U okviru programa Međunarodne znanstveno-umjetničke konferencije „Nova promišljanja o djetinjstvu IV – prema transdisciplinarnom pristupu“ danas je u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena knjiga „Odrastanje u psihosocijalnom prostoru – izazovi i suvremeni trendovi“.

Uvodnu riječ održao je prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Profesorica Mira Klarin i njezine suradnice Slavica Šimić i Maša Atlaga, istaknuo je prorektor, nisu napisale samo udžbenik, nego knjigu koja postavlja pitanja koja se tiču svakoga od nas – jer smo svi nekada bili djeca. Teorija ekoloških sustava, roditeljstvo, vršnjački odnosi, škola, digitalna tehnologija i kultura nisu samo popis poglavlja, nego autobiografija čovječanstva.

– Dragi studenti, ovo je knjiga o vama, o tome kako ste odrasli, tko vas je oblikovao, zašto se osjećate onako kako se osjećate u obitelji, u društvu vršnjaka, u školi, na ekranu. Ako ništa drugo, pročitajte sedmo poglavlje. Znat ćete odakle dolazite. Veselim se ovakvim izdanjima, veselim se konferencijama koje nisu samo prigoda za skupljanje ECTS bodova ili redaka u životopisu, nego pravi susreti ideja i ljudi koji ih nose. Veselim se što naše Sveučilište ima pojedince koji znaju zašto rade ono što rade. Profesorice Klarin, čestitam Vama i svim suradnicama na ovom djelu. A svima ostalima – sretno odrastanje, bez obzira na godine, poručio je.

Pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac rekao je kako knjiga progovara o važnoj temi mentalnog zdravlja djece, mladih i obitelji te je važno da ona dođe do ljudi i da ih doista dotakne.

– Knjiga govori o važnosti okruženja u kojem djeca i mladi odrastaju. Citirali ste Martina Bubera, koji u središte stavlja odnos. Kaže: „U početku bijaše odnos.“ To znači da je odnos temelj svega i da upravo on ostaje ono najvažnije. Ući u odnos s djetetom, kao roditelj, nastavnik ili bilo koja druga važna osoba, najvažnija je stvar. Pitanje je kako ćemo ostvariti pravi odnos s osobama s kojima radimo i živimo. Važno je pokazati da nitko ne može sam i da su nam potrebni podrška, odnos i zajedništvo. Ova monografija, koja se bavi psihosocijalnim prostorom odrastanja, rezultat je dugogodišnje suradnje kolegica i kolega. Ona pokazuje znanstvenu relevantnost, ali i važnost međusobne podrške i suradnje iz koje nastaju ovakvi vrijedni projekti, posebno kada se spoje različite generacije autora, istaknuo je Klanac.

Pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja prof. dr. sc. Katarina Ivon izrazila je ponos izdanjem koje je pokazatelj lijepe suradnje kolegica na Odjelu.

– Ona pokazuje i znanstvenu produktivnost i relevantnost Odjela, ali i povezanost, suradnju i međusobnu podršku u kojoj nastaju najljepši plodovi znanstvene zajednice, posebice kada se spoje različite generacije autorica koje se bave izazovnom temom odrastanja. Privesti kraju pisanje monografije posebno je olakšanje, pisani znanstveni trag, i neponovljiv osjećaj zadovoljstva, stoga autoricama iskreno čestitam, osobito kolegici Klarin, koja je u osmišljavanje monografije uložila mnogo stvaralačke energije, znanstvenog iskustva i ljubavi prema temama s kojima se bavi, rekla je Ivon.

Putem videoveze okupljenima se obratila prof. dr. sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je pohvalila nove perspektive koje knjiga donosi, zatim recenzentica izv. prof. dr. sc. Ivana Moranduzzo te suautorice prof. dr. sc. Slavica Šimić i Maša Atlaga, mag. psych.

Škola se često promatra kao mjesto gdje djeca stječu znanja i vještine. Međutim, škola snažno utječe i na cjelokupni razvoj djece, uključujući njihovo emocionalno stanje i mentalno zdravlje. Ponekad se previše fokusiramo na postignuća i rezultate, a premalo na to kako se dijete osjeća. Djeca danas doživljavaju intenzivan stres, osjećaj pritiska, dosade ili nedostatka motivacije, a nastavnici se s tim svakodnevno susreću. Različiti oblici obrazovanja i školski zahtjevi utječu na kvalitetu dječjeg života i njihovo mentalno zdravlje. Zato škola može biti zaštitni, ali i rizični čimbenik razvoja djece. U svemu tome veliku ulogu imaju i nastavnici kroz svoj odnos prema učenicima, način poučavanja i vlastite osobne karakteristike.

– Digitalne tehnologije danas nisu dodatak životu – one su svakodnevni prostor u kojem djeca i mladi uče, komuniciraju i grade odnose. One mogu pružiti podršku i osjećaj povezanosti, ali istovremeno stvaraju pritisak, nesigurnost i osjećaj usamljenosti. Današnje djetinjstvo postaje prostor stalnog balansiranja između zaštite i povjerenja, postavljanja granica i empatičnog razumijevanja djece i mladih. Digitalne tehnologije same po sebi nisu ni dobre ni loše. Međutim, čak i kada donose izazove, uvijek postoji nešto što može pomoći i liječiti, a to je odnos. Odnos između roditelja i djece, između nastavnika i učenika. Odnos je mjesto sigurnosti, ljubavi i prihvaćanja. Djeci i mladima danas su potrebni odrasli koji su prisutni, autentični i koji znaju voditi. Problem je što se roditelji i nastavnici često boje postaviti granice, a djeci je potreban netko tko će im pružiti okvir, sigurnost i podršku, istaknula je Atlaga.

Na kraju se okupljenima obratila i autorica prof. dr. sc. Mira Klarin, čija je stručna i znanstvena vizija okupila autorice u realizaciji ovog vrijednog djela.

– Razvojna psihologija za mene nikada nije bila samo teorija. Ona je pitanje kako čovjek raste, kako ga oblikuju odnosi i kako, unatoč svim promjenama, ostaju iste temeljne potrebe – potreba za bliskošću, sigurnošću i razumijevanjem. Prostor odrastanja vrlo je složen i osjetljiv, ali i snažan. On ne mora biti savršen, niti je moguće tražiti savršenstvo. Važno je da pruža sigurnost, podršku i ljubav kao temeljne alate potrebne za suočavanje s razvojnim izazovima. Živimo u vremenu velikih pritisaka i očekivanja. Odnosi postaju površniji, a upravo je povezanost ono što nam najviše nedostaje. Čovjek sebe može doživjeti jedino kroz odnos s drugima i zato kao društvo moramo graditi psihosocijalni prostor koji će biti poticajan i osnažujući za razvoj djece i mladih. Na kraju, koliko god teorije razvoja bile složene, ne smijemo zaboraviti da su temelji svakog odrastanja vrlo jednostavni: ljubav, sigurnost i pripadanje, zaključila je Klarin.

Objava SVEUČILIŠTE Predstavljena knjiga „Odrastanje u psihosocijalnom prostoru – izazovi i suvremeni trendovi“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru danas je, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Zadru, predstavljena knjiga „Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća“ autora akademika Anđelka Akrapa.

U monumentalnoj knjizi na preko 800 stranica iznosi se povijesni demografski presjek, prikaz napučenosti i analiza razvoja populacije raznih etničkih i vjerskih zajednica koje su živjele na prostorima današnje Republike Hrvatske od prapovijesnih vremena do suvremenog doba.

– Demografija je izuzetno vrijedna tema koja bi trebala biti u žarištu društva. Konačno se trebamo okrenuti najvažnijim temama za budućnost našeg društva. Povijest neka ostane po strani, a bavimo se ovakvim temama, rekao je u pozdravnoj riječi sveučilišni profesor u mirovini Zlatko Begonja.

Knjiga akademika Akrapa analizira razvoj stanovništva od prapovijesti do najnovijeg vremena, osim demografskih podataka, kvalitetno koristi arheološke, antropološke i etnološke izvore kako bi rekonstruirala naseljenost na tlu Hrvatske. Prve pouzdanije procjene kretanja stanovništva mogu se pratiti od oko 1000. godine, odnosno prije modernih popisa stanovništva. Autor pritom ne ostaje samo na brojkama, nego ih smješta u politički, gospodarski i društveni kontekst kako bismo bolje razumjeli uzroke i posljedice demografskih kretanja, istaknula je prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi.

– Kroz cijelu povijest prostora posebno se ističu destabilizacijski čimbenici poput ratova i migracija. Među prvim velikim poremećajima bila su osmanlijska osvajanja, koja su se snažno negativno odrazila na broj stanovnika. Procjenjuje se da je oko 1500. godine na prostoru Hrvatske živjelo oko milijun stanovnika, dok ih je dvjesto godina kasnije bilo oko 650 tisuća. Ta su zbivanja trajno utjecala i na prostorni raspored stanovništva te naseljavanje novih skupina, čije se posljedice osjećaju i danas. Dok su europske zemlje u tom razdoblju bilježile rast populacije, Hrvatska je prolazila kroz depopulaciju. Velik negativan utjecaj imali su i svjetski ratovi te Domovinski rat, ne samo na broj stanovnika nego i na prostorni raspored i migracijske tokove. Hrvatska je u tim razdobljima izgubila velik broj ljudi, istaknula je.

Važno je spomenuti i migracijske valove uzrokovane gospodarskim razlozima. Krajem 19. stoljeća, zbog gospodarskih teškoća i propasti pojedinih djelatnosti, velik broj Hrvata iseljavao je u prekomorske države. Te su migracije bile selektivne prema spolu jer su uglavnom odlazili muškarci. Slični procesi nastavili su se i u drugoj polovici 20. stoljeća, kada je privremeni rad u inozemstvu za mnoge prerastao u trajno iseljavanje. U novije vrijeme nepovoljna gospodarska kretanja ponovno su potaknula snažan val emigracije, osobito nakon financijske krize 2008. godine, a dodatno se intenzivirao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Procjenjuje se da je Hrvatsku u posljednjim desetljećima napustilo oko 700 tisuća stanovnika.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić pohvalio je višedesetljetna nastojanja Matice hrvatske, koja skrbi o hrvatskom narodu i identitetu, uz ostalo i putem posebnog odjela koji se sustavno bavi demografskim pitanjima. Važnu ulogu pritom imaju i mjesni ogranci poput zadarskoga, istaknuo je, kao i ljudi poput profesora Radomira Jurića koji predano rade na promicanju hrvatske kulture.

– Akademik Anđelko Akrap osobito je angažiran, strpljiv, ustrajan i posvećen. Svoj pristup temelji na podacima i znanstvenoj analizi, ali ih istodobno uspijeva kvalitativno uobličiti u cjelovitu sliku društvenih i gospodarskih procesa. Demografsko pitanje neraskidivo je povezano s egzistencijom, identitetom i budućnošću hrvatskog naroda. Hrvatsku moramo promatrati u cjelini – ne samo kroz Zagreb kao glavni grad, nego i kroz sve krajeve domovine te susjedne zemlje u kojima žive autohtone hrvatske zajednice. Autor ne promatra samo rast ili pad broja stanovnika, nego i strukturu društva, povijesni kontekst i posljedice političkih i gospodarskih promjena kroz stoljeća. Raseljavanje pojedinih krajeva, osobito otoka i brdsko-planinskih područja, znači i gubitak nositelja identiteta te prekid transgeneracijskog kontinuiteta, rekao je rektor Faričić.

Upozorio je kako živimo u razdoblju umjetne inteligencije i sve dublje krize vrijednosti. Mladi sve više borave u virtualnom svijetu, a stvarni ljudski kontakti postaju sve rjeđi.

– Pretjeranim oslanjanjem na digitalne tehnologije riskiramo postati zarobljenici algoritama i konzumerističkog mentaliteta. Ne smijemo upasti u beznađe, ali moramo biti svjesni ozbiljnosti problema. Zato je važno da svatko, počevši od sebe i zajednice u kojoj djeluje, doprinese demografskoj obnovi. Ovakva knjiga predstavlja važan temelj, zalog i dokument bez kojega nije moguće ozbiljno promišljati strateška i zakonska rješenja za budućnost hrvatskog društva, rekao je rektor Faričić.

Knjiga je opremljena brojnim grafikonima i tablicama u boji u kojima se prikazuje kretanje broja stanovnika u pojedinim regijama, kao i na prostoru cijele Hrvatske. Riječ je o kontekstualizaciji i demografskoj analizi broja stanovnika u povijesti hrvatskih zemalja kakva do danas nije objavljena te ova knjiga nudi posve nov putokaz u demografskom izučavanju.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljena knjiga „Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća“ autora akademika Anđelka Akrapa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nedavno je iz tiska u izdanju Neolita izašla knjiga Izabranih pisama Emilea Zole. Knjiga po prvi put na hrvatski jezik donosi izbor i presjek Zoline korespondencije nastale između 1858. i 1902. godine te čitateljima omogućuje uvid u razvoj autorove misli, spisateljske karijere, estetičkih uvjerenja, načina pozicioniranja u književnom polju i društvenog angažmana. Zola je svoja pisma upućivao članovima obitelji, prijateljima (Paul Cézanne, Gustave Flaubert, Alphonse Daudet), kolegama književnicima (Edmond de Goncourt, Joris-Karl Huysmans, Léon Hennique, Stéphane Mallarmé), urednicima (Arsène Houssaye, Georges Charpentier), kazališnim i likovnim umjetnicima (Auguste Rodin, André Antoine) te ona svjedoče i nastanku jednog od najsloženijih književnih projekata modernog doba – ciklusu romana Rougon-Macquartovi – dok ona napisana tijekom afere Dreyfus prikazuju Zolu kao hrabrog i dosljednog javnog intelektualca.

O knjizi i brojnim drugim temama koje ona otvara razgovaramo s priređivačicom i prevoditeljicom prof. dr. sc. Mirnom Sindičić Sabljo. Događaj organiziraju udruge “Punktum” i “Crveni kvadrat”, a razgovor moderira dr. sc. Ana Gospić Županović.

Predstavljanje knjige održat će se 11. svibnja 2026. u Knjigozemskoj s početkom u 19:00!

Objava PREDSTAVLJANJE KNJIGE „Izabrana pisma” Emilea Zole u Knjigozemskoj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Menopauza je tema o kojoj se danas sve više govori. Nova generacija žena koja se susreće s tom važnom životnom promjenom sve glasnije progovara o izazovima i problemima s kojima se suočava tijekom prijelaza. Upravo zato i najnovija knjiga spisateljice Josipe Pavičić, „Mala knjiga o velikoj promjeni – o menopauzi, bez zadrške“, predstavljena danas u zagrebačkom restoranu Botanist, predstavlja važan doprinos toj temi. Ujedno, riječ je o jednom od rijetkih naslova domaćih autorica koji se bavi perimenopauzom i menopauzom. Menopauza nije samo biološka faza u životu svake žene, nego duboka osobna i emocionalna promjena. To je razdoblje u kojem se žene suočavaju s nizom izazova, od fizičkih simptoma do osjećaja gubitka identiteta, nerazumijevanja okoline i unutarnje borbe da ostanu „iste“ jer svijet koji nas okružuje više nego ikada nameće imperativ mladosti kao jedini kriterij ljepote i vrijednosti.

Josipa Pavičić ne piše s distance. Fragmenti njezina vlastitog iskustva daju knjizi relevantnost, ali i toplinu. Knjiga hrabro mijenja zastarjelu društvenu sliku menopauze kao kraja ženstvenosti i nudi radikalan zaokret: umjesto fokusa na ono što nestaje, autorica osvjetljava ono što nastaje. Odvažna i iskrena, kao i uvijek kada govori o važnim temama, bilo da je riječ o karcinomu dojke, narcizmu ili menopauzi, Josipa Pavičić nastoji pomoći drugima da prepoznaju problem, osjećaju se shvaćeno i potraže pomoć. Čitateljice u njezinim riječima mogu prepoznati sebe, što stvara odnos povjerenja koji se ne može naći u klasičnim medicinskim priručnicima. Srce ove knjige duboko je integrirani holistički pristup koji ženu napokon promatra kroz neraskidivu vezu tijela, uma i emocija.

– Ova je knjiga moj direktan spisateljski odgovor na temu koja se predugo ignorirala, kao i odgovor na šutnju i sram koji od davnina prati menopauzu. Knjiga je temeljit i praktičan vodič koji na jednom mjestu sadrži sve što žena treba znati o ovoj promjeni. U ‘Maloj knjizi o velikoj promjeni’ u fokusu je menopauza, a neke crtice mog iskustva u njoj dokaz su autentičnosti, proživljenog, jer mi ljudi nepogrešivo osjećamo razliku između suhoparne teorije i proživljene ‘prakse’. Čitateljice mi vjeruju jer znaju da moje riječi dolaze iz proživljenog, pišem najbolje kada pišem o temama koje sam i sama iskusila na vlastitoj koži, istaknula je autorica knjige, spisateljica Josipa Pavičić koja je na promociji blistala u crvenoj haljini Lexalex Studio.

„Mala knjiga o velikoj promjeni“ spoj je osobnog iskustva, provjerenih informacija te praktičnih uputa i prijedloga koji mogu pomoći i drugim ženama da osnaže svoje tijelo, um i emocije. Glavna je premisa knjige da menopauza kao novo životno razdoblje može postati prilika za razvoj unutarnje snage, zrelosti i autentične povezanosti sa sobom, a ono što se nekad doživljavalo kao gubitak, može se preobraziti u dobitak. I upravo je najveća vrijednost ovog praktičnog vodiča, napisanog na jednostavan i razumljiv način, to što nas podsjeća da svaka promjena, ma koliko izazovna bila, donosi sa sobom i priliku za novi početak. Ali i da je najvažnije shvatiti da se protiv menopauze ne trebamo boriti jer ona je prirodno razdoblje koje traži naše prihvaćanje i suradnju.

Uz autoricu, u urbanoj zelenoj oazi restorana Botanist o knjizi su govorile i stručnjakinje koje su sudjelovale u njezinu nastanku: dr. Sanja Toljan, dr. Ana Jelčić, magistra nutricionizma Sandra Krstev Barać i kineziologinja Vanja Kovačić. Sve se one slažu s tim da je iznimno važno ženama pružiti točne informacije, ali i emocionalnu podršku. Pokazalo se još jedanput da je kombinacija znanja i osobnog iskustva najmoćniji alat, ne samo za razumijevanje promjena s kojima se žene u perimenopauzi i menopauzi susreću, nego i za njihovo prihvaćanje.

– Josipino iskustvo istinski je proživljeno, promišljeno, pretočeno u dar svima vama koje ste na korak od nove životne faze. Ova je knjiga sjajan vodič za putovanje na koje trebate poći dobro opremljene, ali kad otvorite kovčege, vrlo vjerojatno ćete shvatiti da niste ponijele sve što vam treba. Josipa vas upućuje gdje i kako nabaviti poputninu, da vam ništa ne manjka, nego naprotiv, da putujete pune energije, pune ideja i pune zdrave vitalnosti, spremne za drugo poluvrijeme života, rekla je dr. Sanja Toljan, stručnjakinja za bioidentične hormone.

– Ova knjiga ne pruža samo korisne informacije, nego i osjećaj podrške, razumijevanja i ohrabrenja, a pritom donosi i vrlo konkretne savjete koji mogu biti dragocjena podrška u svakodnevici. Dirnulo me je to što Josipa hrabro govori o vlastitu iskustvu, bez uljepšavanja, iskreno i s poštovanjem prema svemu što je prošla. Posebno mi je važno što u središte stavlja brigu o sebi, koja proizlazi iz ljubavi prema sebi, a ne iz mjesta pritiska ili straha, istaknula je ginekologinja dr. Ana Jelčić.

– Ovo je knjiga koju bi svaka žena trebala imati u svojoj biblioteci jer mijenja narativ o menopauzi na pristupačan, a opet stručno potkrijepljen način, smatra magistra nutricionizma Sandra Krstev Barać.

Na promociji su bili i brojni ugledni liječnici: dr. Karolina Bolanča, dr. Damir Danolić, dr. Ana Štanfel, dr. Antonija Puljić, dr. Ivana Sindik, dr. Dragana Gabrić, dr. Luka Marković, dr. Marijana Paljuk Rovčanin. Panel je vodila Doris Pinčić Guberović, a posebnu atmosferu i emotivnu notu događaju dala je poznata harfistica Doris Karamatić. Njezino muziciranje na harfi, instrumentu koji je sinonim za ženstvenost i eleganciju, savršeno je zaokružilo ovu večer posvećenu ženskoj snazi i zdravlju.

Objava JOSIPA PAVIČIĆ Predstavljena knjiga „Mala knjiga o velikoj promjeni – o menopauzi, bez zadrške“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Sveučilištu u Zadru danas je predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige prof. dr. sc. Stephana Sander-Faesa „Urban elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540–1569)“ (Urbane elite Zadra: Dalmacija i Mletački Commonwealth), u kojoj austrijski povjesničar baca novo svjetlo na urbane elite Zadra u razdoblju 1540.–1569., u kontekstu općeg slabljenja moći Mletačke Republike i uspona Španjolskog i Osmanskog Carstva. Autor analizira gospodarske aktivnosti, društvene odnose, materijalnu kulturu i prostorne obrasce u Zadru, tada glavnom gradu mletačke Dalmacije.

Sander-Faes naglašava da je 16. stoljeće dugo bilo zanemareno u historiografiji te da je potrebno preispitati tvrdnje o stagnaciji. Razdoblje prije Ciparskog rata bilo je teško za stanovništvo:

„neprijatelj je stajao pred vratima“, a Venecija je prvenstveno štitila svoje pomorske rute. Analizom više vrsta notarskih isprava, posebno prokura, autor rekonstruira komunikacijske mreže između Zadra, Venecije i drugih jadranskih središta. Uočava se porast komunikacije s Venecijom i pad važnosti drugih odredišta na istočnoj obali Jadrana.

Drugi dio knjige donosi detaljnu analizu kupoprodaje nekretnina u Zadru i njegovoj okolici, pokazujući da je u 1560-ima došlo do gospodarskog oživljavanja, iako nije jasno je li riječ o iznimci. Treći dio uspoređuje plemstvo i neplemićke gradske elite, pokazujući da su potonje imale važnu ulogu u administrativnom i gospodarskom životu.

– U tih nekoliko desetljeća između četrdesetih i sedamdesetih godina 16. stoljeća Zadar doživljava društveni i gospodarski procvat, što ne bismo očekivali u tom za Europu zlosretnom stoljeću, obilježenom ratnim, gospodarskim i svjetonazorskim krizama. Na scenu dolaze nove generacije građana, a Stefan donosi revolucionarni pogled na povijest mletačke države, posebice na istoku Jadrana, pokazujući kako se radi o nekoj vrsti Commonwealtha, u kojem se pokušava uspostaviti transnacionalni i transimperijalni karakter mletačke republike. Venecija vlada gradovima ali oni zadržavaju visok stupanj svoje autonomije, političkih struktura i komunalnih sloboda, istaknuo je na predstavljanju izv. prof. dr. sc. Laris Borić.

Stalna osmanska prijetnja, promjene granica i skupi vojni projekti snažno su utjecali na svakodnevni život tadašnjeg Zadra. Izvještaji mletačkih dužnosnika i bogata zadarska arhivska građa omogućuju „pokretnu sliku“ urbanog života i odnosa dalmatinskih gradova s Mediteranom. Sander-Faes istaknuo je potrebu za daljnjim istraživanjima, osobito odnosa grad–otok–zaleđe, društvene mobilnosti i materijalne kulture.

Sander-Faesova knjiga dubinski proučava povijest mletačkog Zadra. On grad postavlja kao središte presudne važnosti za mletačke trgovačke, pomorske i političke interese na Jadranu. Težište knjige čvrsto počiva na gradu Zadru, njegovim stanovnicima i događajima, pobjedama, porazima ili međunarodnim zbivanjima. Povijesna kontekstualizacija počinje Zadarskim mirom (1358.), kojim je Venecija bila prisiljena prepustiti svoje dalmatinske posjede ugarskom kralju Ludoviku Velikom. Zatim se u potpunosti osvjetljava urbani život Zadra u svim njegovim raznolikim izrazima, dajući djelu snažnu sadržajnu jezgru koja nadilazi opseg sugeriran naslovom. Sustavno proučavanje do sada neobjavljenih dokumenata otvara važne prozore u različite društvene aspekte: svjetovne i crkvene aktere, odnose između Mlečana i domaćih ljudi, obiteljske odnose, prisutnost stranaca, brak, strukture migracija, židovske i hrvatske zajednice, tržište nekretnina, raspodjelu urbanih prostora, obrasce ponašanja dalmatinskog plemstva, obrtnika, seljaka i pastira.

Peto poglavlje drugog izdanja, naslovljeno „Zločin, kazna i nagodbe arbitražom“, potpuno je novo i predstavlja značajan doprinos proučavanju povijesti kriminala u renesansnoj Dalmaciji.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljeno prošireno izdanje knjige Stephana Sander-Faesa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U okviru održavanja Kliofesta 2026. Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru u srijedu, 6. svibnja 2026. godine, u velikoj dvorani Doma hrvatske mladeži, s početkom u 12 sati organizira predstavljanje knjige izv. prof. dr. sc. Valentine Šoštarić „Prijateljstvo u kasnosrednjovjekovnoj dubrovačkoj političkoj misli i svakodnevici“.

Što je zapravo prijateljstvo, kako se uspostavlja, održava te na koji se način obnavlja nakon narušavanja ili prekida, samo su neka od pitanja koja se nalaze u središtu analize ove monografije, posvećene privatnim i institucionalno oblikovanim vezama prijateljstva u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, na razini političke misli, ali i svakodnevnih praksi.

Dok se danas sudjelovanje u odnosima prijateljstva drži preduvjetom osobne sreće i mentalnog zdravlja pojedinca, arhivska vrela upućuju na njegov drukčiji, ali jednako važan značaj u kasnosrednjovjekovnom kontekstu, gdje ono predstavlja važan oblik društvenog umrežavanja na horizontalnoj i vertikalnoj razini. Potvrđuju to i riječi dubrovačkih vijećnika upućene Stjepanu Vukčiću Kosači sredinom 15. stoljeća, prema kojima se u svijetu visoke politike bez majke i oca može biti, no bez prijatelja se ne može živjeti.

Vjerujemo da će razgovor o temama koje monografija otvara biti poticaj za promišljanje i znanstvenu raspravu o odnosima koji su oblikovali političke i društvene strukture u prošlosti, ali i o onima koji i danas ostaju ključni za razumijevanje funkcioniranja zajednica u vremenu obilježenom stalnim nesigurnostima i promjenama.

Knjigu predstavljaju: dr. sc. Mladen Ančić, professor emeritus, dr. sc. Neven Isailović, izv. prof. dr. sc. Anita Bartulović i autorica. Razgovor moderira izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić, pročelnik Odjela za povijest.

Objava SVEUČILIŠTE Predstavljanje knjige „Prijateljstvo u kasnosrednjovjekovnoj dubrovačkoj političkoj misli i svakodnevici“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizira predstavljanje drugog, proširenog izdanja knjige prof. dr. sc. Stephana Sanders-Faesa “Urban elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540–1569)”, u izdanju Viella (Rim).

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljanje knjige “Urban elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540–1569)” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava OTOČNA ČITANKA Na katamaranu Anastazija predstavljena knjiga „Hrvatski otoci – uvod u nesologiju“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sveučilište u Zadru u utorak, 17. ožujka, na katamaranu TP Line-a „Anastazija” u Gradskoj luci Zadar predstavit će knjigu „Hrvatski otoci – uvod u nesologiju”. O knjizi će govoriti urednik dr. sc. Nenad Starc, recenzent prof. dr. sc. Aleksandar Lukić te suautori prof. dr. sc. Anica Čuka i prof. dr. sc. Josip Faričić.

Nesologija ili znanost o otocima učestalo se koristi u otočnoj literaturi od devedesetih godina prošlog stoljeća, a istražuje otok „kao takav” (island in its own terms)
„Geografski gotovo u središtu Europe i lako dohvatljivi s kopna, hrvatski otoci paradoksalno su gotovo u svemu ostajali na margini sredozemnih povijesnih tokova. Naizgled paradoksalno, preblizu su da bi bili uočeni kao nešto posebno. Prečesto ih se smatra tek izdancima kopna što je očito i u znanosti i u razvojnoj politici čiji nositelji redovno postavljaju cilj otok = kopno i predlažu i provode deinsularizaciju.

Mnogo toga se na hrvatskim otocima opažalo kao drugačije, svašta osim njih samih tako da su i danas, uz još uvijek rijetke iznimke, tek lokus znanstvenih istraživanja. Preuzetno zamišljena kao uvod u nesologiju, ova knjiga pokušava to prevladati”, navodi Starc.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Predstavljanje knjige „Hrvatski otoci – uvod u nesologiju“ na katamaranu Anastazija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Za vrijeme Druge austrijske uprave u gradu Zadru, uz dopuštenje carskog Beča te u dogovoru crkvenih i civilnih vlasti, otvoreno je Bogoslovno sjemenište s prvim sustavnim teološkim obrazovanjem u Dalmaciji, pod nazivom Centralno bogoslovno sjemenište.

Bogoslovija se sastojala od odgojnog zavoda – sjemeništa i teologije, koja je djelovala pod nazivom Centralna visoka bogoslovna škola. U tom je razdoblju školovanje pohađalo ukupno 1760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije. Četverogodišnji studij teologije, planom i programom izjednačen s tadašnjim austrijskim fakultetima, izvodili su odabrani i stručni profesori, od kojih su mnogi kasnije postali biskupi i nadbiskupi. Cilj Zavoda bio je u cijelosti pripremiti bogoslove – pitomce za buduće pastoralno djelovanje, a iz njega su potekli nositelji brojnih crkvenih i društvenih događanja u povijesnim mijenama 19. i početka 20. stoljeća.

Iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru potekao je velik broj važnih protagonista Ilirskog pokreta, a potom i Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji su dali snažan doprinos oblikovanju hrvatskog identiteta. Među istaknutijim imenima studenata nalaze se Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi.

Osim političkog djelovanja, bivši studenti ostavili su trag i u znanstvenom, kulturnom, društvenom i umjetničkom životu Dalmacije, bilo u svećeničkom ili laičkom pozivu. U teškim društveno-političkim okolnostima 20. stoljeća, pojedinci su svoju vjernost svećeničkom pozivu posvjedočili i mučeništvom. Rad u kratkim crtama donosi njihove biografije, prijepise Kataloga studenata po generacijama te najznačajnije događaje koji su obilježili njihov rast u bogosloviji, kao i prikaz drugih uvaženih osoba 19. stoljeća s kojima je ova institucija surađivala.

Prvi dio knjige iznosi razloge osnivanja institucije, popise odgojitelja, zanimljivosti iz odgojnog procesa te opis odgojne i formacijske strukture pitomaca na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi, s posebnim naglaskom na teološke katedre i profesore. U tom se dijelu zasebno obrađuje društveno-politički kontekst rasta i odgoja pitomaca, sve do prestanka rada same institucije.

Drugi dio knjige donosi popise studenata po generacijama od 1826. do 1921. godine, uz osnovne napomene, a temelji se na Imenicima studenata koji se čuvaju u Nadbiskupskim arhivima u Zadru i Splitu.

Centralno bogoslovno sjemenište preseljeno je 1921. godine u Split, no njegova važnost tijekom „zadarskog razdoblja“ ostaje trajnim predmetom istraživanja, osobito u kontekstu doprinosa crkvenoj i nacionalnoj povijesti 19. i 20. stoljeća, stoji na stranici DAZD.hr

Objava U SJEMENIŠTVU ZMAJEVIĆ Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Sorića pojavila se prvi puta na Antena Zadar.