Gotovo  četvrt milijuna stanovnika Hrvatske izravno je ili neizravno pogođeno ovisnošću o kockanju, a posebno zabrinjava porast te ovisnosti kod mladih. Čak 73 posto hrvatskih srednjoškolaca probalo se kladiti, a njih 20 posto redovito se kladi i kocka u zemlji koja trenutno ima 50.000 ovisnika.

“Zakockao sam milijune”

Kladionica je Luki bila pokraj osnovne škole i u nju je prvi put ušao s 13 godina. “Onda sam se poslije toga prebacio konkretno na poker, pa pojavom online internet klađenja to je eskaliralo. U kontinuitetu to traje više od 25 godina kod mene”, poručio je za HRT bivši ovisnik Luka.

Zakockao je puno novca. “Prije pet godina, samo u 22 dana zakockao sam tri milijuna i 200 tisuća kuna”, dodao je Luka.

Bili su to njegovi prihodi i novac do kojeg je došao manipulirajući drugima koje je uvukao u začarani krug. Ovo mu je drugo liječenje od ovisnosti i sad, s 40 godina, smatra da je igra završila. No i dalje oko sebe stalno vidi oglase za igre na sreću.

“Kod mene se sad trenutačno, dok sam u ovoj stabilnoj apstinenciji, javilo veliko gađenje”, istaknuo je. Prisjetio se svojih kockarskih dana, odnosno ulazaka u kladionicu. “Benzinska crpka na kojoj sam kupovao A bonove za napuniti račun da mogu igrati, meni je ona stvarala žudnju”, rekao je Luka.

Novim zakonom o igrama na sreću pokušava se tomu stati na kraj. Zabranjuje se oglašavanje na televiziji, radiju i internetu od 6 do 23 sata. Takav sadržaj na javnim i vidljivim površinama više ne smije biti, u reklamama se ne smiju pojavljivati poznate osobe ni kreatori sadržaja na društvenim mrežama, odnosno influenceri. A tri tisuće kladomata zauvijek odlaze iz kafića.

“Predlažemo uvođenje zabrane postavljanja samoposlužnih terminala uz prijelazno razdoblje, primjena će biti do 1. siječnja 2026.”, poručio je 7. ožujka ministar financija Marko Primorac. Mnoge kladionice, kasina i automat-klubovi morat će se premjestiti najmanje 200 metara od škola i 500 metara od vjerskih objekata kad im isteknu sadašnje licencije.

“Već smo imali nekoliko mlađih ljudi, koji se javljaju na liječenje u dobi 18-19 godina, a koji su počeli kockati u automat klubovima kad su bili maloljetni, bez nekih većih problema su mogli pristupiti igrama na sreću. To nije dobro”, naglasio je doc. dr. sc. Davor Bodor s Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.

Registar samoisključenih igrača

Između ostalog, novost je i registar samoisključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u koji će se igrači s problemom ovisnosti moći sami upisati te će im na taj način biti onemogućen pristup igrama na sreću kod svih priređivača, kazao je Primorac.

Priređivači igara na sreću zakon ocjenjuju kao oštar, s kratkim vremenom prilagodbe. No pozdravljaju najavljeni registar. “Takav registar je nužan i potreban da bi se postigla stvarna svrha takvog samoisključenja ili isključenja igrača, no treba dobro propisati jednake uvjete i mjere za sve i pratiti kako će se sve to ispunjavati u samoj praksi”, dodala je Matea Mateković iz Hrvatske udruge za igre na sreću.

Psihijatar Bodor navodi primjer svog pacijenta koji se sam isključio. “Čovjek koji je uspostavio stabilnu apstinenciju i dobro se oporavlja tri mjeseca nakon dobiva promotivnu ponudu za besplatnim vrtnjama i uputama kako da ponovo aktivira svoj račun”, kazao je Bodor, piše Index.hr.

Objava PET DO DVANAEST Sve više ovisnika o kockanju među maloljetnicima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dok država zgrće ogroman novac iz poreza i naknada od igara na sreću, od posljedica ovisnosti o klađenju istovremeno trpe svi segmenti društva, a posebice zdravstvo i obitelji koji se bave saniranjem i liječenjem tih sveprisutnih oblika ovisnosti, javlja N1.

Po podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun u 2021. uplaćeno je 190,5 milijuna eura, u 2022. godini 251,1 milijun, da bi prošla godina bila rekordna s 310,7 milijuna eura koji su se slili iz “automata za sreću”.

Svake godine veliki porast isplata u igrama klađenja

Organizatori igara na sreću prijavili su za prosinac 2021. godine 1330 uplatnih mjesta u kladionicama i 3608 samoposlužnih terminala za klađenje, za prosinac 2022. godine 1302 uplatnih mjesta i 3642 samposlužnih terminala, te za prosinac 2023. godine 1294 uplatnih mjesta i 3743 samposlužnih terminala za klađenje.

Također, ukupne isplate u igrama klađenja koje su prijavljene u 2021. iznosile su 564 milijuna eura, 2022. godine 681,3 milijuna, a u 2023. godini 882,9 milijuna eura.

Iz Porezne uprave naglašavaju da se prihod od igara na sreću raspoređuje za financiranje programa organizacija koje promiču razvoj sporta i bore se protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti.

Tim se novcem financira socijalna i humanitarna djelatnost, potrebe osoba s invaliditetom, ulaže se u razvoj tehničke kulture i kulture općenito, u izvaninstitucionalnu naobrazbu djece i mladih te organizacija za razvoj civilnog društva.

Stoga bi, gledajući samo iznose kojima se puni državni proračun kroz kladioničke kanale, laik mogao zaključiti kako bi razvoj igara na sreću trebalo još više poticati.

No, stručnjaci smatraju prepuštanje svim vrstama igara na sreću pošašću suvremenog društva. U želji za brzom zaradom pojedinci razviju tešku ovisnost i zbog toga, osim duševnog zdravlja, ugrožavaju stabilnost obitelji koju dovode do financijskog kraha, a znanstvena istraživanja dokazala su blisku vezu odavanja kocki s porastom kaznenih djela.

I ekonomisti kažu da je to najgori mogući oblik ulaganja i načina punjenja proračuna jer uloženi novac ne stvara novu vrijednost, a otprilike ista svota potroši se na saniranje šteta nastalih od “kulta brze zarade”.

Ovisnici o kocki tri puta podložniji razvoju drugih ovisnosti

Stručna studija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da društveni troškovi zbog ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću.

U istoj studiji napominje se kako je ovisnost o kockanju uvrštena 2013. godine u službenu klasifikaciju bolesti Američke psihijatrijske udruge.

Kockanje posebice negativno utječe na zdravstveni sustav, koji ionako grca u dugovima, a ovisnici o kocki tri su puta podložniji razvoju drugih ovisnosti, gdje prednjači ovisnost o alkoholu.

Autori studije nalaze značajne rodne razlike kod sklonosti kockanju. Kod žena se problemi počinju javljati nakon što su već doživjele prve susrete s anksioznošću, depresijom i konzumacijom psihoaktivnih tvari.

Muškarci pak u značajno većoj mjeri razvijaju druge simptome lošeg mentalnog zdravlja kao posljedicu kockanja, a najčešći su depresija i suicidalnost.

Sve te posljedice stvaraju više ili manje izravne troškove društvu jer traže angažman i resurse javnog sektora u području zdravstva, pravosuđa, socijalne skrbi i obiteljsko-pravne zaštite, dok istovremeno opterećuju gospodarsku produktivnost.

Psihijatrijska struka se izrazito negativno odnosi prema načinu na koji država tretira kladionice, za koje kažu da su leglo stvaranja težih oblika ovisnosti.

Dok je reklamiranje pušenja i alkohola zabranjeno, reklame za casina iskaču na svakom uglu

Psihijatar Davor Bodor iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, smatra poražavajućim to što se ovisnost o kockanju fundamentalno različito tretira u odnosu na ostale ovisnosti.

Zakonom je zabranjeno reklamiranje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića, a o opijatima ne treba trošiti riječi. S druge strane, reklame za kladionice, pogotovo on-line casina, iskaču na svakom uglu.

Bodor upozorava kako je riječ o perfidnim i dobro osmišljenim reklamnim porukama koje u prvi plan stavljaju mogućnost enormnih dobitaka. Takvom načinu mamljenja mušterija jednako su podložni svi slojevi društva, a najporaznije je što su mu izložena i djeca.

„Zakonodavac brani otvaranje casina u blizini škola, ali time ne postiže željeni rezultat jer casina se otvaraju u prizemljima ili podrumima višestambenih zgrada, gdje također žive djeca i maloljetnici kojima je privid lake zarade nadohvat ruke“, kaže.

Osim toga, kockanje je specifično u odnosu na ostale ovisnosti, jer ga se ne može otkriti kao što se u alkoholičara istina detektira alkometrom. Kod kockara ne postoji ni “predoziranje”, pa se lakše skrivaju od okoline, a ovisniku treba duže vrijeme da si prizna kako je zagrezao u opasnu naviku.

Okorjelim kockarima treba više vremena da bi potražili stručnu pomoć, a to rade uglavnom nakon što se pojave suicidalne misli, pronevjeri novac ili obitelj odvede na prosjački štap

No, Bodor je ipak barem djelomično optimističan jer odvikavanje od kocke, što se uglavnom provodi psihoterapijom u koju je često uključena obitelj, pokazuje dobre rezultate.

Odvikavanje obično traje do pola godine, po potrebi duže, ali prvi korak mora učiniti sam ovisnik, kojem su za liječenje otvorena vrata javnozdravstvenih ustanova.

Objava Dok država zgrće ogroman novac, stvara se sve više ovisnika, a od posljedica trpi cijelo društvo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska Lutrija svake godine od 15. studenog do 15. prosinca podržava Mjesec borbe protiv ovisnosti, inicijativu čiji je cilj podizanje svijesti kod javnosti o problemu ovisnosti i poticanje aktivnosti usmjerenih na zaštitu zdravlja stanovništva.

– Ove godine kroz kampanju “Darujte odgovorno – lutrijske srećke nisu dječje igračke” pozivamo sve građane da podrže ovu inicijativu i daruju odgovorno. Lutrijska srećka, iako može biti sjajan odabir za darivanje odraslih zbog svojih elemenata iznenađenja, iščekivanja i prihvatljive cijene, nije prikladna za maloljetnike, koji po Zakonu o igrama na sreću ne smiju sudjelovati u niti jednoj vrsti igara na sreću. Odlaganjem sudjelovanja maloljetnika u igrama na sreću do odrasle dobi, povećavamo vjerojatnost da će, ako se odluče sudjelovati u budućnosti, to činiti na odgovoran način, poručuju iz Hrvatske Lutrije.

Hrvatskoj Lutriji ove je godine dodijeljen, po peti uzastopni put, najviši stupanj certifikata odgovornog priređivača igara na sreću, kojeg je prva u ovom dijelu Europe ostvarila 2011. godine. Kroz kampanje, edukaciju i suradnju s relevantnim stručnjacima, Hrvatska Lutrija nastoji podizati svijest o važnosti odgovornog priređivanja igara na sreću. Ove godine društvenim mrežama Hrvatske Lutrije provedena je kampanja odgovornog priređivanja igara na sreću gdje se poticalo isključivo zabavno sudjelovanje u igrama na sreću te komuniciralo pravila odgovornog igranja. Na prodajnim mjestima Hrvatske Lutrije diljem zemlje možete pronaći letke koji sadrže pravila odgovornog igranja, test samoprocjene te informacije o adekvatnoj pomoći za igrače kod kojih je došlo do pojave problematičnog igranja.

Odgovorno igranje je ključno za očuvanje zdravlja i dobrobiti zajednice, stoga darujte odgovorno!

Objava MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI Darujte odgovorno – lutrijske srećke nisu dječje igračke pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U današnje vrijeme potpuno je uobičajeno u javnim prostorima vidjeti brojne mlade i starije kako većinu svog vremena provode s mobitelima u rukama. Od dolaska pametnih telefona na uređajima smo dobili brojne usluge i mogućnosti na jednom mjestu. Dopisivanje, fotografiranje, bankarstvo, igrice… samo su neke od mnogih mogućnosti koje nude.

Međutim, upravo zbog toga sve je češća pojava ovisnosti o mobitelu. Premda do danas službeno priznata klasifikacija ovisnosti o mobitelima nije uvedena u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, sve se više uvriježio pojam “nomofobija”. Riječ je o izvedenici od engleskih pojmova koji se opisuje kao ovisnost o mobitelu, odnosno opisuje se kao anksioznost ili nelagode koju ljudi osjećaju kada su bez svog mobilnog telefona ili kada nemaju pristup mobilnoj mreži, piše N1. 

Istraživanja su pokazala da postoji značajan postotak populacije koji problematično koristi mobitel. Neki izvori navode da se prevalencija ovisnosti o mobitelima može kretati od 1% do 38% populacije. Nedavno globalno istraživanje također je pokazalo da je pandemija covid-19 povećala ovisnost o mobitelima Studija je pokazala da oko 70% korisnika interneta, posebno mladih ljudi, više koristi svoje pametne telefone kao izravnu posljedicu karantene. Što više koristimo svoje telefone, veća je vjerojatnost da ćemo postati ovisni o njima.

Sugerira se da mladi ljudi, posebno adolescenti, mogu biti podložniji ovisnosti o mobitelima zbog njihove snažne povezanosti s tehnologijom i društvenim medijima. Također, osobe koje već imaju predispoziciju za ovisnosti ili imaju druge psihološke probleme mogu biti podložnije razvoju ovisnosti o mobilnim telefonima.

Postoji li ovisnost o mobitelu?

Iako ovisnost o mobilnim telefonima nije službeno klasificirana kao poremećaj, istraživanja su pokazala da neki ljudi mogu razviti problematično korištenje mobitela koje može negativno utjecati na njihovu svakodnevnu funkcionalnost, odnose i emocionalno te psihičko stanje.

Simptomi ovisnosti o mobitelu mogu uključivati prekomjerno korištenje uređaja, gubitak kontrole nad upotrebom, izolaciju od društvenih interakcija i druge. Sve to može rezultirati s negativnim posljedicama na svakodnevni život.

Tako je i nastao pojam koji opisuje ovisnost o mobitelu – nomofobija, a koji opisuje anksioznost ili strah ako osoba nije u mogućnosti koristiti mobitel. Naziv “nomofobija” je skraćenica od engleskog izraza “no mobile phone phobia” (fobija ne imanja mobilnog telefona). Termin je nastao kombinacijom riječi “no mobile” i “phobia”.

Osobe koje pate od nomofobije ili ovisnosti o mobitelu često osjećaju snažnu potrebu da uvijek budu dostupne ili da imaju svoj mobitel pri ruci. Osjećaju anksioznost, nelagodu ili paniku kada se nalaze u situacijama u kojima nemaju pristup internetu preko mobitela, kada im je mobitel fizički daleko ili kada im se isprazni baterija.

Simptomi ovisnosti o mobitelu

Bez službene klasifikacije ne možemo govoriti o jasnim simptomima, no pojavljuju se slični onima kod drugih ovisnosti. Simptomi ovisnosti o mobitelu ili nomofobije mogu uključivati:

– ubrzano kucanje srca

– nepravilni otkucaji srca

– osjećaj panike

– osjećaj tjeskobe

– znojenje dlanova i cijelog tijela

– osjećaj nemoći

– osjećaj izoliranosti i nerazumijevanja od okoline

Svi navedeni simptomi ovisnosti o mobitelu mogu utjecati na svakodnevno funkcioniranje pojedinca i kvalitetu života. Osim na pojedince, ovisnost o mobitelu utječe i na njegovu okolinu, odnosno ljude koji se u njoj nalaze.

Osoba zbog ovisnosti može početi zanemarivati interakcije uživo, može postati obrambena, ljuta ili nervozna kada joj se spomene da bi možda mogla biti ovisna. Kod ovisnosti o mobitelu može doći i do agresije i neprimjerenog ponašanja, ovisno o stupnju privrženosti.

Kako prepoznati ovisnost o mobitelu?

Prepoznavanje ovisnosti o mobitelu može biti korisno kako bi se osvijestio problem i potražila odgovarajuća pomoć. S obzirom na to da su mobiteli nešto što koristimo svakodnevno, problem možda nećete zamijetiti odmah.

Međutim, ako sumnjate da vama bliska osoba pati od ovisnosti o mobitelu, primijetite ima li neke od ovih znakova:

1. prekomjerno korištenje

Osoba provodi znatno više vremena na mobitelu nego što je to primjereno u određenoj situaciji. To može uključivati surfanje internetom, korištenje društvenih mreža ili igranje igara na mobitelu u periodu od nekoliko sati.

2. nerazumijevanje količine korištenja

Osoba može imati poteškoća u prepoznavanju i smanjenju prekomjerne upotrebe mobitela.

3. gubitak kontrole

Ovisnik o mobitelu može imati poteškoće u kontroliranju vremena koje provodi na mobitelu. Pokušaji da se smanji korištenje ili prekine s upotrebom mogu biti neuspješni ili uzrokovati tjeskobu. Osoba može iskusiti jaku želju da neprestano provjerava mobitel, pregledava društvene mreže ili provodi vrijeme na aplikacijama unatoč svjesnom razumijevanju da to može imati negativan utjecaj.

4. negativni utjecaj na svakodnevni život

Korištenje mobitela ometa obavljanje svakodnevnih obaveza kao što su posao, škola ili društveni život. Osoba može biti manje produktivna ili se povući iz stvarnih interakcija s drugim ljudima.

5. iznimna zabrinutost zbog mobitela

Osoba osjeća i pokazuje snažnu anksioznost, nervozu ili nelagodu kad je mobitel nedostupan ili se baterija isprazni. Može biti prisutan i osjećaj straha od propuštanja bitnih poruka ili poziva.

6. izolacija

Osoba sve više preferira provoditi vrijeme na mobitelu umjesto uživo s drugim ljudima. Socijalni kontakti i aktivnosti mogu biti zanemareni ili smanjeni.

7. fizički simptomi

Nesanica, napetost mišića, glavobolje ili problemi s vidom zbog pretjeranog korištenja mobitela.

Ako primijetite ove znakove kod sebe ili kod nekoga drugoga, važno je biti svjestan da postoji mogućnost ovisnosti o mobitelu. U takvim situacijama, preporučuje se potražiti stručnu pomoć od zdravstvenog stručnjaka, kao što je psiholog ili psihijatar, koji može pružiti procjenu i adekvatnu podršku za upravljanje ovisnosti o mobitelu.

Posebno opasno za djecu i mlade u razvoju

Ovisnost o mobitelu može biti posebno opasna za djecu i mlade u razvoju iz nekoliko razloga. U periodu razvoja ovisnost o mobitelu može utjecati na razvoj socijalno-društvenih vještina, na fizičko i mentalno zdravlje te na akademske uspjehe i životni razvoj.

Pretjerano korištenje mobitela može ograničiti mogućnosti djece i mladih da razvijaju socijalne vještine i uspostavljaju stvarne interpersonalne odnose. Ako previše vremena provode na mobitelima, mogu propustiti prilike za interakciju s vršnjacima i razvoj ključnih socijalnih vještina poput komunikacije, empatije i rješavanja konflikata.

Ovisnost o mobitelu donosi brojne negativne fizičke posljedice koje su posebno opasne kod djece. Osim što se potiče sjedilački način života i smanjuje tjelesna aktivnost, to može rezultirati povećanim rizikom od pretilosti, problema s mišićno-koštanim sustavom i drugim zdravstvenim komplikacijama. Uz to, loše držanje tijela i povećano vrijeme provedeno s nagnutom glavom nad mobitelom mogu izazvati probleme s mišićno-koštanim sustavom, uključujući bolove u vratu, leđima i rukama.

Također, pretjerano korištenje mobitela može utjecati na kvalitetu sna, budući da emitira plavo svjetlo koje može poremetiti prirodni ciklus spavanja. Plavo svjetlo mobitela može inhibirati lučenje melatonina, hormona koji regulira san. To može dovesti do poteškoća u uspavljivanju, nesanice i poremećaja spavanja.

Negativan utjecaj na mentalno zdravlje je kod ovisnosti o mobitelu posebno izražen. Mobitel nije samo uređaj koji sam po sebi stvara posljedice kod ljudi, već omogućava uvid u umjetni svijet online. Istraživanja su pokazala da prekomjerno izlaganje društvenim medijima može dovesti do osjećaja usamljenosti, niskog samopouzdanja, tjeskobe, depresije i poremećaja prehrane.

Pretjerano korištenje mobitela kod djece i mladih povezano je s većom incidencijom anksioznosti, depresije, niskog samopouzdanja i poteškoća u regulaciji emocionalnih stanja. Također se pokazalo da su adolescencija i rano djetinjstvo kritična razdoblja za razvoj problema mentalnog zdravlja povezanih s ovisnošću o mobitelu.

Također, prisutnost virtualnog nasilja, cyberbullyinga i neprimjerenog sadržaja na mobilnim aplikacijama može dodatno pogoršati njihovo mentalno blagostanje. U prilog tome ide činjenica da se od pojave društvenih mreža i mobitela povećao broj djece kojima je dijagnosticirana depresija te broj samoubojstava mladih.

Ovisnost o mobitelu može utjecati na organizaciju vremena, ali i razinu pažnje i mentalnih sposobnosti koje dijete ili mladi imaju. Ako djeca provedu previše vremena na mobitelima, to može negativno utjecati na njihovu akademsku uspješnost. Ometanje pažnje, smanjena koncentracija i poteškoće u organizaciji vremena mogu rezultirati lošijim školskim rezultatima i padom motivacije za učenje.

Ne trebaju se pri korištenju mobitela zaboraviti niti brojni sigurnosni rizici za djecu i mlade na internetu. Dijeljenje osobnih podataka, susret s nepoznatim osobama putem interneta ili upotreba mobilnih aplikacija koje nisu prikladne za dob djeteta samo su neki od načina. Sve navedeno može dovesti do raznih rizika, uključujući zlostavljanje, eksploataciju ili cyberbullying.

Stoga je važno osigurati uravnoteženu upotrebu mobitela kod djece i mladih, ograničavajući vrijeme ekrana, promovirajući tjelesnu aktivnost, potičući stvarnu interakciju s drugima i educirajući ih o sigurnom korištenju mobilnih tehnologija. Također je važno da roditelji pruže dobar primjer i uspostave zdravu digitalnu ravnotežu u obitelji.

Kako se riješiti ovisnosti o mobitelu – iskustvo

Iskustva ovisnosti o mobitelu su različita kod svih pojedinaca, no često ipak postoje određeni parametri i simptomi koji se pojavljuju kod svih. Pri samoj ovisnosti vrlo je važno da osoba osvijesti problem kao prvi korak pri izlječenju.

U nastavku donosimo iskustvo autora New York Timesa Kevina o njegovom iskustvu ovisnosti o mobitelu. ”

Bio sam korisnik telefona cijeli svoj život. Ali negdje prošle godine, prešao sam nevidljivu liniju u problematično područje. Svi su moji simptomi bili tipični: nisam mogao čitati knjige, gledati cjelovečernje filmove ili voditi duge neometane razgovore. Društveni mediji činili su me ljutitim i tjeskobnim, a čak ni digitalni prostori koji su me nekoć umirivali nisu pomogli. Isprobao sam razne trikove da obuzdam svoju upotrebu, poput brisanja Twittera svakog vikenda, pretvaranja zaslona u sive nijanse i instaliranja blokatora aplikacija. Ali uvijek sam se vraćao. Na kraju sam odlučio da je dosta”, rekao je pa nastavio priču dalje.

“Nazvao sam Catherine Price, znanstvenu novinarku i autoricu knjige “Kako prekinuti vezu sa svojim telefonom”, 30-dnevnog vodiča za uklanjanje loših telefonskih navika. I molio sam je za pomoć koju mi je odlučila i pružiti. Njezin program je usmjeren na rješavanje temeljnih uzroka ovisnosti o telefonu, uključujući emocionalne okidače koji uzrokuju da uopće posegnete za telefonom. Poanta nije u tome da vas se makne s interneta ili čak s društvenih medija – i dalje vam je dopušteno koristiti Facebook, Twitter i druge društvene platforme na stolnom ili prijenosnom računalu bez oštrog vremenskog ograničenja. Radi se jednostavno o odvajanju vašeg mozga od štetnih rutina koje je usvojio oko mobitela te prebacivanje fokusa na bolje stvari”, tvrdi Kevin.

“Ako sam namjeravao popraviti svoj mozak, trebao sam vježbati ne raditi ništa. Tako sam tijekom jutarnje šetnje do ureda npr. gledao zgrade oko sebe, uočivši arhitektonske detalje koje nikad prije nisam primijetio. Nakon toga sam obrisao aplikacije koje me nisu veselile, a to je značilo brisanje Facebooka, Twittera te igre. Vrlo je važno i gdje ostavljate mobitel i je li vam blizu. Također sam odlučio provođenje na mobitelu zamijeniti nekom drugom, zdravom navikom”, smatra on pa nastavlja:

“Moja supruga mi je ispričala kako sam puno prisutniji i pažljiviji kod kuće. Rekla mi je da sam proveo više vremena slušajući je, a manje vremena rastreseno kimajući glavom i mrmljajući dok sam provjeravao pristiglu poštu ili tapkao po tvitovima. Nakon svega, nisam napravio ultrazvuk ili prošao psihijatrijsku procjenu, ali kladio bih se da se nešto temeljno pomaknulo u mom mozgu u proteklih mjesec dana. Prije nekoliko tjedana, svijet na mom telefonu činio se privlačnijim od izvanmrežnog svijeta — šareniji, brži i s većim rasponom nagrada. Ali sada me uzbuđuje i fizički svijet — onaj u kojem ima mjesta za dosadu, prazne ruke i prostora za razmišljanje”, zaključio je na kraju.

Objava Ovisnost o mobitelu; Simptomi, iskustva i kako se liječi ovaj problem mladih? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Problematika ovisnosti kod mladih prisutna je u brojnim stručnim raspravama diljem svijeta.

Prema nedavnom europskom istraživanju o pijenju alkohola i uzimanju droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), Hrvatska je na visokom 7. mjestu po opijanju mladih, a na 3. mjestu po broju mladih koji su pušili cigarete (više od 100.000 ispitanih srednjoškolaca u 37 zemalja Europe i svijeta).

Najčešće vrste ovisnosti kod mladih su alkohol i cigarete, ali odmah nakon toga slijedi ovisnost o marihuani (18% mladih u Hrvatskoj, a 17% prosječno u ostalim zemljama je probalo marihuanu najmanje jednom u životu).

Ovisnost o alkoholu kod mladih prva je na popisu problema, a prema rezultatima nacionalnog istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva čak 81% četrnaestogodišnjaka konzumiralo je alkohol najmanje jednom ili više puta u životu, svaki 9. četrnaestogodišnjak je 40 ili više puta u svojem životu konzumirao alkoholna pića, samo 58%, učenika se slaže s tvrdnjom da konzumacija alkohola u mladosti šteti zdravlju, 14% učenika izjavilo je da ih u konzumaciji alkohola sprječava strah od roditeljske reakcije, a samo 4% strah od zakonske kazne, 11% učenika prvog razreda srednje škole je jednom ili više puta u životu konzumiralo marihuanu ili hašiš, u posljednjih mjesec dana marihuanu ili hašiš konzumiralo je njih gotovo 6%, svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši cigarete.

Uz alkohol i cigarete, ovisnost o marihuani je sljedeća najčešća vrsta ovisnosti kod mladih. Više od 90% ovisnika o teškim drogama (npr. heroin) navodi da je kao svoju prvu drogu konzumiralo marihuanu. Smatra se da do kraja srednje škole svaki treći učenik barem jednom proba marihuanu, a prosječna dob prvog kontakta s ostalim drogama (kao što su amfetamini, ecstasy, LSD, kokain i heroin) je 15 – 17 godina, prenosi portal Kreni zdravo.

Objava Na 7. smo mjestu po opijanju mladih u Europi, a 3. po broju mladih pušača! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.