U morskim lukama u prvoj polovini ove godine bilo je 1,7 posto više putnika nego u istom razdoblju prošle, odnosno 13,1 milijun, od kojih je većina, gotovo 10 milijuna, brodovima putovala u drugom tromjesečju, čime je lanjsko premašeno za 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U hrvatske morske luke u prvom ovogodišnjem polugodištu, pokazuje DZS-ova statistika, prispjelo je 149,5 tisuća brodova, 0,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, od čega njih oko 100 tisuća u drugom tromjesečju, što je za 1,4 posto više nego u istom tromjesečju lani.

Putnika najviše u Splitu i Dubrovniku, gotovo sve morske luke s porastima

Najviše putnika u drugom tromjesečju ove godine prošlo je kroz morske luke Split i Dubrovnik, 1,48 milijuna i 1,06 milijuna, čime su te luke u plusu u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 3,2 i pet posto.

Morska luka Zadar ih slijedi sa 758,3 tisuće putnika, 1,6 posto više nego u drugom tromjesečju prošle godine, a porast od 3,1 posto, s malo više od 620 tisuća putnika, imala je i morska luka Korčula (u što je uključen i promet s Orebića na Pelješcu), dok su u morskoj luci Preko na otoku Ugljanu bile 581,4 tisuće putnika, odnosno 2,8 posto više, prenosi Index.

I u gotovo svim drugim morskim lukama na hrvatskom Jadranu, kako pokazuju podaci DZS-a, na trajekte i druge brodove ukrcano je i s njih iskrcano više putnika nego lani. Iz DZS-a navode i da je u drugom tromjesečju ove godine od ukupnih 9,95 milijuna putnika njih 466 tisuća iskrcano s brodova za kružna putovanja, što je porast od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine…

Više osobnih vozila i autobusa

Ukupno je u svim morskim lukama na Jadranu u drugom tromjesečju ukrcano i iskrcano 1,86 milijuna osobnih vozila i motocikala, što je 6,2 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je autobusa bilo 1,7 posto više, oko 11,5 tisuća.

Lučka kapetanija Split zabilježila je najviše osobnih vozila na brodovima, 498,4 tisuće, što je porast od šest posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje. Autobusa je u toj luci bilo oko 2500, odnosno tri posto manje, druga po broju vozila je Lučka kapetanija Rijeka, koja je u drugom tromjesečju ove godine registrirala ukrcaj i iskrcaj 459 tisuća osobnih vozila, devet posto više nego lani, ali je s brojem autobusa na prvom mjestu jer ih je tu ukrcano i iskrcano više od 4000, odnosno 2,3 posto više…

Slijedi Lučka kapetanija Zadar s 356,1 tisućom osobnih vozila, 6,1 posto više, dok je autobusa bilo 14 posto manje, odnosno 246.

Porast prometa robe u pola godine…

U prometu robe morske luke u Hrvatskoj su na razini drugog tromjesečja ukupno zabilježile minus od četiri posto, s oko 5,4 milijuna tona, ali su unatoč tome na razini prvog polugodišta u plusu od 1,3 posto, s 10,26 milijuna tona. To iz DZS-a objašnjavaju padom prometa suhe rasute robe za 41 posto, koji u ukupnom prometu robe ima udjel oko 17 posto.

Napominju i da je promet tekućeg tereta, koji ima i najveći udjel od 51 posto u ukupnom prometu robe u morskim lukama, porastao za 9,4 posto, a za 15,3 posto bio je veći i promet robe u kontejnerima (čiji je udjel u ukupnom prometu robe 24 posto).

Morske luke s najviše prometa robe u odnosu na lani zabilježile su i poraste u drugom tromjesečju ove godine – Omišalj od 11,4 posto, s 1,7 milijuna tona robe, te Rijeka od 11,2 posto, s 1,3 milijuna tona.

U prvih pet morskih luka za promet robe su još Ploče, Bakar i Split, ali su sve tri zabilježile pad tog prometa u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje. Najveći pad je u Pločama, od 30,1 posto, s 838,7 tisuća tona robe, te u Splitu, od 27,6 posto, s 456,7 tisuća tona, dok je u “sredini” morska luka Bakar s 583,1 tisućom tona robe, odnosno 12 posto manje robnog prometa…

Objava RASTE BROJ PUTNIKA Morska luka Zadar u Top 3 s preko 750.000, ili 1,6 posto više nego lani, u ‘plusu’ i Preko (Ugljan) pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Značajan je porast broja putnika u hrvatskim zračnim lukama u srpnju u odnosu na isti mjesec prošle godine.

11 posto više putnika u srpnju nego lani

Hrvatske zračne luke u srpnju ove godine prihvatile su i otpremile ukupno 2.226.129 putnika, što je 10.99 posto više nego u srpnju prošle godine, kad se radilo o 2.005.592 putnika.

Broj putnika u zračnim lukama (srpanj)

Najveći porast bilježi dubrovačka zračna luka, čak 16.88%. Što se tiče srpnja na splitskom aerodromu, iako porast od 3.47 posto ne zvuči toliko puno, treba reći da su 770.502 putnika rekordan broj koji je neka od domaćih zračnih luka imala u jednom mjesecu.

Porast bilježi i Zračna luka Zadar, od 13,87%, kao i Pula, koja je prihvatila i otpremila 15.36 posto putnika više nego lani. Zračna luka Zagreb imala je 17.08% putnika više nego u istom razdoblju prošle godine. Zračne luke Rijeka i Brač jedine bilježe neznatno manji broj putnika u srpnju ove godine naspram istog mjeseca lani.

Očito “manjak” ne nastaje zbog onih koji putuju avionom

Ove brojke svakako treba promatrati u kontekstu podatka da je hrvatski Jadran u srpnju posjetilo 144.879 turista manje nego prošle godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice.

Smatra se da je razlog manjeg broja dolazaka kriza na njemačkom tržištu, zbog čega se vjeruje kako je u srpnju ove godine došlo pedesetak tisuća njemačkih turista manje, ali i snažan rast cijena, što turiste navodno odbija od Hrvatske.

Iako ove brojke zračnih luka obuhvaćaju i aerodrome na kontinentu, ovolika razlika u broju putnika u najvećim zračnim lukama na Jadranu jasno sugerira da se taj “manjak” gostiju ne odnosi na one koji u Hrvatsku dolaze zrakoplovima, prenosi Index.hr.

Objava ZRAČNA LUKA ZADAR Zabilježila porast broja putnika od 13,87 posto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jadrolinija je s današnjim danom prvi puta u 76 godina poslovanja prevezla više od 3,5 milijuna vozila u jednoj godini, izvijestili su u petak iz najvećeg domaćeg putničkog brodara, javljaju agencije.

Iz Jadrolinije ističu da je ovu godinu obilježio snažan investicijski ciklus i potpuni oporavak tržišta prometa.

Govoreći o obnovi bijele bijele flote, navode kako će pet prinova u floti značajno povećati razinu usluge. Brzi brodovi Kata i Danica već plove na riječkom plovnom području, a brodovi za državne trajektne linije Unije, Sveti Duje i Vela Luka će u 2024. zaploviti na riječkom i splitskom plovnom području.

Jadrolinija najavljuje nove investicije

Jadrolinija će i u sljedećoj godini nastaviti s novim investicijama te obnovom i modernizacijom bijele flote.

Očekuje se ugovaranje i izgradnja tri putnička broda na električni pogon, nabava novih brzih putničkih brodova, a u planu je ugovaranje i  izgradnja novog trajekta na pogon koji uključuje zelene, ekološki prihvatljive tehnologije.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta kaže da je Jadrolinijin glavni strateški cilj modernizacija poslovanja na svim razinama, od obnove flote suvremenim i ekološki prihvatljivim brodovima, preko pristupa putnicima, kroz digitalizaciju i razvoj modernih platformi, primjerice implementiranih kartomata za prodaju putnih karata.

Umirovljen brod Tijat

Iz Jadrolinije još kažu da je, osim značajnih investicija, najznačajniji događaj u ovoj godini potpisivanje novog Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu nakon punih 25 godina.

Podsjećaju i da je nakon 68 godina u floti Jadrolinije, ovoga ljeta umirovljen omiljeni brod Tijat te je prešao u vlasništvo Šibensko – kninske županije.

Jadrolinija je dio strateške hrvatske prometne infrastrukture i jedan od temeljnih stupova razvoja otoka te i sljedeću godinu nastavlja s ciljem zadržavanja liderske pozicije na Jadranu i novih rekorda, kažu u toj kompaniji.

Objava Jadrolinija prvi put u povijesti prevezla više od 3.5 milijuna vozila u jednoj godini pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Tri hrvatske zračne luke, Split, Dubrovnik i Zadar, objavile su mjesečnu statistiku na svojim web stranicama. Očekivano, broj putnika je visok što i ne čudi s obzirom na samu špicu ljetne sezone. Ukupno je u tri spomenute hrvatske zračne luke u kolovozu prihvaćeno i otpremljeno više od 1.4 milijuna putnika, piše Croatian aviation.

Zračna luka Split u kolovozu je zabilježila ukupno 678.436 putnika, nešto manje nego u srpnju, no u usporedbi s kolovozom 2019. godine, zabilježeno je 6 tisuća putnika više. Srpanj i kolovoz tradicionalno su najjači mjeseci u splitskoj zračnoj luci, a do sada je, od početka godine pa do kraja kolovoza, na Resniku zabilježeno čak 2.497.339 putnika!

Najave za rujan i listopad su također dobre, pa se pozitivan trend očekuje i u sljedeća dva mjeseca ljetnog reda letenja, a s obzirom na najavljeno povećanje letova Croatia Airlinesa iz Splita ove zime, brojke bi i u studenome i prosincu trebale biti pozitivne, unatoč redukciji zimske linije KLM-a s pet na jedan tjedni let.

Zahvaljujući prvenstveno Ryanairu, zadarska zračna luka također niže pozitivne rezultate. U kolovozu je u Zadru bilo 295.719 putnika, što je gotovo 10 tisuća putnika više u odnosu i na srpanj.

Prošle je godine zadarska zračna luka po prvi put u svojoj povijesti prihvatila i otpremila više od milijun putnika, a već sada, nakon prvih 8 mjeseci ove godine, zabilježeno je nešto više od 947 tisuća putnika, pa je jasno da će rezultat iz prošle godine biti nadmašen.

Na samom jugu Hrvatske, u Zračnoj luci Dubrovnik, u kolovozu je prihvaćeno i otpremljeno ukupno 444.368 putnika, što je još uvijek značajno manje u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, a radi se o brojci koja je razini kolovoza iz 2017. godine.

Dubrovnik je i u srpnju zabilježio dobar rezultat, 447 tisuća putnika, pa je u kolovozu zabilježeno tek neznatno manje putnika. No, još jednom, dubrovačka je zračna luka najdalje od brojki iz 2019. godine, a do sada je, u prvih 8 mjeseci ove godine, na Čilipima zabilježeno 1.7 milijuna putnika.

Objava Odličan kolovoz za Zračnu luku Zadar: ostvarila preko 295 tisuća putnika! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Postavlja se pitanje hoće li promjene do kojih dolazi tijekom dugotrajnih letova koji sada postoje i podijeljeni su na više dijelova biti drugačije od onih koje će se događati na najavljenim letovima koji će trajati 19 sati u jednom potezu?

Možete dehidrirati

Dehidracija je uobičajena na dugim letovima. To može objasniti zašto su vaše grlo, nos i koža suhi tijekom leta. Što je let duži, veći je rizik od dehidracije.

– To se događa zbog niske razine vlažnosti u kabini u usporedbi s onom koju biste očekivali na zemlji. Do ovih promjena dolazi uglavnom zato što se mnogo zraka koji cirkulira kroz kabinu uvlači iz vanjskog prostora, a na velikim visinama nema puno vlage u zraku, kaže pilot, specijalist za zračnu medicinu i klinički predavač na Univerzitetu u Adeleidu.

Također riskirate dehidraciju, navodi on ako ne pijete dovoljno vode ili pijete previše alkohola. Alkohol je diuretik, što dovodi do gubljenja tekućine kroz pražnjenje mjehura.

On savjetuje da popijete vodu prije nego što se ukrcate na let. Tijekom leta, također ćete morati piti više vode nego što biste inače.

Promjene povezane s ušima, sinusima, crijevima i snom

Kako se pritisak u kabini mijenja, tijelo reagira u skladu s tim. Promjene do kojih može doći su slijedeće:

Bolovi u ušima

Kada je pritisak zraka s obje strane vaše bubne opne različit, on vrši pritisak na bubnu opnu.

Glavobolje

Mogu biti prouzročene širenjem zraka zarobljenog u vašim sinusima.

Problemi sa crijevima

Samo prihvatite činjenicu da ćete imati veću potrebu za ispuštanjem plinova.

Pospanost

Možete se osjećati više pospano nego obično. To je zbog toga što tijelo ne može apsorbirati onoliko kisika iz zraka u kabini na visini nego što bi to bilo na zemlji. Usporavanje je način na koji se tijelo štiti i zbog toga možete se možete osjećati pospano.

Dobra vijest je da većina ovih problema neće nužno biti izraženija na dužim letovima. Oni su uglavnom problem dok avion polijeće i slijeće.

Mogli biste razviti krvne ugruške

– Krvni ugrušci, povezani s dugotrajnom nepokretnošću, obično predstavljaju veliku zabrinutost za putnike. To uključuje ugruške koji se formiraju u nozi, duboka venska tromboza (DVT), koji mogu putovati do pluća, koje dovodi do stanja poznatog kao plućna embolija, navodi Schimer.

Ako se ne krećete u avionu i što više od slijedećih faktora rizika imate, veća je šansa za stvaranje krvnih ugrušaka. U povećanom riziku su:

– osobe starije dobi

– gojazne osobe

– osobe s prethodnom poviješću iili obiteljskom poviješću ugrušaka

– osobe s određenim vrstama poremećaja zgrušavanja

– osobe s karcinomom

– ako ste nedavno bili imobilizirani ili operirani

– ako ste trudni ili ste nedavno rodili

– ako koristite hormonske terapije ili oralne kontracepcijske pilule.

Prema pregledu iz 2022. godine, kombiniranjem podataka iz 18 studija, što duže putujete, veći je rizik od krvnih ugrušaka. Autori su izračunali da postoji 26 posto veći rizik za svaka dva sata putovanja avionom, počevši nakon četiri sata.

– Koliki će rizik od ugrušaka biti na najavljenim dužim letovima, ne može se reći sa sigurnošću dok s ene počnu proučavati putnici koji će koristiti ove letove, kaže Schimer.

Dok ti dokazi ne dođu, aktualni savjeti i dalje vrijede. Nastavite se kretati, ostanite hidrirani i ograničite konzumiranje alkohola.

– Također postoje dokazi za nošenje kompresijskih čarapa kako biste spriječili stvaranje krvnih ugrušaka. Za ove čarape se kaže da potiču protok krvi u nogama i pomažu da se krv vrati u srce. To bi se obično dogodilo kontrakcijama mišića tijekom kretanja ili hodanja, objašnjava Schimer.

Pregled iz 2021. kombinirao je rezultate devet ispitivanja s 2.637 sudionika koji su odabrani za nošenje kompresijske čarape, ili ne, na letovima koji traju više od pet sati.

Nijedan sudionik nije razvio simptomatski DVT, ali postojali su dokazi da su ljudi koji su nosili čarape značajno smanjili svoje šanse za razvoj ugrušaka bez simptoma, a znamo da svaki ugrušak potencijalno može rasti, pomicati se i kasnije izazvati simptome.

Dakle, ako ste zabrinuti zbog rizika od razvoja krvnih ugrušaka, posjetite svog liječnika prije nego što se odlučite koristiti avion kao prijevozno sredstvo.

– Obično ako dobijete krvni ugrušak, nećete znati za to sve do leta, jer je potrebno vrijeme da se ugrušak formira i putuje, ističe Schimer.

Zato obratite pažnju na simptome nakon leta poput bola i otoka u nozi, najčešće u jednoj, bol u grudima, kašalj i kratak dah. Obvvezno potražite hitnu zdravstvenu pomoć ako ih primjetite.

Jet leg, radijacija i covid

Dok ti dokazi ne dođu, aktualni savjeti i dalje vrijede. Nastavite se kretati, ostanite hidrirani i ograničite konzumiranje alkohola.

– Također postoje dokazi za nošenje kompresijskih čarapa kako biste spriječili stvaranje krvnih ugrušaka. Za ove čarape se kaže da potiču protok krvi u nogama i pomažu da se krv vrati u srce. To bi se obično dogodilo kontrakcijama mišića tijekom kretanja ili hodanja, objašnjava Schimer.

Pregled iz 2021. kombinirao je rezultate devet ispitivanja s 2.637 sudionika koji su odabrani za nošenje kompresijske čarape, ili ne, na letovima koji traju više od pet sati.

Nijedan sudionik nije razvio simptomatski DVT, ali postojali su dokazi da su ljudi koji su nosili čarape značajno smanjili svoje šanse za razvoj ugrušaka bez simptoma, a znamo da svaki ugrušak potencijalno može rasti, pomicati se i kasnije izazvati simptome.

Dakle, ako ste zabrinuti zbog rizika od razvoja krvnih ugrušaka, posjetite svog liječnika prije nego što se odlučite koristiti avion kao prijevozno sredstvo.

– Obično ako dobijete krvni ugrušak, nećete znati za to sve do leta, jer je potrebno vrijeme da se ugrušak formira i putuje, ističe Schimer.

Zato obratite pažnju na simptome nakon leta poput bola i otoka u nozi, najčešće u jednoj, bol u grudima, kašalj i kratak dah. Obvezno potražite hitnu zdravstvenu pomoć ako ih primjetite, prenosi N1.

Objava Kako dugi letovi utječu na naš organizam? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nedjelju, 11. Iipnja, nekoliko desetaka putnika nakon produženog vikenda ostalo je na silbenskoj rivi, objavjestila nas je jedna čitateljica.

– U posljednjih nekoliko tjedana puno se govori o ukidanju komercijalne linije koja je od 2021. godine povezivala Silbu s Rijekom i Zadrom. Ta je linija u mnogočemu doprinijela razvoju turizma na otoku Silbi, ali ne samo to, ona je vlasnicima kuća za odmor i obiteljima koje žive i rade u Rijeci, Sloveniji i Zagrebu omogućavala da dođu na otok kraćim putem. Rasteretila je postojeće brodske linije, pa tako situacija u kojoj putnici ostaju na otoku nije bilo niti u vrhu turističke sezone. Prije te linije putnici su često ostajali na otoku, nakon što bi se sve karte za kopno prodale, pa bi turisti spavali po rivi, plažama i šumi jer su smještajni kapaciteti na Silbi već odavno bili popunjeni. 

01. lipnja 2021. godine šampanjcem smo proslavili prvu plovidbu agencije GV LINE koja je iz Zadra krenula preko Silbe za Rijeku, nakon sto je iz linije izbacila Novalju, koja je u tom pravcu bila umjesto Silbe 2020. godine. Na sveopće oduševljenje agencije GV LINE broj putnika je porastao, no na kraju ta komercijalna linija ipak nije bila isplativa te je početkom 2023. godine najavljeno njeno ukidanje. 

Prije dva mjeseca pokrenuta je građanska inicijativa za povratak linije Rijeka – … – Silba – Zadar. Povezanost Rijeke sa Zadrom u svibnju je ipak najavila Jadrolinija, no ponovno s Novaljom, bez Silbe, iako je Novalja s Rijekom povezana svakodnevnom linijom, a prema Zadru se može doći u bilo koje doba dana, preko mosta koji otok Pag povezuje s kopnom.

Sezona u pravom smislu još nije počela, a nekoliko desetaka putnika razočarano stoji na Silbenskoj rivi, bez karte, 11. lipnja. 

Na noge su se digli mještani i lokalne inicijative, na čelu s mjesnim odborom Silba. O ovoj su potrebi obaviješteni Grad Zadar, Zadarska županija, Grad Rijeka, Primorsko goranska županija, Agencija za obalni i linijski pomorski promet te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na čelu s državnim tajnikom Josipom Bilaverom i ministrom Olegom Butkovićem. 

Povratne informacije nema. Što čekamo?, navodi se u pismu.

Objava U nedjelju nekoliko desetaka putnika ostalo na silbenskoj rivi jer su ostali bez karata pojavila se prvi puta na Antena Zadar.