Nakon rekordnih brojki u svibnju (70.360), odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u šestom mjesecu 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana lipnja u Zadarskoj županiji evidentirano je 72.516 zaposlenih, što je povećanje od dvije tisuće osoba (3,25 posto) u odnosu na lipanj 2024. godine. Ove odlične brojke nadovezuju se na snažno povećanje broja zaposlenih tijekom prošlih godina, kao i na značajan pad broja nezaposlenih stanovnika.

Rekordne brojke zaposlenosti, otvaranja novih poduzeća, povećanja plaća i ukupnih prihoda gospodarstva rezultirale su činjenicom da je Zadarska županija, prema HGK-ovoj metodologiji županijskih indeksa razvijenosti, trenutno druga u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba.

“Ovaj impresivan rast jasan je pokazatelj snage našeg gospodarstva i truda naših poduzetnika. U Zadarskoj županiji kontinuirano radimo na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Čestitam našim gospodarstvenicima na ostvarenom iskoraku, inovativnosti i tržišnoj konkurentnosti. Oni su svojim kvalitetnim poslovanjem otvorili mogućnost novih zapošljavanja i baš zbog toga Zadarskoj županiji s razlogom predviđaju još uspješniju budućnost”, poručio je župan Josip Bilaver.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš, najavio je dodatne mjere. “Zadovoljni smo što naše dugogodišnje ulaganje u poduzetništvo daje ovakve pozitivne rezultate. Naše mjere potpore, poput subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite, izravno doprinose otvaranju novih radnih mjesta i jačanju konkurentnosti naših poduzetnika. Međutim, nećemo stati na ovome. Nastavljamo s analizom potreba naših poduzetnika i pripremamo nove inicijative koje će im pomoći u daljnjem rastu i razvoju, a time i u stvaranju novih radnih mjesta diljem naše županije”, istaknuo je Sjauš dodavši da, uz ostalo, kroz aktualne programe Zadarska županija subvencionira 2 posto kamate kod HBOR-a i poslovnih banaka za poduzetničke kredite do 400 tisuća eura.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od dvije trećine radnog stanovništva raspoređeno je u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u lipnju, njih 41.789 (57,6 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (4.432), Benkovac (3.382), Pag (1.883), Nin (1.858) te općine Pakoštane (1.558), Sukošan (1.294), Preko (1.256), Poličnik (1.197) i Vir sa 1.177 zaposlenih osoba.

Broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je rastao. Primjerice, u odnosu na 2015. godinu taj se broj povećao za gotovo 19 tisuća (35 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine prijavljeno novih šest tisuća osiguranika, s trendom daljnjeg rasta, stoji na stranici Zadarske županije.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

Broj zaposlenih po JLS (Grad, Općina)

Objava REKORDNE BROJKE SE NASTAVLJAJU Zadarska županija druga u Hrvatskoj po razvijenosti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava ISTRAŽIVANJE POKAZALO Evo koliko često Hrvati mijenjaju poslodavce pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava PODATCI POKAZUJU U Hrvatskoj rekordno nizak broj nezaposlenih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Uupan broj zaposlenih osoba u industriji u ožujku ove godine u usporedbi s veljačom ostao je nepromijenjen, dok je u odnosu na ožujak lani pao za 2,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ovi podaci ukazuju na trend smanjenja radnika u industriji u Hrvatskoj.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u ožujku je prema mjesecu prije broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, ostao na istoj razini.

U rudarstvu i vađenju, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto veći od dva posto, broj zaposlenih u ožujku je prema prethodnom mjesecu porastao za 0,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto veći od šest posto, za 0,4 posto.

Godišnji pad u prerađivačkoj industriji

Prema podacima DZS-a, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,8 posto.

Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 25,3 posto, te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 10,9 posto.

Objava STATISTIKA POKAZALA U Hrvatskoj sve manje radnika u industriji pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava RAST ZAPOSLENIH 64 tisuće više nego lani pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji u 2023. godini iznosilo je prosječno 36,9 godina. Iako se u posljednjem desetljeću trajanje radnog vijeka u većini zemalja povećalo, velike su razlike između država, a Hrvatska se nalazi među onima gdje se radi kraće. Dulji radni vijek ključan je za stabilnost mirovinskog sustava i visinu budućih mirovina. Hrvatski umirovljenici u prosjeku imaju svega 31 godinu staža.

Prema podacima Eurostata, osoba koja danas ima 15 godina u prosjeku može očekivati da će kroz život provesti 36,9 godina na tržištu rada – bilo zaposleni ili tražeći posao. Muškarci u prosjeku rade 39,0 godina, a žene 34,7 godina.

U posljednjih deset godina trajanje radnog vijeka u EU postupno je raslo – s 34,7 godina u 2013. na 35,9 godina 2019. godine. Tijekom pandemije 2020. došlo je do blagog pada, ali trend rasta se nastavio i danas je očekivano trajanje radnog vijeka dulje nego ikada. Prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika, umirovljenih prema općim propisima, je samo 31 godinu u Hrvatskoj, što je također jedan od razloga za niske mirovine. S druge strane, imamo više od 33.000 umirovljenika koji rade, piše N1.

Razlika između muškaraca i žena se smanjila: 2013. muškarci su u prosjeku radili 5,2 godine dulje od žena, dok je ta razlika u 2023. smanjena na 4,3 godine, zahvaljujući povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada. Trajanje radnog vijeka znatno varira među državama članicama.

Najdulji radni vijek imaju stanovnici Nizozemske (43,7 godina), Švedske (43,1 godina) i Danske (41,3 godina). Na drugom kraju ljestvice nalaze se Rumunjska (32,2 godine), Italija (32,9 godina) i Hrvatska (34,0 godine), uz Grčku (34,2 godine) i Bugarsku (34,5 godina). Hrvatska tako spada među zemlje gdje se radi kraće od prosjeka, što dugoročno može predstavljati izazov za održivost mirovinskog sustava.

U gotovo svim zemljama muškarci su i dalje očekivano dulje na tržištu rada od žena, no razlike variraju. U Litvi i Estoniji žene čak imaju nešto dulje očekivano trajanje radnog vijeka nego muškarci. S druge strane, u Italiji je razlika među spolovima najveća – muškarci rade u prosjeku 8,9 godina dulje od žena, dok su u Rumunjskoj, Grčkoj i Malti razlike oko sedam godina.

U 10 godina poraslo trajanje radnog vijeka

U Hrvatskoj muškarci očekivano rade 35,4 godine, a žene 32,6 godina, što je ispod europskog prosjeka za oba spola. Muškarci najdulje rade u Nizozemskoj (45,7 godina), Švedskoj (44,1 godina) i Danskoj (42,8 godina), dok najkraće trajanje radnog vijeka bilježe u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj (oko 35,5 godina). Žene najdulje ostaju na tržištu rada u Švedskoj (41,9 godina), Nizozemskoj i Estoniji (po 41,5 godina), dok u Italiji i Rumunjskoj žene rade manje od 30 godina.

Između 2013. i 2023. očekivano trajanje radnog vijeka poraslo je u svim članicama EU-a, osim u Rumunjskoj, gdje je zabilježen blagi pad. Najveći rast bilježe Mađarska (6,2 godine), Malta (5,3 godine) i Irska (4,4 godine). U većini zemalja, trajanje radnog vijeka više je raslo kod žena nego kod muškaraca, što pokazuje trend većeg uključivanja žena na tržište rada. Posebno se ističe Malta, gdje su žene produžile radni vijek za čak 8,9 godina.

Objava RAST TRAJANJA RADNOG VIJEKA Hrvati među onima koji rade najkraće pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska ima sve više radnika starijih od 60 godina. Trenutačno ih je oko 147.000, od kojih je više od 36.000 starije od 65 godina. Prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a brojka je u odnosu na prošlo godinu skočila za 10.000. Stariji radnici najtraženiji su kao stručnjaci, ali i u još četiri važne djelatnosti.

Stanovništvo je sve starije, a u mirovinu idemo sve kasnije, pri čemu se granica za žene pomiče svake godine za po tri mjeseca. Posljedično tomu imamo i sve više starijih radnika. U Hrvatskoj je zaposleno 36.483 osoba starijih od 65 godina, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje za veljaču ove godine.

Broj starijih radnika u strelovitom porastu

Čak 110.548 zaposlenih u dobi je od 60 do 64 godine, a u dobi od 55 do 59 godina imamo 176.467 radnika. Ukupan broj zaposlenih u veljači bio je 1.709,185, pri čemu su najbrojnije dobne skupine mlađih radnika, odnosno u 30-im, 40-im i ranim 50-im godinama. Najbrojnija dobna populacija zaposlenih je između 40 i 44 godine, njih 238.682. Zanimljiv je podatak i da u Hrvatskoj radi 16.565 djece i mladih u dobi od 15 do 19 godina, piše Mirovina.hr.

Starijih od 60 godina na tržištu rada je ukupno 147.031, a s onima starijima od 55 ta se brojka penje na 323.498, što čini gotovo petinu svih zaposlenih. S obzirom na uvjete za mirovinu, zanimljivo je da više od 36.000 građana starijih od 65 godina i dalje radi.

Među njima je i dio onih koji rade do polovine radnog vremena u mirovini. Međutim, među umirovljenicima koji rade su i oni mlađi od 65 godina, a koji su primjerice u relativno friškoj prijevremenoj ili pak obiteljskoj mirovini. Isto tako, i žene mogu u mirovinu još uvijek prije navršenih 65 godina života.

Broj starijih radnika neprestano se povećava. Tako smo sredinom prošle godine imali oko 138.000 zaposlenih starijih od 60 godina, a sada ih je za gotovo 10.000 više u manje od godinu dana. Prije točno pet godina Hrvatska je imala 81.307 radnika u dobi između 60 i 64 godine, a 16.290 starijih od 65 godina. Ukupno je to 97.597 radnika starijih od 60, što je za čak 49.434 manje u 2020. nego što ih imamo danas. Pritom je vidljivo da se broj radnika starijih od 65 godina i više nego udvostručio.

Sve je više starijih radnika i među liječnicima

Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da najviše starijih od 65 godina radi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Tako imamo 5.563 stručnjaka u najstarijoj populaciji radnika. Druga najbrojnija branša je ona koja i inače okuplja najviše radnika, a to je trgovina. Naime, u trgovini ukupno radi čak 251.819 zaposlenih, među kojima i više od 5.000 starijih od 65 godina.

Na trećem mjestu među starijim zaposlenicima je prerađivačka industrija s 3.922 radnika starijih od 65 godina. Građevina je četvrta s 3.567 zaposlenih u ovoj dobnoj skupini, dok je na petom mjestu po brojnosti zdravstvena zaštita i socijalna skrb s nešto više od 3.000 zaposlenih radnika od 65 i više godina.

Prema najnovijim podacima iz Atlasa liječništva, Hrvatska ima 16.831 liječnika, od kojih je čak 16 posto njih starije od 60 godina, odnosno 2.741 njih. Na četiri sata pritom radi i 717 liječnika u mirovini. U dobi od 60 do 64 godine je 1.930 liječnika, dok je od 65 godine starije čak 1.527 njih, prenosi N1.

Objava SVE VIŠE STARIJIH RADNIKA Evo gdje najviše rade pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1.69 milijuna zaposlenih, nešto manje nego prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču lani broj zaposlenih porastao za 2.1 posto ili 59.5 tisuće, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, u veljači ove godine u Hrvatskoj je bilo 1.693.752 zaposlene osobe, što je za 229 osoba manje nego u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je porastao za 59.537 ili 2.1 posto.

Prema podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem veljače bilo 207.079 zaposlenih, što je 911 osoba ili 0.4 posto više nego u mjesecu prije. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći za 3.7 posto.

Najveći mjesečni pad u ugostiteljstvu i turizmu

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem veljače ove godine bilo 17.630, pao je na mjesečnoj razini za 0.3 posto, a na godišnjoj za 3.5 posto.

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini pad broja zaposlenih zabilježen u devet djelatnosti, a najosjetniji u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 3.3 posto, na 83.070 osoba. Pad veći od jedan posto bilježe i administrativne i ostale pomoćne djelatnosti, za 1.4 posto, na 57.464 osoba.

Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih osam je krajem veljače ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem siječnja, a postotno je najveći rast zabilježen u rudarstvu i vađenju, za 2.6 posto, na 3838 zaposlenih te u graditeljstvu, za 1.8 posto, na 128.616 zaposlenih.

U dvije djelatnosti broj zaposlenih na mjesečnoj razini nije se mijenjao.

Najveći pad na godišnjoj razini u poslovanju nekretninama

Na godišnjoj razini je najveći pad broja zaposlenih evidentiran u poslovanju nekretninama, za 2.7 posto, na 10.094 osoba te u prerađivačkoj industriji, za 1.5 posto, na 230.955 osoba.

Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je ostalim uslužnim djelatnostima, za 10.5 posto, na 22.005 osoba. Slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb s rastom od 5.6 posto, na 112.723 osoba, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje s rastom od 4.8 posto, na 113.865 osoba, prijevoz i skladištenje s rastom od 4.7 posto, na 83.921 osobom te graditeljstvo s rastom od 3.6 posto.

U trgovini na veliko i malo na kraju veljače je bilo zaposleno 224.757 osoba, što je na mjesečnoj razini pad od 0.1 posto, a na godišnjoj razini rast od 1.4 posto.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem veljače u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 96.313 nezaposlenih osoba, što je za 1028 osoba ili 1.1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 17.3 posto manje nego u veljači lani. Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači je iznosila 5.4 posto, isto kao i u siječnju, pokazuju podaci DZS-a, prenosi Index.hr.

Objava ZAPOSLENOST U HRVATSKOJ Manje zaposlenih u turizmu, ali ukupna godišnja stopa raste pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava OBJAVLJENA ANKETA Nezaposlenih 17 tisuća manje u odnosu na 2023. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava INDUSTRIJA U PADU Pao broj zaposlenih u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.