Na štrajk u četiri dalmatinske županije odazvalo se 10 posto manje zaposlenih nego u prvome štrajku, izvijestio je danas na konferenciji za novinare državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Stipe Mamić.

“Odaziv na štrajk bio je nešto manji, znači otprilike desetak ili nešto više posto. Od ukupno 313 ustanova s 18.387 zaposlenih, štrajku se odazvala 4723 zaposlenika. Znači, ne kako se jučer u medijima spominjalo oko 6 tisuća”, rekao je Mamić napomenuvši da je riječ o podacima koje su unijeli ravnatelji u Centralni obračun plaća.

Kada se pogleda udio nastavnog osoblja, štrajkalo ih je ukupno 4073, odnosno 31,37 posto, a kod nenastavnog osoblja štrajkalo je ukupno 650 zaposlenika, odnosno manje od 12 posto. U osnovnim školama štrajkalo je 17,54 posto djelatnika, a primjerice u Zadarskoj županiji štrajku se odazvalo 3,2 posto zaposlenika i to 3,6 posto nastavnoga i 2,12 posto nenastavnoga, odnosno 13 zaposlenika nenastavnoga osoblja i 54 nastavnika u cijeloj županiji, naveo je Mamić.

Na institucijama znanosti i visokog obrazovanja u četiri se županije od 3101 zaposlenika štrajku odazvalo njih 114, ili 3,68 posto, odnosno gotovo dvostruko manje nego u prvom štrajku. Nastava nije bila organizirana u tri osnovne škole, odnosno njih 1,57 posto, djelomično je bila organizirana u 53 (27,75 posto), a normalno je radilo 135 osnovnih škola (70,68 posto). Kod srednjih škola nastavu nije organiziralo njih 12 posto, 8,75 posto radilo je normalno, a 61 posto njih djelomično je organiziralo nastavu. Mamić se, prenosi Hinu Index, osvrnuo i na razloge štrajka istaknuvši da sindikati naglašavaju dva – inflaciju i nepravedno pozicioniranje sustava obrazovanja u koeficijentima.

“Nije problem u tome da je inflacija pojela rast plaća”, rekao je naglasivši da su plaće rasle oko 70 posto, a da je kumulativna inflacija bila 28 posto. Što se tiče tvrdnje da je sustav obrazovanja nepravedno pozicioniran u koeficijentima, istaknuo je da je u svim sektorima, kada su u koeficijente ugrađeni svi dodaci, njihov rast u nekim sektorima bio nešto manji, a u nekima čak i značajno manji nego u sustavu obrazovanja. “Nema govora da se ovdje radi o bilo kakvoj nepravdi”, zaključio je Mamić.

“I dalje stojimo na onome kako smo od samoga početka komunicirali: ne vidimo ozbiljan razlog za štrajk, pogotovo kada se o povećanju osnovice pregovara za mjesec dana, kada će početi pregovori o novom povećanju osnovice u koje će biti uključeni i svi ostali sindikati”, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Sve djelatnike u sustavu pozvao je da dobro promisle trebaju li sudjelovati u manipulacijama koje iznose ova tri sindikata i navode ih kao razlog za štrajk.

Na svakome je, njegovoj osobnoj savjesti i uvjerenju, hoće li štrajkati ili ne, rekao je ministar. “Mi mu to ne osporavamo, ne radimo nikakav pritisak ni na koga, niti na škole niti na bilo koje druge institucije, ne zastrašujemo nikoga i u konačnici samo analiziramo podatke”, naglasio je ministar obrazovanja.

“I dalje stojimo na istim pozicijama i vjerujemo da će zaposleni u odgoju i obrazovanju imati na umu dobrobit djece i daljnji razvoj i bolje uvjete u osnovnim, srednjim školama i na sveučilištima za koje ova Vlada i ministarstvo zadnjih godina ulažu ogromna sredstva – od onih potrebnih za poboljšanje infrastrukture, a jednako tako i za bolje uvjete rada nastavnika. S krajnjim ciljem dobrobiti i najboljeg mogućeg obrazovanja djece i mladih”, poručio je ministar.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja jučer su organizirali cirkularni štrajk u četiri županije – Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj. Prema njihovim podacima u štrajku je sudjelovalo 6300 zaposlenih, odnosno 80 posto u osnovnim i srednjim školama, fakultetima i institutima. Štrajk će se, najavljuju sindikati, idućih dana nastaviti i u drugim hrvatskim regijama.

Objava Ministarstvo: Od 18.387 zaposlenih u školama u Dalmaciji štrajkalo 4723, evo i koliko ih je u ZD županiji! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ususret blagdanima Svih svetih i Dušnog dana, danas su učenici i profesori Gimnazije Vladimira Nazora ispred Središnjeg križa odali počast hrvatskim braniteljima i preminulim profesoricama i profesorima obilaskom njihovih grobova.

-Polažući vijence i paleći svijeće, želimo našim učenicima pokazati koliko je važno prisjetiti se svih onih koji su, dajući svoj život, zaslužni za stvaranje slobodne države Hrvatske, ali svih profesora koji su poučavali i utjecali na važne životne odluke mnogih generacija. U pratnji djelatnika i ravnateljice, učenici su iskazali poštovanje preminulim profesorima- izvijestili su iz Nazorova parka.

Objava GIMNAZIJA VLADIMIRA NAZORA Profesori i školarci obišli posljednja počivališta preminulih nastavnica i nastavnika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Projekt MONUS predstavili su u Australiji profesori Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru.

Kako su izvijestili s Odjela, prvi dio projekta MONUS (Metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja) za australske subotnje škole Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja uspješno je realiziran predstavljanjem u australskoj državi New South Weles.

Uz sudjelovanje na četverodnevnoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Heritage and New Horizons: Croatia and Croatians in a Global Context Conference održanoj povodom 40. godišnjice hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie predstavljena je radna inačica priručnika za hrvatski kao predački i nasljedni jezik Vilinska školica hrvatskoga jezika i kulture (urednici Maja Cindrić, Katarina Ivon, Donata Vidaković Samaržija, Slavica Vrsaljko, Tomislav Košta i Josip Lasić).

Predstavljanje prvoga dijela projekta MONUS, koji financijski podržava Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održano je 14. veljače 2024. u hrvatskome klubu Kralj Tomislav. Uz urednike priručnika na predstavljanju su sudjelovali predsjednica australske udruge subotnjih škola SOHEŠ gđa Renata Nikoletić, predsjednik Savjeta Vlade RH za iseljenu Hrvatsku za Australiju gdin Zvonimir Kurtović, članica upravnoga vijeća Zaklade hrvatskih studija iz Sydney dr. sc. Jasna Novak Milić, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš te učiteljice uključene u izvođenje nastave hrvatskoga jezika na području australske države New South Weles.

Urednici su u uvodnome dijelu predstavili zadarsko sveučilište i nakon uvodnih predavanja održali radni dio za korištenje priručnika na programima učenja hrvatskoga jezika. S učiteljima su u pojedinim dijelovima rada na priručniku proveli simulaciju izabranih nastavnih sadržaja te naglasili kako će do kraja projekta (do 30. lipnja 2024.) priručnik biti u potpunosti prilagođen specifičnim potrebama rada na subotnjim programima poučavanja hrvatskoga jezika u ovoj australskoj državi. Kako su okolnosti poučavanja hrvatskoga jezika u ovome dijelu Australije uistinu specifične (heterogenost skupina, izrazita dominacija većinskoga engleskoga jezika, udaljenost među nastavnim centrima, otežana prometna i vremenska komunikacija s matičnim državom i dr.) okupljeni su učitelji i urednici priručnika dogovorili mjesečne online sastanke vezane uz korištenje priručnika u nastavi uživo među polaznicima SOHEŠ škola u Sydneyu i okolici.

Zadarski su profesori s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, sudjelovanjem na znanstvenoj konferenciji o važnosti očuvanja hrvatskoga jezika i kulture u današnjemu globaliziranome svijetu, predstavljanjem priručnika za učenje hrvatskoga kao nasljednoga i predačkoga jezika te predavanjima, predstavljanjima knjiga i susretom s učiteljima, potvrdili važnost i doprinos domovinske Hrvatske i njezine akademske zajednicu u održavanju i čuvanju jezika i kulture na ovome dalekome australskome prostoru u državi New South Weles.

U Australiji još uvijek živi hrvatska riječ, unatoč svim nedaćama današnjeg doba, kojoj je potrebna stručna i znanstvena potpora iz matične zemlje iseljavanja, za njeno (o)čuvanje u nadolazećim vremenima, zaključeno je u objavi.

Objava Profesori Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predstavili projekt MONUS u Australiji pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Povodom Dana grada Zadra već tradicionalno se održava koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa.

Sutra, 28. studenoga 2023. godine s početkom u 20 sati i uz slobodan ulaz, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, nastupaju pijanisti Blanka Aždajić, Martina Lazar, Tomislava Stella, Ivan Štorić, Zrinka Tomašić i Đurđica Vincetić; trubač Dražen Habuš, klarinetist Željko Andrić, kontrabasist Josip Marcelić, gitaristi Hrvoje Šteko i Ivan Vihar, violončelistica Lidija Ledinić te Vokalni ansambl BB u sastavu: Božena Lukin, Nada Smoljan, Marjana Dušević, Blanka Aždajić, Martina Lazar, Dijana Penezić, Ivan Štorić, Mihovil Buturić, Jurica Šoša i Dražen Habuš.

Objava Sutra na Sveučilištu koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Povodom Dana grada Zadra već tradicionalno se održava koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa.

U utorak, 28. studenoga 2023. godine, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, nastupaju pijanisti Blanka Aždajić, Martina Lazar, Tomislava Stella, Ivan Štorić, Zrinka Tomašić i Đurđica Vincetić; trubač Dražen Habuš, klarinetist Željko Andrić, kontrabasist Josip Marcelić, gitaristi Hrvoje Šteko i Ivan Vihar, violončelistica Lidija Ledinić te Vokalni ansambl BB u sastavu: Božena Lukin, Nada Smoljan, Marjana Dušević, Blanka Aždajić, Martina Lazar, Dijana Penezić, Ivan Štorić, Mihovil Buturić, Jurica Šoša i Dražen Habuš.

Koncert počinje u 20:00 sati, uz slobodan ulaz.

Objava KONCERTNI URED NAJAVLJUJE U utorak koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.