Neki ljudi biraju svoje omiljeno povijesno doba na temelju svoje osobnosti – ali koje je stvarno bilo najbolje vrijeme za život?

Jasno, teško je definirati koje je povijesno razdoblje bilo najbolje, no čitatelji portala ranker.com misle da oni koji su živjeli u sljedećim razdobljima nisu loše prolazili…

Obećana Amerika

U godinama nakon Drugog svjetskog rata Sjedinjene Države doživjele su nezapamćen gospodarski rast. Odjednom su Amerikanci mogli priuštiti luksuz koji se nekoć smatrao “visokom klasom”, piše punkufer.

Tvornički radnici kupovali su televizore, automobile i vlastite domove, a imali su i veće plaće, više slobodnog vremena te 40-satni radni tjedan koji je postao norma. Većina Amerikanaca također je uživala u plaćenom odmoru.

Početkom Drugoga svjetskog rata u Sjedinjenim Državama bilo je osam velikih trgovačkih centara u predgrađima, no do 1960. bilo ih je 3840.

Ipak, ni u tom razdoblju nisu profitirali svi, mnoge manjine i dalje su ostale marginalizirane…

Bajna Atena

U Ateni su svi muški građani imali jednaka prava i slobode, bez obzira na imovinsko stanje, stupanj obrazovanja ili klasu.

Kao muški građanin Atene, mogli ste se naći na javnom kupanju između oca medicine i oca filozofije, s ocem povijesti u redu da zauzme vaše mjesto kada završite…

Sloboda i mir u Ateni privukli su zajednicu učenjaka, uključujući Aristotela, Platona i Hipokrata, čije su ideje postale kamen temeljac zapadne civilizacije.

Kazalište, književnost, arhitektura i umjetnost napredovali su u gradu. Ni hrana nije bila loša – redovita prehrana uključivala je voće, sir i kruh umočen u vino.

Atenjani su uz sva jela pili vino, ono je bilo drugo najčešće piće nakon vode. S druge strane, u Ateni su tad postojali robovi, a i položaj žene bio je loš – nisu se mogle educirati i očekivalo se da se brinu o kućanstvu.

Talijanska renesansa

Jedno od najboljih vremena u povijesti za život rođeno je iz tragedije. Nakon što je kuga izbrisala više od trećine europskog stanovništva, Italija je doživjela gospodarski, kulturni i umjetnički preporod poznat kao renesansa.

Budući da je toliko ljudi umrlo od kuge, radnici su mogli zahtijevati pravedniji tretman i veće plaće.

Gospodarstvo se oporavilo, a to je omogućilo razvoj umjetnosti i kulture. Bogati bankari i trgovci u talijanskim gradovima državama postali su pokrovitelji umjetnika, pisaca, arhitekata i znanstvenika.

Na primjer, obitelj Medici iz Firence sponzorirala je Michelangela, Rafaela, Donatella, Leonarda da Vincija i Galilea, što im je omogućilo da se usredotoče na znanstvena otkrića i umjetnost.

Ipak, ostalo je tu i mnoštvo loših stvari – iako su se uvjeti neznatno poboljšali, prosječna osoba u renesansnoj Italiji i dalje je bila seljak i jedva se snalazila.

Politička moć ostala je koncentrirana među bogatim trgovcima i trgovačkim cehovima, a robovi i loš položaj žena ostali su dio svakodnevice…

Drevni Egipat

Drevni Egipat bio je daleko ispred svog vremena u znanosti, tehnologiji, arhitekturi i medicini.

Arheolozi i povjesničari vjeruju da su čak i obični ljudi imali pristup obrazovanju, medicinskoj skrbi, sportu i drugim aktivnostima u slobodno vrijeme…

Također su imali pristup tehnologijama koje bi nam mogle zvučati poznato, kao što su olovke, lijekovi za depresiju i druge mentalne bolesti, pasta za zube, društvene igre i šminka.

Egipat je također bio odlično mjesto za ženu jer su se žene i muškarci smatrali jednakima. Žene su gradile karijere svećenika, pisara i liječnika.

No druga strana medalje pokazuje kako je raskošan egipatski način života omogućio robovski rad. Egipatski robovi obično su bili ili kriminalci ili ljudi zarobljeni u borbi.

Dobili su malo milosti od Egipćana, koji su vjerovali da je društvena klasa predodređena, prenosi N1.