1. Knjiga “Alojzije Viktor Stepinac – Pisma iz zatočeništva u Krašiću” će biti predstavljena u srijedu, 23. rujna, s početkom u 19,30 sati, u velikoj dvorani župnog centra sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru.

O knjizi će govoriti don Igor Ikić, dr. sc. Luka Knez i autor knjige, dr. sc. Juraj Batelja.

2. Proslava blagdana sv. Franje Asiškog u Godini sv. Franje Asiškog u Zadru

Ususret proslavi blagdana sv. Frane u Godini sv. Franje Asiškog, u petak, 25. rujna, u crkvi sv. Frane u Zadru počinje Devetnica o različitim temama koje opisuju život sv. Franje. Prvih osam dana Devetnice pobožnost počinje u 18,30 sati, potom je misa u 19 sati. Zadnjeg, devetog dana, susret počinje u 19 sati.

Svakog dana Devetnice, nakon mise će se častiti relikvija jednog franjevačkog sveca.

Teme po danima i predvoditelji slavlja su sljedeći:

U petak, 25. rujna, o temi „Franjo – čovjek Kristom osvojen; Gospodine, što želiš da učinim?” govori fra Leopold Mičić. Nakon mise je čašćenje relikvije sv. Ante Padovanskog.

U subotu, 26. rujna, o temi „Franjo – siromašan da bi bio slobodan; Ništa moje, sve njegovo” govori fra Andrija Bilokapić. Čašćenje relikvije sv. Klare.

U nedjelju, 27. rujna, o temi „Franjo – čovjek Evanđelja; Živjeti Evanđelje, a ne samo govoriti o njemu” govori fra Leopold Mičić. Čašćenje relikvije bl. Jakova Zadranina.

U ponedjeljak, 28. rujna, o temi „Franjo – brat među braćom; Gospodin mi je dao braću” govori fra Rozo Brkić. Čašćenje relikvije sv. Bernardina Sijenskog.

U utorak, 29. rujna, o temi „Franjo – čovjek milosrđa susreće Krista u najmanjima; U najmanjima susresti Krista” govori fra Rozo Brkić. Čašćenje relikvije Jakova Markijskog.

U srijedu, 30. rujna, o temi „Franjo – čovjek mira; Gospodine, učini me oruđem svoga mira” govori fra Tomislav Šanko, kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima. Čašćenje relikvije sv. Jeronima.

U četvrtak, 1. listopada, o temi „Franjo – Kristov čovjek pod križem; Da upoznam Krista i snagu njegova križa” govori fra Siniša Balajić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Split. Čašćenje relikvije sv. Ivana Kapistrana.

Nakon mise, u 20 sati je predavanje „Sveti Franjo i Zadar” fra Stipe Nosića, gvardijana samostana sv. Frane u Zadru.

U petak, 2. listopada, o temi „Franjo – savršena radost; U svemu zahvaljivati”, govori fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM- Mostar. Čašćenje relikvije sv. Bonaventure.

Na uočnicu blagdana, u subotu, 3. listopada, u 19 sati, Obred preminuća sv. Oca Franje predvodi o. Jeronim Adam Marin, opat Slavenske benediktinske kongregacije. Toga zadnjeg dana Devetnice je tema „Franjo i smrt – „Dobro mi došla, sestrice smrti; Gospodine, neka mi smrt bude prijelaz k Tebi”. To slavlje će ujedno biti susret crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije. Nakon mise je čašćenje relikvije sv. Franje Asiškog.

Proslava blagdana sv. Franje Asiškog u crkvi sv. Frane u Zadru, 4. listopada – Procesija s moćima franjevačkih svetaca kroz Zadar

Na blagdan sv. Franje Asiškog u nedjelju, 4. listopada, svečano misno slavlje u 19 sati u crkvi sv. Frane u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Proslava započinje u 18 sati procesijom s moćima franjevačkih svetaca od crkve Presvetog Srca Isusova na Voštarnici do crkve sv. Frane. To je prvi put da se na takav način obilježava blagdan sv. Frane u Zadru i da se u Zadru održava procesija s moćima franjevačkih svetaca.

Na blagdan su mise u crkvi sv. Frane još u 8,30 sati, koju predvodi fra Pavle Ivić, a misu u 10 sati predvodi fra Ivica Jagodić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda – Zagreb.

Objava BOGAT PROGRAM Devetnica sv. Frani donosi prvu procesiju s relikvijama od Voštarnice do sv. Frane pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dan posvećenog života koji je okupio redovnice i redovnike djelatne u Zadarskoj nadbiskupiji, proslavljen je u nedjelju, 1. veljače, svečanim misnim slavljem koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Misa je počela blagoslovom svijeća i procesijom sa svijećama nadbiskupa, svećenika i puka oko crkve sv. Šime.

Na uočnicu blagdana Svijećnice, na koji se naviješta kako su Marija i Josip došli prikazati Isusa u hramu i kako je tada Šimun u Isusu prepoznao Mesiju, nadbiskup je istaknuo da tu misu slavimo u crkvi u kojoj se nalazi tijelo sv. Šimuna, u duhu „njegovanja vjere, strpljivog iščekivanja i susreta s Bogom, kako bismo u ozračju molitve i duhovne budnosti promislili o otajstvu života, vjere, poziva i posvećenja.

Starac Šimun je „cijeloga života strpljivo čekao Spasitelja, osluškivao glas Duha Svetoga i ostao vjeran Božjem obećanju, sve do trenutka kada je u Djetetu Isusu ugledao Spasitelja svijeta, Svjetlost na prosvjetljenje naroda“, istaknuo je mons. Zgrablić. Rekao je da nam primjer sv. Šimuna pokazuje kako „Božja veličina čovjeka ne leži u brojnosti, u društvenom položaju ili ljudskim uspjesima, nego u poniznom, strpljivom i vjernom srcu koje se prepušta vodstvu Duha Svetoga i koje zna prepoznati Boga u jednostavnom, malenom i otajstvenom“.

„U  svetom trenutku susreta u jeruzalemskom Hramu, dok starac Šimun u svoje naručje prima Dijete Isusa, otkriva se dubina njegove vjere, očituje se njegova otvorenost djelovanju Duha Svetoga, dolazi do izražaja njegova nutarnja sloboda i njegova spremnost da Božje djelovanje prepozna i prihvati i onda kada dolazi u obliku koji ne odgovara ljudskim očekivanjima – malom djetetu. To nas poziva da i mi budemo ljudi budna srca, otvoreni poticajima Duha Svetoga, sposobni vidjeti Božje djelovanje u svakodnevici“, potaknuo je nadbiskup.

U kontekstu Dana posvećenog života i pročitane Božje riječi po apostolu Pavlu: „Gledajte, braćo i sestre, sebe – pozvane!“ (1 Kor 1,26), nadbiskup je rekao da je to osoban poziv svakome da zastane, uđe u tišinu vlastitog srca te prije nego govori o drugima i prosuđuje Crkvu i svijet, „pogleda najprije sebe u svjetlu Božjeg poziva, Božje milosti i veličine čovjeka u Božjim očima“.

„Pavlovo ‘Gledajte’ nije prostorno gledanje okom ili promatranje okoline, nego duboko gledanje srcem koje uključuje našu osobnost, sjećanje na vlastite početke, na vlastitu krhkost, slabosti i ograničenja, ali istodobno i na Božju dobrotu, strpljivost i ljubav koja nas je pozvala upravo takve kakvi jesmo“, rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da „Bog nije čekao da postanemo dobri, pametni ili mudri, kako bi nas izabrao, nego nas je pozvao u našoj ograničenosti, slabosti, nesavršenosti i u našoj ljudskoj ranjivosti“.

„Zato nas Pavao poziva da ne gledamo svoja postignuća, svoje uspjehe ili svoje vještine, svoje znanje, nego nas podsjeća da kršćanski identitet ne započinje onim što činimo, nego onim što smo od Boga primili – jer Božji poziv dolazi prije našeg djelovanja, Božja milost nas susreće prije naših zasluga, a Božja ljubav nas dotiče prije našeg odgovora“, poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši na riječi svetog Ivana: „Prvi nas je ljubio“ (1 Iv 4, 19) i kad nam prenosi Isusove riječi: „Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas“ (Iv 15, 16).

Apostol Pavao „vrlo realno podsjeća da među pozvanima nema mnogo mudrih, snažnih ili plemenitih po ljudskim mjerilima (usp. 1 Kor 26), kao da želi s naših lica skinuti maske savršenosti, svetosti, samodostatnosti, važnosti ili duhovne nadmoći, kako bismo pred Bogom ostali u istini – kao ljudi potrebni Božje pomoći, slabi, grešni, potrebni spasenja, ali istodobno oni koje On bezuvjetno ljubi, koje je za sebe izabrao i pozvao“, rekao je nadbiskup. Zato su te Pavlove riječi „duboko egzistencijalna istina koja želi preobraziti način na koji gledamo sebe, Boga i vlastiti život“.

Ako Pavao kaže da je od Boga da mi jesmo u Isusu, „tada je temelj našeg identiteta izvan nas samih. Nismo sami sebi ishodište, nismo projekt koji se gradi vlastitim umijećem i snagama, niti zbroj uspjeha, padova ili duhovnih rezultata. Mi smo Božji dar. Postojimo jer nas je Bog pozvao u život. To znači da kršćanski život ne započinje naporom, nego prihvaćanjem Božje milosti; ne dokazivanjem, nego povjerenjem; ne samoizgradnjom, nego predanjem“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da „Krist nije dodatak našem životu, duhovna nadogradnja ili pomoć u kriznim trenucima, nego sadržaj svega što jesmo i što nam nedostaje. U njemu Bog odgovara na našu najdublju glad za smislom i životom“.

Nadbiskup je razmatrao Pavlovu riječ: „Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali“ (1 Kor 1 ,30-31).

Pavao kaže da je Krist „naša mudrost“. To nije „intelektualna nadmoć ili pamet po ljudskim kriterijima, nego mudrost koja zna smisao života, koja vidi dalje od prolaznog, prepoznaje križ i žrtvu kao put života. Kad smo rastrgani, kad ne znamo kojim putem krenuti, kad nam se život čini nelogičan, Krist ostaje Božja mudrost koja nas nosi, čak i onda kad mi ne razumijemo“, ohrabrio je mons. Zgrablić.

Kad Pavao kaže da je Krist „naša pravednost“, „oslobađa nas tereta stalnog opravdavanja samih sebe: pred drugima, Bogom, čak i pred vlastitom savješću. Pravednost više nije nešto što moramo zaslužiti ili dokazati, nego dar koji nam Bog daruje. Bog nas u Kristu prihvaća i prije nego se obratimo, ljubi nas i prije nego se kajemo i mijenjamo“, rekao je nadbiskup.

Pavlova riječ da je Krist „naše posvećenje“, znači da „svetost nije savršenstvo bez pukotina, nego život koji se stalno iznova prepušta Bogu. To je put u kojem naši padovi ne znače kraj, nego priliku da se još dublje oslonimo na Njega. Posvećenje nije bijeg od vlastite slabosti, nego dopuštanje da Bog upravo tu slabost preobražava“, poručio je predvoditelj slavlja.

Krist je „naše otkupljenje“ znači da „On ne briše samo krivnju, nego razbija okove prošlosti, oslobađa od straha, srama i tereta koji nas vežu. Ondje gdje mi vidimo nepovratne pogreške, Bog vidi mjesto svoga zahvata. Otkupljenje znači da ništa u našem životu nije izgubljeno, ako sve predamo Kristu“, poručio je mons. Zgrablić.

Pavlov zaključak „Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali“ je snažna poruka slobode. „Jedino čime se možemo ‘ponositi’ je da pripadamo Kristu. Ne možemo se ponositi sobom, nego Kristom. Ne možemo se hvaliti i ponositi svojim djelima, nego Božjom, Kristovom milošću. Upravo u tom poniznom, ali radosnom ‘hvalisanju’ Gospodinom, kršćanin pronalazi mir, jer više ne mora biti izvor vlastite vrijednosti. Nosi ga snaga spoznaje da ga Bog ljubi, poziva i po Kristu otkupljuje u sili Duha Svetoga“, rekao je mons. Zgrablić.

Poželio je da nas svijeća nošena u procesiji podsjeti na Krista koji je Svjetlo našeg života i kako se „svjetlo ne čuva skrivajući ga, nego goreći, darujući se i izgarajući iz ljubavi – jer vjera se čuva življenjem, a ljubav raste žrtvom“.

„Neka nas starac Šimun nauči strpljivosti vjere, a sveti Pavao nauči gledati srcem, kako bismo ga s tim svjetlom vjere ponijeli u svoje domove, u Crkvu, svijet i u svaku tamu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Za vrijeme mise, redovnice i redovnici obnovili su svoje redovničke zavjete. Nadbiskup je zahvalio redovništvu na svemu što čine i žive na slavu Boga, na daru njihovog života u služenju za dobro ljudi i Crkve.

Na kraju mise, žene iz novoosnovanog Sestrinstva Gospe Varoške djelatne u svetištu sv. Šime izrekle su molitvu pristupanja u to novo sestrinstvo pred prisutnim vjernicima i nadbiskupom Zgrablićem koji je zaključno blagoslovio njihovo pristupanje Gospinom sestrinstvu, javlja Zadarska nadbiskupija.

Objava BLAGOSLOV SVIJEĆA I PROCESIJA Novoosnovano “Sestrinstvo Gospe Varoške” pristupile Gospodinovu sestrinstvu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Marijanska procesija za život u čast Bezgrešnom Srcu Marijinom u organizaciji zadarske podružnice inicijative ’40 dana za život’ održana je u srijedu, 25. rujna, od Opće bolnice Zadar do crkve sv. Šime u Zadru.

Tom procesijom označen je početak jesenske molitvene kampanje za život. Okupljanje sudionika počelo je kod Opće bolnice Zadar, na mjestu gdje se moli krunica za nerođene tijekom jesenske i korizmene kampanje molitve za život, svakog dana od 6 do 18 sati. Tijekom procesije molila su se slavna otajstva krunice i pjevala pjesma Gospi u čast. Adrian Milin, salezijanski animator, na početku procesije nosio je Gospin kip Ružo otajstvena.

Nakon procesije, misno slavlje u crkvi sv. Šime predvodio je don Marko Majić Mazul, župni vikar u župi Gospe Loretske koji je vodio i procesiju. Suslavio je don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime…

„Svako Božje stvorenje u sebi duboko ima nešto od Stvoritelja, upravo ono Božje. To Božje što čovjek nosi je da je stvoren za dobro i da čini dobro. Taj pečat Stvoritelja u dubini čovjekovog bića je neizbrisiv. To znači da postoji slabost. Ne postoji prepreka koja može spriječiti Božje milosrđe, koja može spriječiti Stvoritelja da pokrene taj pečat, ukoliko mu čovjek povjeruje“, poručio je don Marko, rekavši da se tim susretom, procesijom i misnim slavljem, proslavlja život, proslavlja se Duha Svetoga koji je dao život.

„Molimo za sve kojima je oduzeto pravo na život, kojima je tijekom njihovog života nešto oduzeto, nešto im je zapriječeno. Svatko tko moli i tko prima molitvu, u stanju je da može činiti dobro i primiti dobro. Bog je toliko neizmjerno dobar da može ponovno pokrenuti i uvijek čini dobro, u nama i u svima za koje molimo – upravo zato što je pečat Oca Stvoritelja neizbrisiv. Božja ljubav je neizbrisiva“, ohrabrio je don Marko, potaknuvši da u životu ne radimo male stvari za Boga.

Govorio je i o veličini motiva da čovjek nešto čini i da se na određeni način ponaša. Osobu mogu pokrenuti različiti sadržaji u životu; ambicija može biti da treba dobiti neki novac, ostvariti nešto, nalaziti se s nekom osobom, neki hobi. „Ali, koji je motiv da me Bog pokrene baš za one najveće stvari koje posežu u dubinu čovjekovog bića, gdje je posegnuo sâm Gospodin? Ukoliko za to postoji veliki motiv, prvi korak prema silasku u svoje dubine, kako bismo Bogu otvorili mjesta, kako bi Bog kroz nas mogao krenuti prema nekim drugim dubinama, nekih drugih osoba – prvi korak je shvatiti da je svaki grijeh ozbiljan. Grijeh nije šala. Svaki grijeh, i najmanji, može otvoriti put prema drugome ili prema većem grijehu. Grijesi su ozbiljna stvar. Koliko to budemo ozbiljno shvatili u našim životima, ali ne u strahu, skrupuloznosti, nego u radosti, u shvaćanju da smo slaba bića, da ćemo padati; no opet, ne otići u površnost, da ne budemo ozbiljni u odnosu na grijeh. S grijehom trebamo biti ozbiljni, a onda će Bog biti milosrdan, pravedan i dobar. I onda će i kroz nas moći činiti velika djela. Koliko živim krepostan život, život bez grijeha, toliko Bog ima mjesta u mom srcu“, istaknuo je don Marko.

Prema navještenom ulomku Evanđelja po Luki, Isus je sazvao Dvanaestoricu i dao im moć i vlast nad svim zlodusima. „Isus ih lišava svega nepotrebnoga kako bi mogli živjeti krepostan život. Neka maknu od sebe sve što bi ih moglo dovesti u egoizam, oholost, u to da gledaju svoje ja, gdje će se dovesti u prigodu za grijeh“, rekao je don Marko, potaknuvši da se pitamo što mi to u mom srcu odvraća pažnju da moja najveća ambicija bude Bog. Možda su to neke banalne, svakodnevne stvari. Najveća ambicija treba biti Bog, istaknuo je Mazul.

Za razliku od toga kada vjernik kaže da Boga stavlja na prvo mjesto, don Marko je potaknuo na pomisao da nam Bog ne zauzima neko, pa i prvo mjesto u životu, nego da Bog sâm postane cijela ljestvica. „Jer, ako je Bog na prvom mjestu, pitanje je, na prvom mjestu koje ljestvice, koji je to kriterij? Po kojem kriteriju ću Boga staviti tu, nekoga drugoga tu? Jesam li ja kriterij? Ako Boga stavimo na prvo mjesto, odnosno, ako Bog bude ljestvica, ne mogu na tu ljestvicu stavljati nešto što nema veze s Bogom. Na Božjoj ljestvici sve mora imati veze s Bogom. Na Božju ljestvicu možemo staviti samo Božje. Kad tako budemo slagali stvari u svom životu, da sve bude s razlogom za Boga, da njega častimo, proslavljamo, hvalimo, usprkos našim slabostima i grijesima, tada ćemo doći do pobjede. Pobjeda je osigurana zato što je Bog uskrsnuo. Zato što se nije zaustavio na Kalvariji, gdje je borba. Ali, Bog je pobijedio, Bog je otišao iznad toga“, poručio je don Marko, ohrabrivši: „Dok molimo jedni za druge, dok slavimo život, budimo radosni, jer Đavao se boji radosnih ljudi, kaže sv. Ivan Bosco. Jer radostan čovjek zna da je Bog pobijedio!“.

Na kraju mise, don Damir je pohvalio povećani broj sudionika procesije za život, u odnosu na prošlu godinu. Rekao je da smo, prema riječima sâmog Isusa, pozvani biti poput djeteta, jer dijete ima čisto i nevino srce, neokaljano grijesima, za razliku od odraslog čovjeka koji tijekom života postaje i zao. Šehić je upozorio na postojanje zakona koji ugrožavaju život od začeća, ohrabrivši da se ne bojimo javno ukazivati da i u Hrvatskoj postoje zakoni koji legaliziraju ubojstvo djeteta. Rekavši da smo pozvani graditi humanije društvo zaštitom života od začeća i za to senzibilizirati javnost, don Damir je potaknuo na molitvu za roditelje i obitelji, da sva začeta djeca budu i rođena. Pozvao je da se utječemo i zagovoru sv. Šime čije se zadarsko svetište promiče kao svetište života. (Ines Grbić/Zadarska županija)

Objava ZADAR Održana Marijanska procesija za život… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nedjelju 5. svibnja, Jakov Zadranin (oko 1400. – 1496.), prvi će put kao blaženik proći ulicama svoga grada. Toga dana franjevci Bitetta doći će u Zadar s moćima blaženika, onim istima s kojima svake godine svečano čine tradicionalnu procesiju u svom gradu.

Poslije Svete mise, koju će u Crkvi Svetog Frane u 16 sati predvoditi nadbiskup Zgrablić, procesija će s moćima blaženika ići: trgom Svetog Frane, ulicom Zadarskog mira 1358., ulicom Božidara Petranovića, Bedemima zadarskih pobuna, ulicom obitelji Stratico, trgom Petra Zoranića, poljanom Šime Budinića, ulicom Elizabete Kotromanić, i Širokom ulicom, do Katedrale.

U procesiji će biti nošen i Zadarski procesijski križ koji je, nakon što je ukraden i gotovo 50 godina izbivao iz Zadra, iz Italije prošle godine vraćen franjevcima.

Križ je franjevcima darovala kraljica Elizabeta Kotromanić u prigodi potpisivanja Zadarskog mira, 18. veljače 1358. u sakristiji franjevačke crkve. Taj mir trajao je 50 godina, pa je križ u funkciji njegova obilježavanja svake godine u procesiji nošen zadarskim ulicama, sve dok 1409. Zadar nije opet potpao pod Veneciju, pa su Mlečani takvu procesiju zabranili. Blaženi Jakov u djetinjoj dobi zasigurno je više puta sudjelovao u toj procesiji.

Ovogodišnja procesija zaustavit će kratko, uz molitvenu stanku, na Bedemima zadarskih pobuna u blizini Crkve Sv. Marije u Luci, u kojoj je Jakov kršten.

U procesiji će biti nošeni i stari barjaci samostana Svetog Frane, a više udruga sudjelovat će u procesiji sa svojim barjacima, kao i članovi folklornih društava i pojedinci u narodnim nošnjama. (Ines Grbić)

Objava FRANJEVCI BITETTA DOLAZE U ZADAR S MOĆIMA BLAŽENIKA Jakov Zadranin prvi će put kao blaženik proći ulicama svoga grada pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava GALERIJA Svečano obilježena obljetnica mirovnog sporazuma “Zadarski mir” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

I ove godine Novigrađani su po starinski, štujući dugu tradiciju, svečano proslavili blagdan Gospe od sedam žalosti velikom procesijom s Gospinim likom po mjestu.

Ova se lijepa svečanost obilježava svake godine u treću nedjelju u rujnu, a tako je bilo i ovaj put.

Objava VJERNI TRADICIJI Novigrađani proslavili blagdan Gospe od sedam žalosti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na svetkovinu Tijelova, u četvrtak, 8. lipnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 19,00 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise u katedrali, nadbiskup Zgrablić predvodi tijelovsku procesiju središtem Zadra, od katedrale, Širokom ulicom do crkve sv. Šime, u kojoj će vjernicima podijeliti blagoslov s Presvetim oltarskim sakramentom kojega će nositi za vrijeme procesije.

U proslavi svetkovine Tijelova u katedrali tradicionalno sudjeluju svećenici i puk iz zadarskih gradskih župa.

Objava Na Tijelovo misa u katedrali u 19 sati, nakon mise procesija od katedrale do crkve sv. Šime pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Blagdan Gospe od Zečeva – 15. 05. 2023.

Kraljevski grad Nin središnje je marijansko svetište Zadarske nadbiskupije i jedno od najstarijih Gospinih svetišta u Hrvatskoj. Svetkovina se slavi već 505 godina.

Svake se godine početkom svibnja na otočiću Zečevo okuplja veliki broj hodočasnika obilježavajući godišnjicu ukazanja Blažene Gospe 5. svibnja 1516. godine. Na temelju čudesa, i iskaza svjedoka, od strane mijesne crkvene vlasti, ondašnje Ninske biskupije 1517. godine ustanovljen je blagdan Gospe od Zečeva . Grad Nin je tada postao marijansko svetište u kojem se svake godine u svibnju okuplja veliki broj hodočasnika.

Zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva se slavi u ponedjeljak pred Blagdan Uzašašća, a ove godine se zavjetna svetkovina Gospe od Zečeva slavi 15. svibnja.

Dani Gospe od Zečeva Nin, 2023.

Nedjelja, 14. svibnja 2023.

18:00 sati – Sveta misa (procesija)

Ponedjeljak, 15. svibnja 2023.

Zavjetna Svetkovina Gospe od Zečeva

Svete mise u 6:00, 7:30, 9:00 sati

11:00 sati – svečana Sveta misa (procesija)

predvodi fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

18:00 sati – svečana Sveta misa (procesija)

Predvodi mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup

Četvrtak, 18. svibnja 2023.

18:00 sati Sveta misa (procesija)

Prilika za svetu ispovijed tijekom jutarnjih i popodnevnih sati.

Poslije misnog slavlja započinje svečani ophod vjernika ulicama grada Nina koje su blagdanski uređene. Vjernici pritom nose kip čudotvorne Gospe od Zečeva pjevajući himnu Dobra Majko sa Zečeva te druge pjesme posvećene Djevici Mariji. Čudotvorno Ukazanje Gospe od Zečeva obilježava se tri put tijekom godine: 5. svibnja, na zavjetni blagdan i 5. kolovoza.

Gospe od Zečeva moli za nas!

Objava Dani Gospe od Zečeva u kraljevskom gradu Ninu, svetkovina se slavi već 505 godina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.