put uređuje odnos između lobista i lobiranih osoba, stručnjaci pozdravljaju, ali ocjenjuju spornim da dužnosnici, za razliku od lobista, neće morati podnositi izvješća o sastancima.

“Apsolutno pozdravljamo novi Zakon”, poručuje vodeći hrvatski lobist Natko Vlahović, jedan od osnivača i bivši predsjednik Hrvatskog društva lobista te vlasnik Vlahović grupe.

Dugo očekivani Zakon o lobiranju, naglašava Vlada, iskorak je u borbi protiv korupcije.

Stupanjem na snagu 1. listopada prvi će se put urediti odnos između lobista i lobiranih osoba, tržišta čija je, navodi Vlahović, godišnja vrijednost procijenjena na oko 145 milijuna eura.

I dok još uvijek postoji percepcija o lobiranju kao korupciji, Vlahović kaže da je lobiranje dio demokratskih trendova na zapadu i neodvojivi dio zakonodavnih i poslovnih procedura – legalna i legitimna djelatnost kojom se promovira i brani interes, prenosi N1.

Registar lobista

Lobiranjem se smatra svaka pisana ili usmena komunikacija prema lobiranoj osobi kao dio promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa te prenošenja informacija u vezi s javnim odlučivanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja.

Lobist je, pak, svaka domaća ili strana pravna ili fizička osoba koja je upisana u Registar lobista.

Vlada je donijela Zakon, a sada na scenu stupa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Upravo će oni u elektroničkom obliku voditi taj registar, koji je jedna od važnih odredbi novog Zakona.

Upis u Registar će biti obavezan i javan.

Pojam lobirane osobe odnosi se na dužnosnike izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući i one na lokalnoj i regionalnoj razini, savjetnike i posebne savjetnike u ministarstvima, pročelnike u regionalnoj i lokalnoj samoupravi te određene osobe u tijelima s javnim ovlastima.

Vlahović procjenjuje da će Zakon time potencijalno obuhvatiti i do 20.000 dužnosnika, odnosno tri do četiri puta više nego što ih trenutno obuhvaća Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Prije prihvaćanja kontakta s lobistom lobirana će osoba morati provjeriti je li u Registru i kakav mu je status.

“Najvažniji je to segment Zakona, javnost će u svakom trenutku znati tko je lobist i s kojom misijom djeluje. Prema gruboj procjeni, u Hrvatskoj trenutno djeluje više od 200 lobista iz različitih sektora, ali točan broj saznat ćemo tek nakon stupanja Zakona na snagu”, ističe Vlahović.

Povjerenstvo će izricati i kazne lobistima koji krše Zakon i nisu upisani u Registar, a lobiraju.

Pravna osoba može biti kažnjena novčanom kaznom i do 20.000 eura. Osim novčanih kazni, sankcije idu i od upozorenja do zabrane obavljanja djelatnosti i brisanja iz Registra.

Povjerenstvu su, s obzirom na nove ovlasti i povećan opseg posla, odobrena sredstva za zapošljavanje pet novih zaposlenika. Posebna služba će imati voditelja i četiri savjetnika.

Informacije neće biti javne

“Ova je djelatnost bila neopravdano stigmatizirana, pandan masonstvu, i izuzetno je dobro da se to regulira. Smatram da je hrvatskom pravnom sustavu to trebalo. Ne trebaju dužnosnici imati zazor od lobista, to su eksperti u svojim područjima, koji, ako svoj posao rade ex lege, mogu pomoći i trebaju im se otvoriti vrata”, kaže predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković.

Izvještaji o sastancima obavezni za lobiste, ali ne i za lobirane osobe

Lobisti će jednom godišnje, do 31. ožujka, Povjerenstvu morati podnositi izvještaje o lobističkim aktivnostima u prethodnoj godini. Morat će izvijestiti s kime su se sastajali, što je bio dnevni red sastanka i cilj lobiranja, tko su bile lobirane osobe, koji su materijali pruženi lobiranoj osobi.

No, te informacije ipak neće biti javno dostupne.

“Ali, zatraže li novinari u svom istraživačkom radu od Povjerenstva da im dostavi informacije o tome je li u vezi s određenom tvrtkom ili lobiranom osobom bilo lobističkih aktivnosti, Povjerenstvo može odlučiti da se redakciji dostave ti podaci ako zaključi da se radi o tzv. prevladavajućem javnom interesu”, kaže Vlahović.

GONG upozorava da se time gubi smisao zakonskog uređenja lobiranja.

“Nije dovoljno samo da se zna tko su lobisti, nego da znamo i s kime su, kada i oko čega točno imali sastanke. I to u realnom vremenu, odmah nakon sastanaka”, ističe i dodaje kako je to suprotno preporukama OECD-a.

Za razliku od lobista, lobirane osobe neće morati podnositi izvještaje o sastancima.

Upravo to stručnjaci na ovu temu navode kao najspornije.

“Smatramo da je izostanak definiranja da i dužnosnici i službenici prijavljuju lobiranje vrlo problematičan za samu transparentnost rada tijela javne vlasti. Prethodna EU iskustva govore o tome kako bi odgovornost za izvještavanje o lobiranju trebale nositi obje strane”, navodi GONG.

I Jozić-Ileković smatra to nedostatkom ovog Zakona.

“Pitanje o kojem promišljamo mi u Povjerenstvu je što ćemo učiniti kada nas novinar i građanin pita je li neka osoba bila lobirana prije nego je donesen neki zakon ili odluka. Hoćemo li otvoriti predmet u svakom tom slučaju? Mislim mi ćemo svakako reagirati, ali da li tu informaciju možemo tražiti od lobirane osobe po Zakonu o pravu na pristup informacijama, neovisno o tome što u Zakonu o lobiranju to nije riješeno”, navodi.

Teže praćenje

Za dužnosnike je propisan i period “hlađenja” od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti, a prije bavljenja djelatnošću lobiranja prema tijelu u kojem je radio.

Važan je ovo pomak u antikorupcijskoj politici, međutim, prebacivanjem tereta izvještavanja isključivo na lobiste se gubi bitan aspekt transparentnosti, smatra i profesor s Fakulteta političkih znanosti Igor Vidačak, autor prve knjige o lobiranju na hrvatskom jeziku.

Iz Vlade poručuju da se na dužnosnike primjenjuju već drugi propisi, kao što su Zakon o sprječavanju sukoba interesa, o pravu na pristup informacijama, Kodeks ponašanja te da o važnim sastancima s trećim osobama moraju javnost obavijestiti na mrežnim stranicama tijela u kojem obnašaju dužnost i društvenim mrežama.

A što su važni sastanci, to nije definirano, uzvraćaju Iz GONG-a.

“Podnošenje izvještaja jednom godišnje otežava učinkovito praćenje lobiranja tijekom zakonodavnog procesa i smanjuje potencijal Povjerenstva da na vrijeme detektira i reagira na nezakonite pokušaje utjecaja”, ističe Vidačak.

Govoreći o problemu nejavnih izvještaja, navodi i primjer koji je ovog ljeta dospio u javnost, a odnosi se na vlasnicu PR agencije Ankicu Mamić i njezine izjave na sastanku s privatnim brodarima o “jako dobrim odnosima” s ministrima turizma i graditeljstva.

“Nedostatak javnog uvida u sadržaj izvješća veliki je nedostatak. Ako uzmemo za primjer nedavno lobiranje za interese privatnih brodara, javnost prema novom Zakonu vjerojatno nikad ne bi saznala je li se i na koju temu lobistica sastala s nadležnim ministrima”, kaže.

Vidačak smatra da je trebalo propisati i obvezu objavljivanja sastava radnih skupina u izradi zakona i akata ‘kako bi se osigurala istinska transparentnost i odgovornost u lobiranju.

U EU-u druga priča

Za razliku od Hrvatske, u institucijama Europske unije i jedna i druga strana moraju objaviti informacije o sastancima u Registar transparentnosti.

Parlament vrvi od lobista, a prepoznaju se po bedževima koje nose, kaže SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Dodaje da zastupnici nose plave, a lobisti smeđe. Bez upisa u Registar ne mogu ni ući u Parlament.

“Mi moramo prijaviti na svojoj web stranici s kim god sjedimo i sastajemo se. Pa ako je sastanak bio i u Hrvatskoj. I naši asistenti isto. Ta transparentnost je posebno važna kada zastupnici podnose amandmane na zakone jer se onda može vidjeti njihov smjer djelovanja nakon sastanaka”, istaknula je.

Prema nekim procjenama, zakoni se u EP-u pod utjecajem zastupničkih amandmana mijenjaju u prosjeku 30 posto u odnosu na prijedlog Europske komisije, dodala je.

Zato i smatra da odgovornost izvještavanja o sastancima s lobistima najprije mora biti na dužnosnicima.

Sve velike kompanije imaju svoje registrirane lobiste u Parlamentu, poručuje Borzan.

“Kad smo donosili Direktivu o duhanskim proizvodima, samo je Philip Morris poslao 200 lobista u Parlament, a uzmite u obzir da je zastupnika oko 700. Zakon je bio zamišljen vrlo strogo, no dok je došao do usvajanja u Parlamentu se znatno razvodnio zbog utjecaja zastupničkih amandmana. A davani su, naravno, na osnovu izlobiranog”, navela je kao primjer.

Objava STIŽE DUGOOČEKIVANI ZAKON Trebao bi biti iskorak u borbi protiv korupcije, no jednu stvar stručnjaci smatraju spornom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon lanjskog neuspješnog pokušaja da donese novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda i tako udovolji Europskoj direktivi, Ministarstvo zdravstva u javnu je raspravu stavilo novu verziju prijedloga Zakona, no ona je gotovo jednaka onoj staroj, koja je izazvala brojne kritike struke, kako industrije tako i liječnika, piše N1.

Ministarstvo Vilija Beroša, naime, i dalje ne definira i ne prepoznaje razne nove duhanske i nikotinske proizvode, ne pravi razliku u štetnosti, nego se i dalje naprosto sve zabranjuje, iako je upitno kako će se nadzirati provedba, upozoravaju sugovornici Jutarnjeg lista.

Novim Zakonom uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvodi” te se mijenjaju odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode, tako da se arome ne smiju više koristiti ni u grijanim duhanskim proizvodima.

Ujedno se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se uvodi zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Izričito se zabranjuje upotreba svih ovih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Kao i u Direktivi EU, vrijedit će prijelazni rok za maloprodaju od 90 dana, kako bi se prodale zalihe.

Proizvođači i struka složni

Zvuči nevjerojatno, ali i proizvođači i liječnici slažu se prije svega oko toga da treba urediti sustav i tržište te uvesti reda, a vladaju totalni nered i neznanje. Nijedni ne vide da će ovakav prijedlog zakona to postići.

“Aktualni hrvatski zakonski okvir donesen je 2017., a tržište se od tada značajno promijenilo. Pojavile su se nove kategorije proizvoda koje, iako nisu bez rizika, predstavljaju potencijalno manje štetnu alternativu cigaretama i važno je sve te proizvode adekvatno regulirati. Pušačima treba omogućiti pristup kredibilnim i relevantnim informacijama temeljenim na znanstvenim dokazima. Regulatorni okvir treba biti proporcionalan riziku, odnosno razini štete koju konzumacija pojedinih proizvoda nosi. A to sada nije slučaj.

Naime, kod novih duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski i bezduhanski proizvodi, nikotinske vrećice, nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže znatno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja.

Stoga smatramo kako novim realnostima na tržištu treba pristupiti tako da se proizvodi adekvatno i kvalitetno definiraju i reguliraju, uzimajući u obzir njihove razlike, a ne posežući za mjerama zabrana koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje”, upozoravaju izKoordinacije za duhanske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Oni su ujedno za snažnu prevenciju početka pušenja, pogotovo kod maloljetnika, i protive se bilo kakvoj promociji svih ovih proizvoda.

“Imamo jako visok broj pušača”

A mi nemamo ni prevenciju ni ranu detekciju bolesti, kao ni dostupne informacije o različitim mogućnostima prestanka pušenja cigareta i smanjenja štete, koje ostavljaju najveće posljedice, kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

“Ništa se po tom pitanju nije promijenilo ni u ovom zakonskom prijedlogu. Nekoliko je momenata koji nas liječnike tu muče. Prvo je da imamo jako visok broj pušača, svaki treći odrasli stanovnik u Hrvatskoj puši, i procjenjujemo da je stopa prestanka pušenja iznimno niska, iako ne znamo kolika je. Znamo da je cigareta velik rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.

Jedno je kad to čitate na papiru, jedno je kad to doživite u ordinaciji, kao što ja vidim posljednjih 20 godina. Točno sam predvidjela što će se nekim ljudima dogoditi. A u Hrvatskoj se gotovo ništa ne radi na tu temu – zadnja velika javnozdravstvena akcija bila je prije 20 godina”, podsjeća liječnica.

Umjesto informiranja – zabrane

Na tržištu su posljednjih deset godina dostupni novi duhanski poizvodi, od e-cigareta do nikotinskih vrećica, a o tome se službeno ne informira ni liječnike ni javnost, odnosno pušače.

“Ja mogu reći ono što odmah na prvu vidim kao liječnik. Jedno su, recimo, sekundarni pušači, to su uglavnom djeca roditelja koji puše, koja su cijelu zimu bolesna, koja su kod mene na injekcijama, na inhalacijama. Smatram da je manje štetno kada su roditelji na e-cigaretama”, pita se Ćenan.

Navodi da je Američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) izradila klasifikaciju duhanskih proizvoda po štetnosti, u kojoj je cigareta na prvom mjestu, a poslije se navode proizvodi za koje je dosad utvrđeno da su manje štetni. To je dobar pristup.

“Istina je da mi još ne znamo što će se dogoditi s onima koji budu 20, 30 godina koristili nove duhanske proizvode, no u Hrvatskoj nećemo to nikada niti znati jer to zasad ne evidentiramo. Naime, mi liječnici nemamo to gdje zabilježiti u e-kartonima, u padajućem izborniku nemamo opciju zabilježiti da netko koristi e-cigaretu, nego samo cigarete, cigare ili lulu. Pa tko više puši cigare i lulu?

Već godinama tražimo od HZZO-a da se to promijeni, da imamo gdje zabilježiti što pacijenti koriste, međutim, ništa. Dakle, mi ne vodimo nikakvu službenu evidenciju i zato ne znamo što će biti za deset godina”, upozorava za kraj.

Objava Stiže novi zakon o pušenju, evo što se sve zabranjuje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Za četiri mjeseca stižu velike promjene za sve koji žive u zgradama. Stanari više neće moći pregrađivati balkone kako žele, a sve klime i antene s pročelja zgrada – morat će maknuti. Tu su i masne kazne za iznajmljivanje stanova bez pitanja susjeda, piše N1.

Za četiri mjeseca, stanari u zgradama diljem Hrvatske suočit će se s velikim promjenama koje će značajno utjecati na način na koji koriste svoje prostore. Novi zakon donosi rigorozne mjere koje se odnose na zatvaranje balkona, postavljanje klima uređaja te iznajmljivanje stanova turistima.

Jedna od glavnih promjena odnosi se na ograničenja vezana za balkone i lođe. Stanari više neće moći samostalno pregrađivati, natkrivati ili zatvarati balkone bez odobrenja. Kako su pokazale prakse posljednjih godina, mnogi su stanari, posebno na posljednjim katovima, neovlašteno proširivali svoje prostore, često bez obzira na estetski izgled, piše net.hr.

Država se tim problemom odlučila ozbiljno pozabaviti. Stanari više od balkona i lođa neće moći raditi što žele – odzvonilo je njihovom pregrađivanju, natkrivanju i zatvaranju.

“To su strašni primjeri gdje ljudi bezobrazno nadograđuju i proširuju svoje prostore. Posebno zadnji katovi u stambenim zgradama i misle da mogu svašta raditi, i dan danas se to događa,” komentirao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada u Zagrebu.

Kazne i regulacija

Oni koji se novog zakona ne budu pridržavali novčano će biti kažnjeni od tisuću do 5500 tisuća eura. Novčanu kaznu platit će i izvođač radova koja ide i do 10 tisuća eura.

Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK, naglašava: “To je dobra stvar, jer zatvaranje balkone je oblik nelegalne gradnje. I za to bi se trebala dobiti dozvola jer se povećava stambeni prostora, a može se poremetiti i statika. Više regulacije je dobrodošlo i radi estetike.”

Vladanović pozdravlja inicijativu zakonodavca jer si mnogi dopuštaju sve i svašta i misle da mogu napraviti sve što im padne na pamet.

Osim balkona, dio novog Zakona o upravljanju zgradama, odnosi se i na klima uređaje. Tko je stavi na pročelje, riskira kaznu do 5500 eura.

Andrea Markešić otkriva što s onima koji su već ranije postavili klime na pročelja: “Oni suvlasnici koji su svoje balkone zatvorili ili postavili klimatizacijske uređaje ne moraju ništa micati jer zakon ne djeluje retroaktivno.“

Svi suvlasnici od nove će godine biti obvezni izglasati i godišnji program upravljanja zgradom – ako to ne učine, iznos pričuve povećat će se pet puta. Jasno se definira izvanredno i redovno održavanje. Što su hitni popravci, što investicijski, a što nužni. Mijenjaju se i pravila za one koji ne plaćaju pričuvu.

“Ranije su se ovrhe pokretale svake dvije godine, sada po zakonskom tekstu ovrhe bi se trebale pokretati svakih šest mjeseci, odnosno nakon šest neplaćenih rata pričuve što povećava trošak suvlasnicima i otežava posao upravitelju”, govori Andrea Markešić.

Od svih novosti najsnažnije je odjeknula ona o iznajmljivanju stanova turistima, za što će trebati suglasnost sustanara, pa se prava navala na šaltere za kategorizaciju turističkog smještaja tek očekuje.

Objava Objavljen rat klimama i zatvaranju balkona, što ako ste to već napravili? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Danas je na snagu stupila zabrana rada nedjeljom.

Trgovine će moći raditi samo 16 nedjelja u godini (ove godine iznimno do kraja godine imaju na raspolaganju svih 16 nedjelja) i same mogu odrediti koje će nedjelje biti radne, javlja Index.

Kiosci će moći raditi svake nedjelje od 7 do 13 sati. Isprva su trebali prodavati samo novine, ali ipak će smjeti prodavati i ostalo.

U nastavku donosimo popis trgovina s njihovim rasporedom radnih nedjelja.

Kaufland

Sve Kaufland trgovine će tijekom srpnja i kolovoza 2023. raditi svake nedjelje.

Lidl

Od 2. srpnja Lidl Hrvatska započinje s primjenom zakona kojim se uvodi neradna nedjelja. Sljedeće trgovine neće raditi tijekom ljeta: Beli Manastir, Bjelovar, Čakovec, Daruvar, Donji Miholjac, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Križevci, Kutina, Našice, Nova Gradiška, Novska, Osijek, Petrinja, Požega, Samobor, Sesvete, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Sveta Nedelja, Valpovo, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vrbovec, Vukovar, Zabok, Zagreb, Zaprešić i Županja.

Sve ostale Lidlove trgovine tijekom ljeta nastavljaju raditi nedjeljom.

Konzum

Konzum je plan rada svake pojedine prodavaonice prilagodio potrebama turističke sezone, blagdanima, mikrolokacijskim događanjima i drugim relevantnim čimbenicima. Informacije o radnim vremenima svih prodavaonica mogu se pronaći ovdje.

Također, postavit će plakate o radnim vremenima na ulaznim vratima svih prodavaonica o radnom vremenu, kao i o drugoj najbližoj Konzum prodavaonici u slučaju da ona koju posjećujete ne radi.

Što se tiče kupnje preko interneta, dostava ni preuzimanje nedjeljama od 1.7. neće biti mogući, stoji na Konzumovoj stranici.

KTC

Tvrtka KTC sa svojih 1500 zaposlenih ne radi nedjeljama (praznicima i blagdanima) od 1.1.2020. I nadalje neće raditi nedjeljama, praznicima i blagdanima, rekli su iz KTC-a.

Studenac

– U definiranju nedjeljnog radnog vremena prodavaonica vodili smo se potrebama kupaca na svakoj lokaciji, sezonalnosti i cijelim nizom ostalih kriterija kako bi zadržali zadovoljstvo i ispunili očekivanja kupaca. Naše ćemo kupce pravovremeno obavijestiti o nadolazećim radnim nedjeljama prodavaonica Studenca.

Naši kupci moći će na web stranici Studenca pronaći informacije za svaku pojedinu prodavaonicu radi li sljedeću nedjelju, kao i na plakatima koji će biti izvješeni na vratima prodavaonica. Dodatno, ako prodavaonica koju kupac posjećuje ne radi sljedeću nedjelju, na vratima će biti obavijest o najbližoj prodavaonici koja je te nedjelje otvorena, rekli su iz Studenca.

dm

Za prodavaonice koje posluju u sklopu trgovačkih centara radne i neradne nedjelje bit će usklađene s radnim vremenom pojedinih trgovačkih centara.

Većina prodavaonica na obali nedjeljom će raditi tijekom ljetnih mjeseci, dok će većina prodavaonica u kontinentalnom dijelu Hrvatske raditi tijekom jeseni i zime. Pri tome je važno naglasiti da prodavaonice koje do sada nisu radile nedjeljom ni nakon 1. srpnja neće biti otvorene nedjeljom, rekla je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u.

Dodatno će prilagoditi oznake o radnom vremenu na ulazima prodavaonica kako bi kupci pravovremeno saznali radno vrijeme prodavaonica nedjeljom, pri čemu je važno naglasiti da će im na raspolaganju i dalje biti dm online shop.

Bipa

Popis Bipinih poslovnica i radnih/neradnih nedjelja možete pronaći ovdje.

Supernova Zadar

Nedjelje kojima će centar Supernova u Zadru biti otvoren su:

-2.7., 9.7., 16.7., 23.7., 30.7.
-6.8., 13.8., 20.8., 27.8.
-3.9., 10.9.
-26.11.
-10.12., 17.12., 24.12.,31.12.

Pevex

Ovdje možete provjeriti koji Pevex prodajni centri danas rade, a koji ne. Naime, neke su im trgovine danas otvorene, dok druge nisu.

Objava Evo koje trgovine i šoping-centri rade danas pojavila se prvi puta na Antena Zadar.