Proljetni seminar za svećenike Vojnog ordinarijata u RH počeo je sa svojim održavanjem u utorak, 7. travnja u Zadru, kao dio programa permanentnog obrazovanja svećenika koji su policijski i vojni kapelani u Hrvatskoj, predvođeni vojnim ordinarijem Jurom Bogdanom.

Na tom četverodnevnom susretu koji sadrži liturgijsko – molitvenu, duhovnu i kulturnu komponentu, sudjeluju trideset i trojica svećenika iz svih dijelova Hrvatske gdje se nalaze vojne i policijske kapelanije.

U srijedu, 8. travnja, jutarnje misno slavlje u katedrali sv. Stošije predvodio je vlč. Ilija Jakovljević, generalni vikar Vojnog ordinarijata. Poslijepodne, 8. travnja, svećenici su sudjelovali na molitvi Večernje u crkvi sv. Marije u Zadru, koju su pjevali s benediktinkama, a Večernju je predvodio biskup Bogdan.

U nagovoru tijekom Večernje, mons. Bogdan je rekao kako je providonosno da svećenici sudjeluju u molitvi u zajednici Bogu posvećenih osoba, uzdižući zajedno molitve Gospodinu za Crkvu, svijet i brojne potrebe pojedinaca i naroda.

Mons. Bogdan je rekao da je na području Zadra i Zadarske nadbiskupije niknuo hrvatski, nacionalni, kršćanski i vjernički identitet koji se oblikovao i organizirao na prostoru hrvatskog primorja od Solina i Nina, starokršćanskih biskupija kao što su Salonitanska sa sjedištem u Saloni, Zadarska nadbiskupija ranoga kršćanstva i druge hrvatske biskupije u kojima je kršćanstvo prisutno od svojih početaka.

Biskup je izrazio poštovanje povijesti zadarskog kraja, upitavši što bi nam sve ispričali, kad bi mogli govoriti, stupovi crkve sv. Marije, što se sve kroz stoljeća događalo na hrvatskom prostoru i u tom samostanu, „gdje sestre benediktinke neprekinuto mole, uzdižu svoju dušu, svoj um i svoje srce Bogu, za potrebe svoje redovničke zajednice, Nadbiskupije, Crkve u našem narodu i potrebe sveopće Crkve“.

Razmatrajući pročitano čitanje iz Poslanice Hebrejima koje govori o Kristu, jedinom najboljem, vrhovnom i glavnom velikom svećeniku, biskup je rekao da su starozavjetni svećenici prinosili žrtve paljenice i klanice u hramu i tako iskazivali čast Bogu za svoje molitve.

I svećenici Vojnog ordinarijata obnovili su svećenička obećanja na Veliki četvrtak, kao kler u drugim biskupijama, „da se sjećaju ustanovljenja svećeničkog reda, svoga rođendana, kad je rođen i definiran identitet svećenika. Mi participiramo na Kristovom svećeništvu. Ucijepljeni smo, pricijepljeni smo na Krista, velikog svećenika i prinosimo svoje molitve i žrtve u narodu koji nam je povjeren, u specifičnoj sredini Hrvatske vojske i policije “, rekao je mons. Bogdan, naglasivši: „Toliko nam je potreban mir u ovim teškim i opskurnim vremenima“.

„Molite za nas, da možemo kao svećenici u ovom vremenu, uvijek čvrsto biti povezani s Kristom, velikim svećenikom i posvećivati naš narod među povjerenim vjernicima. Mi smo ista Crkva. Dišemo istim plućima, kuca nam isto srce Crkve za duše koje su nam povjerene“, rekao je biskup u obraćanju koludricama, dodavši da svećenici djeluju u istom narodu kao i redovnice, ali među vjernicima koji su čuvari reda i mira u hrvatskom narodu i na granicama hrvatske države.

Zahvalivši koludricama na molitvenom ozračju zajedničke molitve, mons. Bogdan je potaknuo sestre da mole za svećenike i za sve koji su im povjereni, „da kao svećenici budemo uvijek sluge Krista, da nam On bude model, učitelj, uzor, nadahnuće i jedina snaga. Vas je održala vaša duhovnost, molitva, posvećenost Bogu, povezanost s Bogom. To je garancija sigurne budućnosti i našeg opstanka“, poručio je mons. Bogdan koludricama.

Istaknuo je da su zadarske benediktinke stoljećima, od kralja Krešimira i utemeljiteljice samostana Čike i Vekenege, čuvarice kulture, duhovnosti, identiteta i kršćanskih vrijednosti našeg naroda.

Biskup je podsjetio da je takav proljetni seminar 2025. godine održan u Splitu, također u uskrsnom vremenu, kad su i svećenici Vojnog ordinarijata tim pohodom obilježili godišnjicu održavanja Splitskih crkvenih sabora i 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva.

„Željeli smo upoznati početke kršćanstva na našim prostorima iz rimskih vremena, starorimske Salone, starokršćanske korijene i temelje hrvatske kulture, našeg identiteta; potom svetište Gospe od Otoka gdje je pokopana hrvatska kraljica Jelena, Zadranka i druge lokalitete iz hrvatske povijesti, iz prve srednjovjekovne hrvatske države.

Drugi dan susreta slavili smo misu u katedrali sv. Dujma gdje su održani Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine, kad je Papa Ivan X. uputio Pismo tadašnjem splitskom, salonitanskom nadbiskupu, kralju Tomislavu i knezu Zahumlja, kad pozdravlja taj Sabor i daju upute o Saboru“, podsjetio je mons. Bogdan.

Biskup je zahvalio benediktinkama na prijemu za taj zajednički molitveni susret i don Anti Soriću, generalnom vikaru Zadarske nadbiskupije koja je domaćin seminara, rekavši da je vikar Sorić „poduzeo sve što je trebalo da se susret ostvari u Zadru“.

Na kraju Večernje, srdačnu dobrodošlicu u Zadar i SICU u ime zadarskih koludrica Svete Marije svećenicima je izrazila č. m. Anastazija Čizmin, opatica samostana sv. Marije, rekavši da im je drago što su u zajedništvu imali priliku moliti službu Večernje.

„Samostan sv. Marije diči se dugom, tisućgodišnjom i neprekinutom tradicijom koja prema nekim izvorima seže od 10. stoljeća, ali nije mlađi od prve polovice i 11. stoljeća. Već 1066. godine na sâm Božić, hrvatski kralj Petar Krešimir IV. dodijelio je samostanu neke posjede te kraljevsku slobodu, povelju koju je predao opatici Čiki. Od toga datuma dokumentirano je i postojanje našeg samostana. Samostan je kroz stoljeća i burnu povijest ostao vjersko i kulturno središte, a koludrice su sačuvale relikvije i ostale dragocjene liturgijske predmete“, rekla je opatica Čizmin.

Tijekom Drugog svjetskog rata, samostan i crkva sv. Marije bili su srušeni i zapaljeni bombama, ali koludrice su uspjele sačuvati svoje živote. Nakon gotovo tri desetljeća progonstva, 1970. godine koludrice su se vratile u obnovljeni samostan sv. Marije.

Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar u kojoj je izloženo sakralno blago koje pripada Zadarskoj nadbiskupiji i benediktinskom samostanu otvorena je 1976. godine, a crkva sv. Marije je obnovljena 1980. godine, podsjetila je č. m. Anastazija.

Opatica je poželjela svećenicima da ih prati zagovor i zaštita sv. Benedikta, Marije i blagoslov Presvetog Trojstva. Istaknula je da je kip Pieta, umrli Krist u rukama majke Marije koji se nalazi na pokrajnjem oltaru crkve sv. Marije, jedini ostao sačuvan, netaknut u oštećenju srušenog samostana u Drugom svjetskom ratu. Večernja je završena zajedničkom molitvom pjevanjem „Kraljice neba, raduj se!“.

Uz stručna vodstva, svećenici tijekom boravka u Zadru upoznaju sakralnu i kulturnu baštinu Zadra i Zadarske nadbiskupije. Prvog dana susreta, u utorak, 7. travnja, posjetili su zvonik katedrale sv. Stošije i prošetali središtem Zadra i rivom.

U srijedu, 8. travnja, upoznali su se s drevnom poviješću katedrale sv. Stošije. Posjetili su crkvu Gospe od Zdravlja, samostan sv. Frane i njihov franjevački muzej i Arheološki muzej u Zadru. Razgledali su umjetnine u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti Zadar – SICU, crkvu sv. Šime i tijelo sv. Šimuna koje se nalazi u škrinji u toj crkvi te su počastili svečevu relikviju, stoji na stranici Zadarske nadbiskupije.