U atriju Kneževog dvora održan je En Primeur – premijera mladog paškog sira za sezonu 2026., događaj koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika i potvrđuje važnost paškog sira u hrvatskoj i svjetskoj gastronomiji.

Prve ovogodišnje primjerke mladog sira predstavili su članovi Udruge proizvođača paškog sira, omogućivši posjetiteljima jedinstveno iskustvo kušanja svježih, autentičnih okusa otoka Pag. Uz sireve, predstavili su se i paški vinari, dok su posebnu pažnju privukli inovativni kokteli sa skutom.

Direktorica Turističke zajednice grada Paga i predsjednica Udruge proizvođača paškog sira otoka Paga Martina Pernar Škunca naglasila je važnost ovog događaja i samog proizvoda:

„Danas slavimo vrijedne ruke naših sirara i ovčara. Hrvatski zaštićeni proizvodi dio su našeg identiteta i pričaju najljepšu priču o nama i našoj kulturi. Za Pažane naš je sir nasljeđe na koje smo svi ponosni. En premieur prve mlade ovogodišnje sireve stavlja u prvi plan. Paški sir je strateška oznaka našeg identiteta, te nas se kao takve mora i vrednovati. Udruga se izborila za potpore za zaštićene proizvode i oznaku izvornosti jer i dalje se suočavamo s brojnim izazovima“, kazala je Pernar Škunca na otvorenju ovogodišnje manifestacije koja je privukla brojne posjetitelje.

Događaj su svojim dolaskom uveličali brojni uzvanici, među kojima i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, koji je istaknuo važnost paškog sira kao jednog od simbola hrvatske poljoprivrede i tradicije.

„Godine 2019. dokazali smo da je njegova zaštićena oznaka izvornosti pobjeda svih ovčara i sirara. Zaslužujete svu promociju i uspjehe za svoj trud i tradiciju. Sama činjenica da je paški sir jedan od 52 svjetski zaštićena proizvoda dovoljan je dokaz vaše kvalitete. On nas predstavlja na sajmovima i događanjima diljem svijeta“, naglasio je ministar Vlajčić, dodavši kako se smanjenje PDV-a na sir zasad ne planira jer se taj mehanizam nije pokazao učinkovitim u smanjenju maloprodajnih cijena.

U ime Zadarske županije događaju su prisustvovali pročelnici Daniel Segarić i Ante Sjauš. Tom prilikom Segarić je istaknuo:

„Paški sir nije samo proizvod – on je identitet ovog prostora, rezultat stoljetne tradicije i predanosti naših ljudi. Zadarska županija nastavit će snažno podupirati ovčarstvo, sirarstvo i sve inicijative koje čuvaju autentičnost i podižu kvalitetu naše ponude.“

Gradonačelnik Stipe Žunić naglasio je kako manifestacija kontinuirano raste i traži sve više prostora, što potvrđuje njezin značaj.

„Zahvaljujući našoj udruzi, ovaj sir ima svoje zasluženo mjesto na hrvatskoj gastronomskoj karti. Naše delicije nadaleko su poznate, a Pag je najljepši upravo u proljeće“, poručio je Žunić.

Važnost paškog sira za razvoj turizma dodatno je istaknula Dijana Katica iz Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, naglasivši kako ovakvi proizvodi predstavljaju ključan element prepoznatljivosti destinacije.

Program su obogatili i paški ugostitelji s interpretacijama jela od janjetine, dok su učenici Srednje škole Bartula Kašića sudjelovali u gastro kvizu. Događaj su dodatno oplemenile gošće Endrina Muqai i Iva Novosel.

Ovogodišnji En Primeur još je jednom pokazao kako paški sir nije samo vrhunski proizvod, već i snažan simbol tradicije, identiteta i zajedništva koji uspješno promovira otok Pag i hrvatsku gastronomiju na svjetskoj razini, javlja Zadarska županija.

Objava EN PRIMEUR Premijera mladog paškog sira pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

En Primeur u Pagu donosi prvo kušanje mladog paškog sira, otočna vina, kreativne koktele od skute, gostovanje pobjednice MasterChefa Endrine Muqaj i Ive Novosel uz bogat gastro program paških ugostitelja i učenika Srednje škole Bartula Kašića.

U organizaciji Udruge proizvođača paškog sira otoka Paga i Turističke zajednice Grada Paga u atriju Kneževog dvora u Pagu, u petak 20. ožujka u 11 sati, održat će se En Primeur 3.0 – premijera mladog paškog sira, sezona 2026.

Prvi ovogodišnji mladi paški sir premijerno će predstaviti proizvođači Udruge proizvođača paškog sira, donoseći publici jedinstvenu priliku kušanja najsvježijih nota sira koji simbolizira otok, tradiciju i vrhunsku kvalitetu. Uz mlade sireve, predstavit će se i vinari s otoka Paga, a posjetitelje očekuju i kreativni kokteli sa skutom koji na moderan način interpretiraju autohtone okuse.

Posebne gošće događaja su ovogodišnja pobjednica MasterChef Hrvatska, Endrina Muqaj, koja je svoje finale posvetila Pagu i odnijela pobjedu, te Pažanka Iva Novosel.

U programu sudjeluju i paški ugostitelji s interpretacijama jela od janjetine, dok će učenici Srednje škole Bartula Kašića pokazati svoje znanje i kreativnost kroz gastro kviz. Program će moderirati Domagoj Jakopović Robafish, a za glazbenu podlogu pobrinut će se Duo Eleganza.

Pozivamo sve ljubitelje vrhunske gastronomije, tradicije i otočnih okusa da nam se pridruže na ovoj svečanoj premijeri mladog paškog sira.

Vidimo se u petak, 20. ožujka u 11 sati u Kneževom dvoru u Pagu!

Objava EN PRIMEUR Premijera mladih paških sireva 2026. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatskom saboru održan je Okrugli stol „Budućnost paškog sirarstva“ u organizaciji saborskog Odbora za poljoprivredu i Udruge proizvođača Paškog sira. Uz zastupnike, predstavnike proizvođača i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, Hrvatske mljekarske udruge te predstavnici lokalnih zajednica i Zadarske županije.

– Danas ovdje ne razgovaramo samo o siru. Razgovaramo o identitetu, opstanku i budućnosti hrvatskog ruralnog i otočnog prostora. – uvodno je istaknula Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te dodala da Paški sir nije samo proizvod – on je simbol znanja, tradicije, truda i prirodnih posebnosti koje Hrvatsku čine jedinstvenom. – U tom smislu, proizvodi sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, poput Paškog sira, predstavljaju našu konkurentsku prednost – kvalitetu, autentičnost i visoku dodanu vrijednost – rekla je Petir.

Naglasila je kako sam potencijal neće biti dovoljan ako proizvođači od njega ne budu imali stvarnu korist. Osvrnula se na realne probleme poput pada proizvodnje ovčjeg mlijeka, nedostatka radne snage, administrativnih opterećenja, nepoštene trgovačke prakse, bolesti i štete od divljači te istaknula da ti izazovi zahtijevaju sustavna rješenja – od obrazovanja i savjetodavne podrške do pravednijih tržišnih uvjeta i otvorenije javne nabave prema domaćim proizvodima i onima s oznakama kvalitete. Podsjetila je kako je upravo Odbor za poljoprivredu inicirao izmjene Odluke o zelenoj javnoj nabavi, čime je osigurana veća prednost tim proizvodima u postupcima javne nabave. Zaključno je poručila kako je udruživanje proizvođača ključno za ozbiljno tržišno pozicioniranje te da očuvanje paškog sirarstva znači ulaganje u održivi razvoj, dostojanstven život u ruralnim sredinama i jačanje domaće proizvodnje kao temelja hrvatske budućnosti.

– Priča o paškom sirarstvu je priča o kamenu, buri, soli i vrijednom trudu ovčara i sirara – istaknula je predsjednica Udruge Martina Pernar Škunca predstavljajući rad Udruge te dodala kako je riječ o najnagrađivanijem hrvatskom siru i strateški važnom proizvodu koji predstavlja dio nacionalnog identiteta, nasljeđa i tradicije. Ukazala je na potrebu pronalaska rješenja za pad proizvodnje ovčjeg mlijeka i osiguravanje potpore koja će proizvodima s oznakama kvalitete donijeti veću prepoznatljivost.

– Iako proizvodnja mlijeka stagnira, zbog stalnog rasta potražnje postoji perspektiva za budućnost proizvodnje ovčjeg mlijeka – rekao je predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać. U posljednjih deset godina izgubljeno je 100.000 ovaca, što predstavlja ozbiljan izazov i za proizvodnju sira, a slični trendovi prisutni su i u Europskoj uniji. Uz pad broja uzgajivača i visoke ulazne troškove, kao dodatne izazove naveo je bolesti, klimatske promjene, starenje populacije uzgajivača i izostanak interesa mladih za ovu vrstu proizvodnje. Sve navedeno dovelo je do smanjenja proizvodnje ovčjeg mlijeka s 2,3 milijuna kilograma u 2022. na 1,6 milijuna kilograma u 2025. godini, što ukazuje na potrebu povećanja broja grla obuhvaćenih uzgojnim radom, rasta ukupne populacije te nastavka potpora na svim razinama.

Profesor Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Samir Kalit upozorio je na prevelike administrativne zahtjeve, nelojalnu konkurenciju i izostanak sustavne edukacije za sirare te istaknuo kako je, uz smanjenje stope PDV-a na sir na 5 %, potrebno planirati potpore za rad sektorskih organizacija, osigurati proizvođačima dostatnu potporu i zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora. Na važnost edukacije upozorio je i profesor Antun Kostelić, naglasivši potrebu održivijeg upravljanja štetama od divljači i invazivnim biljnim vrstama. – Paška ovca otporna je na vremenske ekstreme, ali ne i na bolesti, stoga je važno unaprijediti uzgojno-selekcijski rad, uzgajati rasplodne ovnove i osigurati stručnu pomoć uzgajivačima – rekao je Kostelić. Istaknuta je i potreba snažnije suradnje sa znanstvenim i stručnim ustanovama te promocije paškog ovčarstva turistima, čemu bi doprinijelo ulaganje u Centar za razvoj ovčarstva na Pagu, za koji su već osigurani objekti i potrebne lokacije.

O mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te potporama koje su osigurane za ovčarstvo i proizvodnji sira govorio je ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, dok se predstavnik Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dragan Solić posebno osvrnuo na neobvezni sustav označavanja „Hrana hrvatskih farmi“, putem kojeg kupci kupnjom domaćih proizvoda doprinose održivosti hrvatske poljoprivrede, apeliravši na paške proizvođače da ga češće koriste. Predstavnica Državnog inspektorata Republike Hrvatske Željana Brkić izvijestila je kako Inspektorat kontrolira označavanje, kvalitetu i sljedivost u proizvodnji te da je u devet nadzora paškog sira utvrđeno pet nepravilnosti – jedna vezana uz sukladnost, a četiri uz zlouporabu naziva u ugostiteljstvu.

Predsjednica Udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ Dijana Katica istaknula je da se proizvodnja paškog sira ne smije promatrati samo kao poljoprivredna djelatnost, već i kao ključni dio turističkog identiteta destinacije. Predložila je integraciju paških sirana i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u tematsku rutu „Ceste paškog sira“, naglasila važnost standardizacije kvalitete te je predložila da se kroz mjere ruralnog razvoja i konkurentnosti u turizmu potaknu mladi proizvođači na otvaranje kušaonica i smještajnih kapaciteta, zaključivši kako je Paški sir jedan od ključnih alata za jačanje prepoznatljivosti Republike Hrvatske kao zemlje kvalitetnih proizvoda.

– Paška ovca je Otok Pag upisala na hrvatsku i svjetsku gastronomsku kartu – rekao je gradonačelnik Novalje i saborski zastupnik Ivan Dabo, osvrnuvši se na ulogu i potporu jedinica lokalne samouprave u promociji paškog sirarstva. Istaknuo je potrebu sustavnog upravljanja populacijom čagljeva koji uzrokuju velike štete te predložio razmatranje uvrštavanja ovčarske proizvodnje u sustav potpora za iznimno osjetljive sektore radi očuvanja kontinuiteta proizvodnje ovčjeg mlijeka. Podržao je i nastavak aktivnosti vezanih uz izgradnju Centra za razvoj ovčarstva na Pagu, koji bi trebao biti zajednički projekt dviju županija i četiriju jedinica lokalne samouprave. Potporu izgradnji Centra dao je i pročelnik za poljoprivredu Zadarska županija Daniel Segarić, podsjetivši da je Zadarska županija pružila potporu tijekom postupka zaštite Paškog sira.

– Naša udruga poziva neregistrirane proizvođače paškog sira da se registriraju i spremna im je pružiti podršku u tome, apeliramo na smanjenje PDV-a na pet posto, a uz potporu jedinica lokalne samouprave, jako nam je važno udruživanje proizvođača – rekao je predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas. Radi sprječavanja nelojalne konkurencije, osobito u ugostiteljstvu, predložio je uvođenje obveze navođenja proizvođača sira na jelovnicima ugostiteljskih objekata.

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački najavio je isplatu izravnih plaćanja do 1. travnja ove godine te izvijestio o provedbi sektorskih natječaja za ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, od kojih će oko 60 milijuna eura biti namijenjeno stočarskom sektoru. Istaknuo je kako Agencija zaprima sve kvalitetnije i bolje pripremljene projekte, što će rezultirati učinkovitijim korištenjem dostupnih sredstava.

Objava BUDUĆNOST PAŠKOG SIRA Udruga proizvođača održala okrugli stol u Hrvatskom sabor pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hratska ima bogatu tradiciju proizvodnje sireva, a svaka regija ima specifične sireve koji su nastali u skladu s lokalnim klimatskim uvjetima, pašnjacima i običajima stočarstva.

Ovi sirevi, čiji se okusi razlikuju od blagog do intenzivnog, odlikuju se visokim kvalitetama i tradicionalnim metodama proizvodnje koje se često prenose s generacije na generaciju, a ovo su neki od najpoznatijih autohtonih sireva iz različitih regija RH.

1. PAŠKI SIR
Paški sir je tvrdi hrvatski sir s otoka Paga i proizvodi se od mlijeka paške ovce, a ove je godine uvršten na 43. mjesto na listi najboljih sireva na svijetu, prema Taste Atlasu. Zbog oštre bure koja raznosi morsku sol, koja prekriva razne biljke i trave kojima se ovce hrane, njihovo mlijeko, pa i sir, imaju jedinstven okus.

Ovaj nagrađivani sir karakteriziraju suha i mrvičasta tekstura i oštar, slan okus. Sir se obično trlja pepelom i maslinovim uljem, a zatim se ostavlja da zri barem četiri mjeseca. Kako zri, njegov oštar i slani okus postaje još intenzivniji. Sir se preporučuje poslužiti na sobnoj temperaturi, a zreli se sir dobro slaže s voćnim džemovima, maslinovim uljem, medom, inćunima, pršutom i grožđem.

2. PRGICA
Sir prgica je tradicionalni hrvatski sir, prepoznatljivog stožastog oblika i pikantnog okusa. Potječe iz kontinentalne Hrvatske i autohtoni je specijalitet bilogorsko-podravskog i međimurskog područja, a još se zove i prga, trdek, međimurski turoš ili sirel…

Ovaj se sir pravi od svježeg kravljeg mlijeka koje se ostavlja nekoliko dana da fermentira, a zatim se razdvaja od sirutke cijeđenjem kroz gusto platno. Procijeđenom siru dodaju se sol i mljevena slatka crvena paprika, koju ljubitelji ljutine rado zamijene mljevenom ljutom paprikom. Nakon miješanja procijeđeni sir oblikuje se u stošce, a zatim se suši, bilo na suncu, sobnoj temperaturi ili na dimu.

3. LIČKI SIR ŠKRIPAVAC
Lički sir škripavac je tradicionalni hrvatski sir koji potječe iz Like. Poznat je po specifičnoj žilavoj teksturi i okusu, a dobiva se od kravljeg mlijeka. Zanimljiv je zbog elastičnosti, zbog čega se pri jedenju čuje “škripanje”, odakle mu i naziv. Škripavac se često konzumira svjež, ali može se i sušiti, a koristi se i u pripremi raznih jela.

Sa svojom blago slanom i kremastom notom, savršen je za uživanje u jednostavnim jelima poput salata ili uz kruh. Proizvodnja ličkog škripavca dozvoljena je samo na zemljopisnom području Like od mlijeka krava uzgojenih na tom području. Područje proizvodnje nalazi se u tri administrativne regije, i to većim dijelom u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj i Karlovačkoj županiji.

4. SIR IZ MIŠINE
Još jedan poznati i cijenjeni hrvatski autohtoni proizvod je drniški ovčji sir iz mišine. Ovaj sir je specifičan po tome što se priprema od ovčjeg mlijeka i odležava u mješinama (mišinama), vrećama napravljenima od posebno obrađene ovčje kože…

Karakterizira ga bogat i pun okus, koji mu daje mišina, a u kojoj fermentira čak dva mjeseca. Ovaj sir najbolje je jesti samostalno, uz domaći kruh ili pogaču i maslinovo ulje te uz dalmatinsko crno vino.

5. ISTARSKI SIR
Istarski sir poznat je po kvaliteti i tradiciji koja seže unatrag nekoliko stoljeća. Najčešće se proizvodi od ovčjeg i kravljeg mlijeka, a u Istri je izrada sira duboko ukorijenjena u tradiciji i priprema se prema starim receptima, koristeći prirodne metode koje omogućuju očuvanje izvornog okusa i kvalitete, prenosi Index. 

Najpopularniji istarski sir u Hrvatskoj je istarski ovčji sir, koji je postao simbol istarske kulinarske baštine. Posebno poznat po svojoj tvrdoj teksturi i pikantnom okusu, često se koristi u pripremi lokalnih jela, kao i u kombinaciji s maslinovim uljem i vinom, čineći ga nezaobilaznim dijelom istarske gastronomije…

Objava MEĐU NJIMA TOP JEDAN NAŠ OTOČKI! Ovo su najpoznatiji i najpopularniji autohtoni hrvatski sirevi, jeste li ih probali? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Bura, posolica i ljekovito bilje, esencija su koja paški sir čini toliko neodoljivim i prepoznatljivim, a vrijedne ruke naših ovčara brigom o paškoj ovci ovaj autohtoni proizvod donosi na vaš stol!

Manifestacija VRIDNE RUKE odaje počast težacima kojim svojim radom njeguju tradiciju a proizvode njihovog rada moći ćete vidjeti 06.07.2024. , dakle – danas.

Lokacija: Ruža vjetrova

Datum: 06.07.2024. (subota)

Vrijeme: 20:00

Koncert grupe Prvi Plan

Uživajte!

Objava VRIDNE RUKE Danas na Ruži vjetrova počast paškom siru i otočnim težacima, nastupa i – Prvi Plan! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.