Misa zadušnica za papu Franju bit će služena u subotu, 26. travnja, u 19 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Euharistijsko slavlje predvodit će zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Vjernici su pozvani da se pridruže zajedničkoj molitvi i odaju počast papi Franji, koji je ostavio dubok trag u životima milijuna ljudi diljem svijeta. Ova misa bit će prilika za zahvalu za sve što je Papa učinio za Crkvu i čovječanstvo, kao i za molitvu za njegovu dušu.

Objava U KATEDRALI SV. STOŠIJE Misa zadušnica za papu Franju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava KARDINALI DANAS NA SASTANKU Rasprava o pripremama za papin sprovod pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Smrću pape Franje rimokatolici diljem svijeta počeli su nagađati o tome tko će ga od kardinala naslijediti.

S obzirom na prirodu kardinala koje je Franjo imenovao tijekom svog papinstva, neizbježno će postojati očekivanja da će nasljednik argentinskog pape biti još jedan neeuropljanin te da bi poput Franje to mogao biti još jedan progresivac, nasuprot konzervativnom krilu Crkve. Međutim, izborni proces koji će se održati nakon što Franjo bude pokopan vrlo je tajnovit i ništa neće biti sigurno sve dok iz dimnjaka Sikstinske kapele ne prokulja bijeli dim.

Kardinali su papini najbliži suradnici, vode ključne odjele u Vatikanu i biskupijama diljem svijeta. Kada papa umre ili odstupi s dužnosti, kardinala koji su mlađi od 80 godina imaju pravo ući u konklavu kako bi među sobom izabrali novog poglavara Rimokatoličke crkve koja broji gotovo 1.4 milijarde članova.

Složeno glasovanje otkrit će vjeruju li sadašnji kardinali, od kojih je većinu postavio Franjo, da su njegovo prihvaćanje liberalnih društvenih vrijednosti i progresivna reformska agenda otišli predaleko i je li potrebno razdoblje povlačenja. Kardinali će odrediti datum početka konklave nakon što idućih dana počnu pristizati u Rim. Ona može početi najranije 15, a najkasnije 20 dana od papine smrti.

Samo papa može imenovati kardinale, a narav ljudi koje on odabere može ostaviti pečat na Crkvi još dugo nakon njegove vladavine, upravo stoga što jedan od njih može završiti kao papa. Na dan 21. travnja u Crkvi su 252 kardinala, od kojih je 135 kardinala s pravom biranja jer su mlađi od 80 godina.

Među kardinalima izbornicima 109 je imenovao Franjo, 22 njegov prethodnik Benedikt, a pet još Ivan Pavao II, uključujući i dva hrvatska Josipa Bozanića i Vinka Puljića.

Kardinali se ustoličuju na ceremonijama koje se nazivaju konzistoriji, gdje im se daje prsten, crvena četvrtasta kapa bireta, a tad se zaklinju na lojalnost papi, čak i ako to znači prolijevanje krvi ili žrtvovanje života, što crvena boja i simbolizira. Papa Franjo održao je 10 konzistorija i svakim od njih povećao izglede da njegov nasljednik bude još jedan neeuropljanin, ojačavši Crkvu u mjestima gdje je ili neznatna manjina ili gdje raste brže nego na uglavnom stagnirajućem Zapadu.

Stoljećima su većina kardinala bili Talijani, osim u razdoblju kada je papinsko sjedište bilo u Avignonu, između 1309. i 1377., kada su mnogi bili Francuzi. Stvaranje nacionalno sve šarolikijeg Kardinalskog zbora ozbiljno je započelo pod Pavlom VI. (1963.-1978.). Uvelike ju je ubrzao Ivan Pavao II (1978.-2005.), Poljak i prvi papa netalijan nakon 455 godina.

Crkva sve manje eurocentrična

Franjo je imenovao više od 20 kardinala iz zemalja koje nikada prije nisu imale kardinala, a gotovo svi su iz zemalja u razvoju poput Ruande, Zelenortskih otoka, Tonge, Mjanmara, Mongolije i Južnog Sudana ili zemalja s vrlo malo katolika poput Švedske. Nekad je više puta namjerno velike europske gradove ostavio bez kardinala, kako bi naglasio da Crkva ne može biti toliko eurocentrična.

Na drugim je mjestima, poput Sjedinjenih Država, zaobišao biskupije poput Los Angelesa i San Francisca, što se činilo kao poruka tamošnjim konzervativnim nadbiskupima.

Robert McElroy, nadbiskup Washingtona od ožujka, smatra se progresivnim i otvorenim saveznikom Franjinog pastoralnog pristupa društvenim pitanjima, kao što je zaštita okoliša i pristupačniji pristup LGBTQ katolicima.

Papino nasljeđe

Što više kardinala imenuje papa tijekom svoje vladavine, to se više povećava mogućnost da će njegov nasljednik biti netko tko ima slične poglede na crkvena i društvena pitanja. Međutim, to nije uvijek slučaj, budući da kardinali mogu izabrati osobu koja je teološki različita od prethodnika, ali se smatra najboljim kandidatom iz unutarcrkvenih razloga ili zbog povijesnog vremena u kojem se izbor odvija.

Papa Benedikt izabran je za nasljednika pape Ivana Pavla II. dijelom zato što je Benedikt radio s Ivanom Pavlom dva desetljeća, a kardinali su željeli kontinuitet.

Mnogi od tih kardinala smatrali su ipak i da je potreban “autsajder” kao nasljednik Benedikta, koji je podnio ostavku 2013., nakon što je skandal “Vatileaks” razotkrio neefikasnu središnju upravu, koju većim dijelom nadziru talijanski prelati, crkveni dostojanstvenici s vlastitom jurisdikcijom.

U isto vrijeme, mnogi su kardinali jasno osjećali da budućnost katolicizma leži izvan ostarjele Europe, pa su izabrali Argentinca Jorgea Maria Bergoglia za katoličkog vođu i tako ustoličili prvog papu neeuropljanina u gotovo 13 stoljeća.

Iako kardinali koji su navršili 80 godina ne mogu ući na konklavu, ipak mogu utjecati na njezin ishod. Dopušteno im je prisustvovati sastancima poznatim kao generalne kongregacije koji se održavaju u danima prije početka konklave i na kojima se oblikuje profil kvaliteta potrebnih za sljedećeg papu.

Tko će biti novi papa?

Ovo su najizgledniji kandidati za novog papu.

Peter Erdo

Među konzervativcima ističe se Péter Erdő, mađarski kardinal i nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski. Erdő je glavni kandidat konzervativnog krila Crkve. “Ljudi ga cijene jer je snažan kanonist, odlično poznaje crkveno pravo”, rekao je Edward Pentin, vatikanski stručnjak i autor knjige Sljedeći Papa: Glavni kardinalski kandidati. “Mnogi katolici osjećaju da Crkvu treba vratiti iz stanja crkvenog bezakonja koje se razvilo pod Franjom. Erdő bi bio siguran izbor”, dodao je Pentin.

Luis Antonio Tagle

Za liberale unutar Katoličke crkve posebno se ističe ime kardinala Luisa Antonija Taglea. Nazivan azijskim Franjom zbog svojega vedrog duha i progresivnih stavova, Tagle dolazi s Filipina, a ako bude izabran, bio bi prvi azijski papa u povijesti.

Ima nešto od poniznosti pape Franje. U sjemeništu na Filipinima, gdje je živio oko 20 godina, njegova soba nije imala ni klima-uređaj ni televizor. Čak i kad je postao biskup, odbijao je koristiti službeni automobil i na posao je išao autobusom ili jeepneyjem, tipičnim filipinskim prijevoznim sredstvom.

“Prije pet ili šest godina bio je miljenik pape Franje za njegova nasljednika. Danas vodi važnu novu superdikasteriju za evangelizaciju. Prilično je jak kandidat. I još je relativno mlad”, rekao je Edward Pentin.

No, upravo bi mu mladost mogla biti prepreka. Kardinali su često oprezni kad je riječ o izboru mlađeg pape, jer bi njegov pontifikat mogao potrajati desetljećima, čime bi umanjio šanse drugih da jednog dana budu izabrani.

Pietro Parolin

Pietro Parolin, aktualni državni tajnik Vatikana, također se smatra jednim od glavnih kandidata za novog papu. Njegov ugled posebno je porastao tijekom rata u Ukrajini, kada se Vatikan predstavljao kao pošten posrednik koji bi jednog dana mogao posredovati s Moskvom kako bi se okončao sukob.

“On je vrlo sposoban diplomat”, rekao je Thomas Reese, američki katolički svećenik i autor knjige Unutar Vatikana. “Bio je glavni strateg iza međunarodne diplomacije pape Franje. Ne radi pogreške”, izjavio je.

Međutim, njegov ugled narušen je aferom s nekretninama u kojoj je Vatikan izgubio milijune eura zbog loše provedene kupnje bivšeg salona Harrodsa u Londonu. “Postavit će se pitanje je li bio nesposoban ili je odgovornost prepustio podređenima. U svakom slučaju, nešto je pošlo po zlu, a on je bio glavni. Suđenje je još u tijeku i moglo bi baciti sjenu na njegov pontifikat”, rekao je otac Reese.

Matteo Zuppi

Predsjednik Talijanske biskupske konferencije i nadbiskup Bologne smatra se jednim od izglednih kandidata. Ima 69 godina, bio je poseban papin izaslanik za rat u Ukrajini, putujući u Kijev, Moskvu, Peking i Washington.

Još 1992. godine pomogao je u okončanju građanskog rata u Mozambiku, posredujući u mirovnim pregovorima koji su se dvije godine vodili u Rimu. Suradnik je Zajednice Sant’Egidio, ugledne katoličke humanitarne organizacije posvećene društvenom radu, a među kandidatima se smatra najprogresivnijim.

Ostali kandidati

Još jedan kandidat s liberalnog krila Crkve je kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, koji dolazi s portugalskog otoka Madeire. Papa Franjo ga je imenovao na čelo vatikanskog odjela za kulturu i obrazovanje. Latinski jeruzalemski patrijarh kojeg je papa Franjo imenovao kardinalom prije dvije godine, Pierbattista Pizzaballa, spominje se kao mogući kandidat. Posvetio se Bliskom istoku, suočavajući se s brojnim krizama, uključujući sukob između Izraela i Hamasa. Prošlog Božića služio je misu u crkvi Svete Obitelji u Gazi.

Unutar Europe, kardinal Mario Grech s Malte, glavni tajnik Sinode biskupa, smatra se ozbiljnim kandidatom za vrh Katoličke crkve. Poznat je kao osoba bliska papi Franji, ali u suštini konzervativnih stavova, što ga čini mogućim kandidatom kompromisa.

Kao kandidat se spominje i španjolski nadbiskup Cristóbal López Romero, koji se preselio u Maroko 2003. godine nakon dugogodišnjeg pastoralnog djelovanja u Latinskoj Americi, posebno u Paragvaju. Član je Salezijanaca, katoličke redovničke zajednice.

Izvan Europe, jedno od imena koje se najčešće spominje je kardinal Peter Turkson iz Gane.

Bio je ključni savjetnik pape Franje za teme poput klimatskih promjena i socijalne pravde. Ako ga njegovi kolege kardinali izaberu, bio bi prvi crni afrički papa u povijesti. Još jedan afrički kardinal koji se spominje je Robert Sarah iz Gvineje. Poznat je po kritikama rodne ideologije i osudama islamskog radikalizma.

Predviđanja su nezahvalna

Otkad je 2013. izabran papa Franjo, on je imenovao otprilike dvije trećine kardinala koji danas imaju pravo glasa u konklavi. “Gotovo polovica današnjih kardinala dolazi s globalnog juga. Njihove brige razlikuju se od onih u Europi i SAD-u. Zaokupljeni su globalnim zatopljenjem, siromaštvom, građanskim ratovima i korupcijom vlasti”, rekao je otac Thomas Reese, povjesničar Crkve i kolumnist Religion News Servicea.

“Sve je to lokalna politika. Svaki kardinal želi znati kako će sljedeći papa biti doživljen u njegovoj zemlji. Je li to netko tko će me slušati, tko govori moj jezik? Mogli bi izabrati papu s globalnog juga”, rekao je. Prema pravilima Vatikana, kardinali moraju postići dvotrećinsku većinu kako bi izabrali novog papu, a glasanje se održava u Sikstinskoj kapeli. Za sada nema jasnog favorita. Proces je toliko nepredvidiv i zatvoren da je teško bilo što prognozirati.

“Kad je Benedikt XVI. dao ostavku, bio sam uvjeren da nema šanse da izaberu isusovca. Ipak su ga izabrali. To je pokazalo koliko malo zapravo razumijemo kako stvari funkcioniraju”, rekao je otac Reese, prenosi Index.hr.

Objava TKO ĆE GA NASLIJEDITI? Ovo su favoriti za nasljednika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Papa Franjo umro je jutros u 89. godini života, objavio je Vatikan.

“Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal Kevin Farrell u izjavi koju je Vatikan objavio na svom Telegram kanalu.

Umro je u Domu sv. Marte.

Jučer se pojavio pred vjernicima

Papa Franjo jučer se, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio: “Sretan Uskrs”. Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona bazilike svetog Petra mahnuo tisućama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim pljeskom.

Ove godine, prvi put otkako je 2013. izabran za papu, Franjo je propustio većinu obreda Velikog tjedna, uključujući i uskrsnu bdjenje u subotu navečer, gdje je služenje mise prepustio kardinalima. Unatoč svemu, na Uskrs se nakratko pojavio unutar bazilike, gdje je pred okupljenima izmolio kratku molitvu i djeci podijelio slatkiše. Na jučerašnjem  pojavljivanju djelovao je vrlo krhko i iscrpljeno, a okupljenima je samo rekao: “Draga braćo i sestre, sretan Uskrs.”

Susreo se i s JD Vanceom i s Plenkovićem

Nekoliko trenutaka ranije Franjo je “u sklopu privatnog sastanka od nekoliko minuta” primio američkog potpredsjednika JD Vancea u svojoj vatikanskoj rezidenciji Santi Marti. Jučer se sastao i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Tijekom pontifikata bolovao od raznih bolesti, nedavno imao tešku obostranu upalu pluća

Papa je tijekom 12-godišnjeg papinstva bolovao od raznih bolesti.

Prošlog mjeseca otpušten iz bolnice nakon pet tjedana liječenja zbog infekcije koja je prerasla u obostranu upalu pluća, piše index.hr.

Objava TUŽNA VIJEST Umro je papa Franjo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Papa Franjo umro je danas u 89. godini života, potvrdio je Vatikan. Umro je mjesec dana nakon što je otpušten iz bolnice gdje se pet tjedana liječio zbog infekcije koja je prerasla u obostranu upalu pluća.

Papa je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu (Argentina), u obitelji talijanskih imigranata s petero djece.

Kao mladić razvio je pleuritis te su mu morali ukloniti dio jednog plućnog krila, zbog čega je cijeloga života imao komplikacije s plućnim bolestima. Govorio je španjolski, talijanski, a služio se i njemačkim jezikom. Bio je poznat i kao dobar kuhar, ljubitelj opere, nogometa, grčke klasike, Shakespearea i Dostojevskog.

Bergoglio je diplomirao kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te je stupio u bogosloviju. U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. ožujka 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu.

Počeo u isusovcima

Sljedeće dvije godine predavao je književnost i psihologiju na kolegiju “Immacolata” u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegiju “Salvatore” u Buenos Airesu.

Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu. Za svećenika je zaređen 13. prosinca 1969. godine, a unutar Družbe Isusove proveo je svoj treći mandat od 1970. do 1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. travnja 1973. položio svoje doživotne zavjete.

Između 1980. i 1986. godine bio je rektor kolegija i Filozofskoga i teološkog fakulteta te župnik u biskupiji San Miguel. U ožujku 1986. otišao  je u Njemačku kako bi ondje dovršio rad na svojoj doktorskoj disertaciji, nakon čega su ga poglavari smjestili u kolegij “Salvatore” odakle je premješten u crkvu Družbe Isusove u gradu Cordobi, gdje je obnašao službu duhovnika i ispovjednika.

“Kardinal siromašnih”

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 20. svibnja 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa, a 27. lipnja iste godine primio je u katedrali u Buenos Airesu biskupski red.

Nadbiskupom koadjutorom Buenos Airesa imenovan je 3. lipnja 1997., a 28. veljače 1998., nakon smrti kardinala Qarracina, naslijedio ga je u nadbiskupskoj službi. Kao nadbiskup putovao je javnim prijevoznim sredstvima, a umjesto biskupske palače, stanovao je u iznajmljenom stanu, te je zaslužio nadimak “kardinal siromašnih”.

Od studenoga 2005. do studenoga 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije. Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Vijeća za obitelj, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života.

Prvi papa iz Južne Amerike

Nakon što je papa Benedikt XVI. odstupio s dužnosti, Bergoglio je 2013. kao papa Franjo imenovan za 266. papu Rimokatoličke crkve. Bio je prvi papa isusovac te prvi iz Južne Amerike i južne hemisfere.

Od prvog dana bilo je jasno da je Franjin način ponašanja manje formalan od onog njegovih neposrednih prethodnika. Franjo je bio pristupačan i susretljiv. Odbacio je luksuze koji su dolazili s papinstvom, poput posebne pratnje, osiguranja i slično.

Franjo je odlučio da neće boraviti u službenoj papinskoj rezidenciji u Apostolskoj palači, već je ostao u vatikanskom pansionu u apartmanu u kojem može primati posjetitelje i održavati sastanke. On je prvi papa nakon pape Pija X. koji je živio izvan papinskih stanova. Franjo se dok ga je služilo zdravlje uvijek pojavljivao na prozoru Apostolske palače tijekom nedjeljnih misa.

“O kako bih želio crkvu siromašnu”

Bergoglio je uzeo ime Franjo po uzoru na sv. Franju Asiškog, zaštitnika siromašnih. Pojasnio je da je za vrijeme konklava sjedio pored bliskog prijatelja, umirovljenog nadbiskupa Sao Paola kardinala Claudia Hummesa. Kad su listići prebrojani i bilo je jasno da je izabran papa, kardinali su počeli pljeskati, a kardinal Hummes ga je zagrlio, poljubio i rekao: “Ne zaboravi siromašne”.

“Odmah sam se sjetio sv. Franje Asiškoga”, rekao je papa, dodajući da je sv. Franjo čovjek mira, čovjek siromaštva, čovjek očuvanja svega stvorenoga. “O kako bih želio Crkvu koja je siromašna i za siromašne”, rekao je papa Franjo.

Kao isusovački papa, Franjo je jasno stavio do znanja da temeljna zadaća vjernika nije toliko slijediti pravila nego razlučiti na što ih Bog poziva. On je mijenjao kulturu crkve, odmičući se od ograničenog klera koji se bavi svećeničkim statusom i autoritetom te prema etici služenja. Franjo je govorio da crkveni pastiri moraju imati “miris ovaca“ te uvijek ostati blizu Božjeg naroda.

Progresivni papa
Franjo se s pravom može smatrati najprogresivnijim papom u dvotisućljetnoj povijesti katoličanstva. Njegov pristup katoličkoj vjeri bio je inkluzivan, naglašavajući socijalnu pravdu, suosjećanje prema siromašnima i važnost međureligijskog dijaloga. Njegov pontifikat obilježila je posvećenost reformama unutar Crkve i otvorenost prema marginaliziranim skupinama društva.

Jedno od središnjih načela Franjinog pontifikata je borba za siromašne i marginalizirane. U svojim enciklikama, posebice u Evangelii Gaudium i Fratelli Tutti, papa je isticao potrebu za globalnom solidarnošću i osudom ekonomske nepravde. Kritizirao je neobuzdani kapitalizam, nazvavši ga “novim oblikom tiranije” koji dovodi do eksploatacije i siromaštva.

Franjo je snažno promicao na ekološku svijest, pozivao je na odgovornost prema okolišu i isticao klimatske promjene kao moralno pitanje. Smatrao je da je briga za planet neraskidivo povezana s brigom za najslabije i najsiromašnije u društvu.

Neiscrpno je zagovarao mir u svijetu, uvijek tražeći mirno rješenje sukoba, iako su njegovi komentari o ratu u Ukrajini i Gazi naišli na osude raznih nacionalista.

Reforma crkve

Jedan od ključnih aspekata Franjinog svjetonazora bila je otvorenost prema drugim religijama i promicanje međureligijskog dijaloga. Njegovi susreti s muslimanskim, židovskim i pravoslavnim vođama pokazali su nastojanja da se izgradi most razumijevanja i mira među različitim vjerama.

Papa Franjo se zalagao za reformu unutar Katoličke crkve, tražio je veću transparentnost i odgovornost, osobito u borbi protiv seksualnog zlostavljanja i korupcije. Također je nastojao decentralizirati moć u Vatikanu i omogućiti veću ulogu laicima u crkvenim pitanjima.

Franjo je posebnu pozornost dao ženama. Iako je odbacio mogućnost ženskih svećenika, na funkcije u crkvi imenovao je najviše žena od svih papa dosad. Postavio je niz liberalnih i progresivnih kardinala i biskupa diljem svijeta, trajno promijenivši sliku Katoličke crkve.

Novi odnos prema marginaliziranima

Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je pokazao veću fleksibilnost prema osjetljivim društvenim pitanjima poput prava LGBTQ+ osoba, migranata i manjina. “Ako je netko homoseksualac i ljubi Boga, tko sam ja da mu sudim”, govorio je.

Pozivao je na suosjećanje i prihvaćanje svih ljudi, neovisno o njihovom životnom putu i pozadini. Svakog Velikog četvrtka prao je noge zatvorenicima u rimskim zatvorima.

Franjo je opisivao seksualni užitak kao “dar od Boga” u kojem treba uživati s mjerom. Dodao je da “u kršćanstvu ne postoji osuda seksualnog nagona” i da je iskustvo zaljubljenosti “jedan od najčišćih i najljepših ljudskih osjećaja”, koji je i sam prema priznanju doživio u mladosti.

Papa se protivio pobačaju smatrajući ga ubojstvom, no nikada nije tražio njegovu zabranu.

Crkva u modernom dobu

Vodeći se načelima Drugog vatikanskog koncila, papa je Katoličku crkvu približio modernom dobu, odbacujući klerikalizam kao zaostalu ideju iz srednjeg vijeka.

Za instituciju za koju se zna reći da stoljećima kasni za suvremenim dobom, Franjo je uz Pija VI. i Ivana XXIII. onaj koji je učinio najveće iskorake da crkva ulovi korak s vremenom u kojem žive njezini vjernici. Papa Franjo ostavlja crkvu koja je bliža ljudima i usmjerenija na pravdu, milosrđe i inkluzivnost, a preostaje za vidjeti hoće li njegovi nasljednici nastaviti tim putem.

Jorge Bergoglio bit će i prvi papa od Lava XIII. koji će biti pokopan izvan Vatikana. Na vlastiti zahtjev promijenio je tradiciju ukopa tako da on neće uključivati tradicionalna tri lijesa od čempresa, olova i hrastovine, a njega će umjesto toga pokopati u jednostavnom drvenom lijesu.

Teško je naći bolji opis lika i djela pape Franje od toga, piše index.hr.

Objava ŽELIO JE SIROMAŠNU CRKVU Tko je bio papa Franjo? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zdravstveno stanje pape Franje, koji se još uvijek oporavlja od obostrane upale pluća, bilježi “daljnja blaga poboljšanja”, priopćio je u petak Vatikan, dajući naslutiti da bi 88-godišnji papa mogao pojaviti u javnosti u nedjelju.

Nije se pojavio u javnosti od 23. ožujka

“Papina situacija pokazuje blaga poboljšanja disanja, motorike i korištenja glasa”, rekla je vatikanska služba za tisak.

Liječnici su upozorili da će trebati vremena da Papa ponovno u potpunosti počne koristiti svoj glas, zbog oštećenja dišnih mišića nakon obostrane upale pluća zbog koje je dvaput bio u životnoj opasnosti.

Jorge Bergoglio nije se pojavio u javnosti od svog povratka u Vatikan 23. ožujka na oporavak od najmanje dva mjeseca nakon više od pet tjedana hospitalizacije u bolnici Gemelli u Rimu.

Vatikanska tiskovna služba dala je naslutiti se mogao pojaviti u povodu tradicionalne nedjeljne molitve Anđela Gospodnjeg. Franjin je zadnji javni Anđeo Gospodnji bio 9. veljače.

Hoće li sudjelovati u slavlju Uskrsa?

Naime, ova molitva, koju Papa javno izgovara s prozora Apostolske palače s pogledom na Trg svetog Petra, često je prilika da Papa komentira značajne događaje u svijetu. Ali od 9. veljače svake se nedjelje emitira samo pisana verzija.

Prema Vatikanu, Papa, koji je “dobro raspoložen”, “nastavlja s radom” te u petak prati videovezom korizmenu misu koja se slavi u dvorani Pavla VI. u Vatikanu. U srijedu je na isti način pratio misno slavlje u povodu 20. obljetnice smrti Ivana Pavla II.

S druge strane, “još je preuranjeno govoriti” o sudjelovanju Pape, vjerskog poglavara 1,4 milijarde katolika, u slavlju Uskrsa, najvažnijeg blagdana u kršćanskom kalendaru, kaže Vatikan.

Uskrsna nedjelja ove godine pada 20. travnja, prenosi N1.

Objava VATIKAN OBJAVLJUJE Papino zdravlje je bolje, u nedjelju bi se mogao pojaviti u javnosti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Papa Franjo, koji je u bolnici više od pet tjedana zbog obostrane upale pluća, trebao bi se vratiti u Vatikan u nedjelju poslijepodne, gdje će prema njegovim liječnicima započeti njegov oporavak od “najmanje dva mjeseca”.

Objavu koju su vjernici dugo iščekivali, na kraju četvrte i najduže hospitalizacije Svetog Oca od njegova izbora 2013., objavio je u subotu navečer njegov liječnički tim.

U nedjelju će “papa otići i vratiti se u Dom svete Marte” u Vatikanu, gdje živi, rekao je liječnik Sergio Alfieri na konferenciji za novinare u bolnici Gemelli u Rimu.

Kad je najavljen njegov izlazak, 88-godišnji papa bio je “jako sretan”, “ispitivao nas je tri ili četiri dana kada bi se mogao vratiti”, rekao je Alfieri.

Očekuje se da će argentinski isusovac biti pušten danas rano poslijepodne, nakon što uputi pozdrave i i blagoslov s petog kata bolnice malo nakon podneva, što će biti njegov prvi javni nastup od dolaska u bolnicu 14. veljače.

Kad stigne u Vatikan, čeka ga “dug oporavak” od “najmanje dva mjeseca”, upozorava Alfieri.

– Bolnica je, iako se može činiti čudnim, najgore mjesto za oporavak jer je to mjesto gdje se dobiva najviše infekcija, objasnio je.

Papin izlazak, čije se stanje konstantno poboljšava već dva tjedna, ali koji je prema liječnicima “izgubio na težini”, željno se iščekivao jer su se pojavile sumnje o njegovoj sposobnosti da nastavi svoje aktivnosti.

– Rekonvalescencija je po definiciji razdoblje oporavka, tako da je jasno da tijekom razdoblja rekonvalescencije on neće moći poštovati svoje uobičajene dnevne obveze, dodaje Alfieri.

Dosad je Franjo sam sebi nametao bjesomučan tempo rada, obavljajući sastanke i vjerska slavlja dok je nastavljao putovati unatoč savjetima da uspori.

Nakon što je nekoliko tjedana bio na respiratoru, poglavar više od 1,4 milijarde katolika morat će nastaviti rehabilitacijske sesije kako bi ponovno mogao koristiti svoj glas.

– Kad imate obostranu upalu pluća, pluća su vam oštećena, a mišići za disanje također imaju poteškoća, objasnio je Alfieri.

– Trebat će vremena da glas ponovno postane isti, dodao je, prenosi N1.

Objava PAPA FRANJO Napokon se vraća u Vatikan pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava PLANIRA SE POJAVITI Sveti Otac želi pozdraviti vjernike s prozora rimske bolnice Gemelli. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava NOVE INFORMACIJE O PAPI Dobro je spavao, te je proveo još jednu mirnu noć pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Papa Franjo je proveo “mirnu noć” u bolnici, objavio je Vatikan u srijedu, 27 dana nakon njegove hospitalizacije zbog obostrane upale pluća.

Vatikan je u utorak kazao da 88-godišnji Franjo više nije u neposrednoj opasnosti te da mu je stanje “stabilno” s “blagim poboljšanjem”, no nije rečeno kada bi mogao biti pušten iz bolnice.

Poglavar Katoličke Crkve se u rimskoj bolnici Gemelli liječi od 14. veljače, prvotno zbog bronhitisa koji se razvio u obostranu upalu pluća.

Do papine hospitalizacije, najduže za njegovog pontifikata, došlo je nakon što je već oslabljen nizom drugih zdravstvenih poteškoća.

Franjo ima problema s disanjem, naročito zbog uklanjanja dijela plućnog krila kada je imao 21 godinu.

Zdravstvene poteškoće su oživjele pitanja o njegovoj sposobnosti da obavlja svoje dužnosti kao i nagađanja o mogućoj ostavci, prenosi N1.

Objava NAJNOVIJE INFORMACIJE Papa proveo još jednu mirnu noć pojavila se prvi puta na Antena Zadar.