Ono što je dobro za vaše srce dobro je i za vaš mozak. Početak dana tjelovježbom može značajno utjecati na smanjenje rizika od kognitivnog pada, kažu stručnjaci.

“Istraživanje je pokazalo da ljudi koji redovito vježbaju mogu imati do 20 posto manju vjerojatnost da će razviti demenciju od onih koji ne vježbaju redovito”, kaže Društvo za Alzheimerovu bolest.

Tjelesna aktivnost potiče neurone na bolju komunikaciju što čini vježbanje još korisnijim za zdravlje mozga.

Svaki pokret djeluje

Korisno je započeti dan bilo kojom tjelovježbom.

“U ovom trenutku istraživanja podržavaju bilo koju vrstu kretanja, od hodanja, plesa do tai chija i joge”, kaže Kaitlin Casaletto, asistentica profesora neuropsihologije na Sveučilištu Kalifornija, piše BestLife.

Umjerena tjelovježba
Samo 150 minuta brzog kretanja tjedno, poput hodanja, može utjecati na zdravlje mozga.

“Mnoga su istraživanja pokazala da su dijelovi mozga koji kontroliraju razmišljanje i pamćenje većeg volumena kod ljudi koji vježbaju nego kod ljudi koji to ne rade”, kaže Harvard Health, prenosi N1.

Objava DONOSIMO TRIK Za bolje pamćenje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kad dođete doma s posla ili nakon obavljanja svakodnevnih obaveza osjećate umor i najradije bi malo zadrijemali na kauču? Upravo to trebate i napraviti jer drijemanje vas neće samo razbuditi, već vam može poboljšati pamćenje i raspoloženje.

Novo je istraživanje otkrilo da drijemanje od samo 30 minuta može poboljšati vaše raspoloženje, pamćenje i budnost do četiri sata nakon što se probudite. Tako da nemojte propuštati ovo kratko zadovoljstvo koje vam može donijeti mnoge benefite. Studija Nacionalnog sveučilišta u Singapuru također otkriva da čak i kraće drijemanje od 10 minuta može smanjiti pospanost i poboljšati raspoloženje. Ali, samo će vam ono pod pola sata poboljšati i kodiranje pamćenja – proces preuzimanja novih informacija i njihovog osmišljavanja.

Znanstvenici su istraživanje proveli na 32 osobe koje su svaki drugi dan morale odrijemati 10, 30 i 60 minuta. Raspoloženje, subjektivna pospanost i kognitivni učinak mjereni su u intervalima od 5, 30, 60 i 240 minuta nakon buđenja, kako bi se usporedile dugotrajne prednosti različitih drijemanja. Sva trajanja drijemanja u rasponu od 10 do 60 minuta imala su jasne prednosti nad ostajanjem budnima.

Drijemanje od 10 minuta bilo je najbolja opcija ako želite izbjeći takozvanu ‘tromost sna’ – onaj čudan osjećaj ošamućenosti nakon buđenja kada ne znate tko ste, što ili gdje ste. Ova inercija spavanja uzrokovala je privremeni pad u performansama subjekata, ali učinci su nestali unutar 30 minuta nakon buđenja.

Dr. Ruth Leong, znanstvena suradnica iz Centra za spavanje i kogniciju na Medicinskom fakultetu Yong Loo Lin rekla je:

– Mnogi znaju prednosti drijemanja, ali pritisak da se optimizira vrijeme u radnom danu za neke predstavlja ograničenja u pogledu praktičnosti redovitog drijemanja. Iako nije pronađeno jasno ‘pobjedničko’ trajanje drijemanja, čini se da drijemanje od 30 minuta ima najbolji balans izvedivosti i koristi, prenosi N1.

Objava Stručnjaci otkrivaju prednosti polusatnog popodnevnog sna pojavila se prvi puta na Antena Zadar.